Pošto ovo nije anketa nego forum , hajde da se tako i ponašam..
Asketizam i siromaštvo.
Ovo drugo predstavlja nevolju.Znači siromah se sam definiše kao neko ko nema mogućnosti da zadovolji neku od svojih osnovnih potreba (ne samo hrana i stan) usled nedostatka novca.
Neispoljavanje želje uvek budi čoveka. Čovek koji je gladan je uvek budniji i agilniji (brže reaguje).
Ovo je dobro za filozofiju jer onda više razmišlja i više primećuje.Ima na dalje još podosta dobrih stvari kao socijalizacija (ispomoć i druželjubivost koje omogućuju i intezivnija osećanja i veze).
...Ovo je dobro za početak...
Ali nastavak je :
-stomak redovno traži svoju porciju , pa to iziskuje okretanje ka materjalnoj egzistenciji , a ne trošenju vremena na istraživanje i eksperimenat bilo misaoni bilo inicijalizovan kod okoline (ljudi kao kunići)
-strah od nemaštine i bolesti oblikuje psihu i vizuru (pećinu sagledavanja)
-svakodnevno ponašanje utiče na percepciju, a isto tako i svakodnevno okruženje
-mnoge generalizacije (filozofija ih često radi, psihologija češće , sociologija najčešće) se zasnivaju na vašem ličnom "osećaju" ispoljenosti pojave tj. nekoj vrsti statistike i ankete koje nemušto,postavljate i oblikujete svakodnevno.Kažem vašem , a mislim našem (svi znači svi).
--------------------------------------------
E, a sad asketizam.
On više predstavlja stav čoveka prema sebi.
Najčešće predstavlja posledicu stava roditelja prema osobi i projekcija je perfekcionizma , samokažnjavanja , nedovoljnog poverenja u vrednosti deteta, .....
Nisam želeo ovo da iznosim, ali ovakvo ponašanje godi filozofiji u smislu posvećivanja vremena i napora , ali ne i u smislu čišćenja od vizura i ugradjenih zabluda....
Ugradjene zablude nastale asketizmom ,najčešće imaju efekat samodovoljnosti u filozofiji....I što je najgore , celi opusi filozofskih ideja ne prenose samo ideju već i takav pristup i efekat samodovoljnosti....