Koliko su Papa i Katolička crkva uticajni u svetu

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
377.330
Više od 1,4 milijarde ljudi širom sveta su katolici, najskoriji su podaci Vatikana.
To je oko 17 odsto svetske populacije.

Papa ne predvodi samo katoličke vernike, već i grad-državu Vatikan i njegovo upravno telo – Svetu stolicu.
Sveta stolica se smatra suverenim entitetom prema međunarodnom zakonu.
Ona je zvanični učesnik u međunarodnoj politici i ima diplomatske odnose sa 184 države, baš kao i sa Evropskom unijom (EU).
Papin položaj kao šefa države i vlade, ali i lidera više od milijardu vernika, čini ga jednim od najuticajnijih duhovnih vođa na svetu.
Sveta stolica ima i status Stalnog posmatrača u Ujedinjenim nacijama (UN), zauzimajući mesto za jednim od najmoćnijih stolova na svetu.

Iako nema potpuna glasačka prava, može da prisustvuje sastancima i sprovodi uticaj u upravljanju raspravama.
Iako je Katolička crkva i dalje jaka sila u Latinskoj Americi, nekadašnja moć joj je oslabila.
 
4bcd66d0-1ebd-11f0-b265-abe347419ae3.jpg
 
Crkva je nekada oblikovala i promovisala restriktivne zakone o abortusu širom regiona, ali u poslednjih 20 godina, Urugvaj, Meksiko, Argentina i Kolumbija učinili su abortus pristupačnijim, pruživši otpor katoličkom učenju.Evangelističko hrišćanstvo takođe stiče veliki broj pristalica i političku moć u regionu.
U Brazilu, zemlji sa najvećim brojem katolika na svetu, za samo pet godina katolicizam više neće biti većinska religija, predviđanja su nekih analitičara.
Stalna razotkrivanja seksualnih zlostavljanja među sveštenstvom i uloge Crkve u prikrivanju skandala, narušili su njen položaj u svetu.
Ipak, ko god da dođe na čelo Rimokatoličke crkve imaće uticaj koji poseduje vrlo malo drugih svetskih lidera.
Delimično zbog papinog položaja na vrhu najvećeg ogranka hrišćanstva, ali i kao šefa države za sebe.
Bilo da se radi o ljubljenju stopala zaraćenih strana u Južnom Sudanu ili tešenju migranata u izbegličkom kampu u Grčkoj, dela pontifika i položaj Rimokatoličke crkve nastaviće da oblikuju svetske rasprave.link
 
Vecina ljudi to ne posmatra dobro i vidi samo jednog starca.
Medjutim iza njega stoji najaci politicko, religiozno ekonpmski aparat na svetu.
Najace i najstarije skole za politicke ...anipulacije i uticah.
Ne postoje pregovori u svetu u kojima nisu i oni ukljuceni.
Svi predsednici odlaze u atikan.

Papski sistem odgovara 100% opisu apostola Pavla, Danila i Jovana.

I u Pavlovo vreme su se vernici bavili Hristovim dolaskom.
I Pavle im kaze da nece doci dok se u crkvi ne dogodi veliki otpad i dodje COVEK POGIBLI.
U crkvi.
Znaci covek koji ce ljude voditi u vecnu pogibao ne Bogu.
Iako ce izgledati da ih vodi Bogu

Apostol Pavle:
2. Solunjanima 2,3Da vas nitko ne prevari ni na koji način, jer treba da najprije dođe otpad, i pojavi se čovjek bezakonja, sin progibli.

Znaci covek u crkvi kojega Pavle naziva covek BEZAKONJA.
BEZ - ZAKONA.
Protivan je Bozjem zakonu.
Pape su u medjuvremebu ukinule 3 zapovesti id 10, izmenile kalendar.
I uvele nove, prirodne zapovesti u svojim enciklikama.

Apostol Pavle:
2. Solunjanima 2,4 Koji se protivi i podiže više svega što se zove Bog ili se poštuje, tako da će on sjesti u crkvi Božijoj kao Bog pokazujući sebe da je Bog.

On se protivi Bogu tako sto je napao njegov zakon i sam papa se obozava kao bog.
On sedi na nepogresivom prestolu kao bog okruzen heruvimima.
Prasta grehe kao bog, nepogresiv je kao bog.
On je glava crkve iako je to Hristos.
Sto je oteta bozanska titula.

On je i zamenik bozji na zemlji sto je u stvari Duh sveti ne covek.

I pred papom se klanja i pada, moli kao pred bogom.
Neki od papa su se i smatrali bogom.
Imaju i rimske bozanske titule.

Jedna od titula mu je svestenik nad svestenicima, sto je samo Hristova titula.

Dakle potpuna okupacija crkve.

Danilo daje jos detalja ali bice predugacko.
Screenshot_20250422_200635_Gallery.jpg
 
Jer ja ovo znam da će po odlasku mome ući među vas teški vuci koji neće štedeti stada; I između vas samih postaće ljudi koji će govoriti izvrnutu nauku da odvraćaju učenike za sobom.” (Dela 20,29-31)

Jer su takvi lažni apostoli, lukavi poslenici, koji se pretvaraju da su apostoli Hristovi. I nikakvo čudo; jer se sam satana pretvara u anđela svetlosti. Nije, dakle, ništa veliko ako se i sluge njegove pretvaraju da su sluge pravednosti, kojima će svršetak biti po delima njihovim” (2.Korinćanima 16,13-15)
 
Vecina ljudi to ne posmatra dobro i vidi samo jednog starca.
Medjutim iza njega stoji najaci politicko, religiozno ekonpmski aparat na svetu.
Najace i najstarije skole za politicke ...anipulacije i uticah.
Ne postoje pregovori u svetu u kojima nisu i oni ukljuceni.
Svi predsednici odlaze u atikan.

Papski sistem odgovara 100% opisu apostola Pavla, Danila i Jovana.

I u Pavlovo vreme su se vernici bavili Hristovim dolaskom.
I Pavle im kaze da nece doci dok se u crkvi ne dogodi veliki otpad i dodje COVEK POGIBLI.
U crkvi.
Znaci covek koji ce ljude voditi u vecnu pogibao ne Bogu.
Iako ce izgledati da ih vodi Bogu

Apostol Pavle:
2. Solunjanima 2,3Da vas nitko ne prevari ni na koji način, jer treba da najprije dođe otpad, i pojavi se čovjek bezakonja, sin progibli.

Znaci covek u crkvi kojega Pavle naziva covek BEZAKONJA.
BEZ - ZAKONA.
Protivan je Bozjem zakonu.
Pape su u medjuvremebu ukinule 3 zapovesti id 10, izmenile kalendar.
I uvele nove, prirodne zapovesti u svojim enciklikama.

Apostol Pavle:
2. Solunjanima 2,4 Koji se protivi i podiže više svega što se zove Bog ili se poštuje, tako da će on sjesti u crkvi Božijoj kao Bog pokazujući sebe da je Bog.

On se protivi Bogu tako sto je napao njegov zakon i sam papa se obozava kao bog.
On sedi na nepogresivom prestolu kao bog okruzen heruvimima.
Prasta grehe kao bog, nepogresiv je kao bog.
On je glava crkve iako je to Hristos.
Sto je oteta bozanska titula.

On je i zamenik bozji na zemlji sto je u stvari Duh sveti ne covek.

I pred papom se klanja i pada, moli kao pred bogom.
Neki od papa su se i smatrali bogom.
Imaju i rimske bozanske titule.

Jedna od titula mu je svestenik nad svestenicima, sto je samo Hristova titula.

Dakle potpuna okupacija crkve.

Danilo daje jos detalja ali bice predugacko.
Pogledajte prilog 1718133
Šta bi subotaroman drugo nego prepisivaonod Elen Vajt.
 
Na Prvom vatikanskom koncilu, 1870. godine, kog Latini smatraju vaseljenskim, katolička „crkva“ priznala učenje o papinoj nepogrešivosti za dogmat. Jedna od njegovih odredaba glasi: „Papa je nepogrešiv kao Bog“. Saborska uredba kaže, „Papska nepogrešivost je dogma Katoličke crkve koja govori da papa ne može pogrešiti kada govori ex cathedra, tj. obavlja svoju službu kao pastir i učitelj svih hrišćana, konačno odlučuje na osnovu svoje najviše apostolske vlasti da se cela Crkva treba pridržavati nauka o veri i moralu, onda on na osnovu božanske podrške, koja mu je obećana u licu blaženog Petra, poseduje onu nepogrešivost kojom je božanski Spasitelj hteo da bude opremljena Njegova Crkva“ (Pravoslavlje, rimokatolicizam, protestantizam, sektaštvo TSL., 1992) [2].
downloadfile-18.jpg
 
Ivan Merz, katolički blaženik

„Ljubav i odanost prema Papi jest za život svakog vjernika od najveće i bitne važnosti…Isto kao što je Krist središte cijele povijesti, isto tako je i Papa središte te povijesti, ta on je vidljivi i živi Krist na zemlji...smjernice za sav naš vjersko-ćudoredni rad, privatni kao i javni dobivamo od Pape. On tumači nauk Kristov, pokazuje što je dobro i zlo… Iz ovoga posve očito proizlazi da je Papa ona podloga i nepomična pećina na kojoj je sazdana sva Crkva. Kako Crkva obuhvaća sve krajeve svijeta, sve biskupije svijeta, tako se podloga papinstva otajstveno proteže na sve biskupije svijeta.

Ta kamena podloga je nepomična i sva Crkva, koja se na njoj uzdiže dobiva svoju snagu i svoju čvrstoću od te podloge. Papinstvo je također pećina i podloga duhovnom životu svakog vjernika. …Papinstvo mora biti po tome bitni dio i podloga našeg duhovnog života i naših misli, našeg htijenja i osjećanja; Papa stoga mora biti predmet našeg posebnog štovanja i naše ljubavi; dio života naše duše."
 



Mitropolit Antonija Hrapovicki u svojoj knjizi «Dostojevski kao propovednik preporoda.

». On, kroz Dostojevskog, doslovno govori o zapadnoj eklisiologiji kao imerijlaističkoj, kao centralističkoj; na eklisiologiji centralnog diktata, koja nije razvijena na crkvenom predanju nego političkim lomljenjima propale Rimeske imperije, u ličnom političkom sukobu sa zapadnim kneževinama, u držanju aduta manipulacije religioznim osećanjima zapadnog hrišćanskog čoveka sa kojim kraljevi nisu smeli da se sukobe.

Ovako on piše: «vatinkanska ideja, jeste ideja drevno-rimska, t.j. nasilno objedinjenje čovečanstva u potčinjenosti Rimu. Rim nameće ideju sve-svetske vladavine, a Bismark se bori za prevlast Nemačke. Rimu nije potreban Hristos nego globalna vladavina. Ta ideja je produžetak stare mnogobožačke ideje: a prvi korak prema tom planu jeste ustanova papističke svetske vlasti. Ovde je Dostojevski ubeđen da nastojanje ove ideje nije privremeno učvršćenje rimske kurije, nego da ‘latinska ideja’ o globalnoj vladavini neće umerti do kraja veka… Zato ta crkva, koja je pod rukovodstvom savesti svoje pastve izgubila orientaciju, prestala je da računa Nebo i večnost, i ličnu svetost ljudi svojim višim ciljem, i višim vrednostima u životu, nego je sebi stavla na zadatak druge ciljeve, t.j. globalno potčinjenje Rimu…ili centralizaciju potčinjavanja naroda.

Šta ovakva institucija može da donese čovečanstvu koja praktično treba da govori o Carstvu Nebeskom, o Bogu, a sav usredsređenje (fokus) je zemaljsko carstvo, sa svim onim atributima koje ono nosi? Zar to nije obmana u ime Boga? Ko će još da obmanjuje u ime Božije? Nama Otkrovenje i sveti oci otkrivaju ko? Kada će se atri
butima duhovnog i svetog služti kao poštapalom za ostvarenje ličnog i egoističkog u «knežestva ovog veka», kojeg se Gospod odreče kao najvećeg i najtežeg iskušenja.

(To o čemu Solovjev govori) . Biće jedan svetski vladar. Ovo je nikim neoboriva suština današnjeg a i do juče hiljadugodišnjeg papizma, da se kroz njega ostvari i centralna vlast. Zato Dotojevski, ta stepa ruske filozofsko-bogoslovske misli, jeste u pravu kada kaže da se manipuliše religioznim a sve sa ciljem stvaranja svetske vlasti, onog oholog i jakog starog Rima koji je pao pred prostim i jednostavnim hrišćanskim smirenjem. Kako i svaki drugi greh pada.
Da li je Rim kao «večna ideja» preteča Antihristu ja to ne mogu da vam odogovorim, jer niko ne zna puteve Gospodnje i Njegova dopuštanja. Ali sama logistika «sveštenog» kao vlasti u simbiozi sa sekularnom vlašću, u sukobu sa evanđelskim episkopocentrizmom kao dinamičnim i živim doživljajem sabornosti Crkve, može da otvori sumnje da će iz tih jeretičkih i nepokajanih redova da dođe Antihrist.

Nama Sveti Oci govore da će Antihrist upravo da se pokazuje kao duhovna i božija ličnost, «a zatim će se uzvisiti srcem nad svakim čovekom, toliko visoko da će i protiv Boga da govori hulne reči» (sv. Ipolit) . Nama je jasno da će da postoji tesna veza između njega i sveštene vlasti, ukoliko i on sam nije iz te sveštene sredine, i da će da postoji antisimbolika Hristu kada će on sam, podobno Hristu i izboru njegovih učenika i sam da «izabere celi narod u licu učenika» (Sv. Ipoloit) .


https://svetosavlje.org/i-duhovni-i-svetovni-vladari/?pismo=lat
 
“Na ovoj zemlji mi zauzimamo mjesto Boga Svemogućega.” (Enciklika pape Leona III. iz 1894. g.);

“Papa i Bog su jedno, prema tome on ima svu vlast na nebu i zemlji” (Pio V.);
Nikola I Ivan XXII obraća se riječima “Dominum Deum nostrum papam” ili “Naš Gospodin Bog papa”;

“Mi izjavljujemo i definiramo da je apsolutno potrebno za spasenje svakog ljudskog bića da se pokori Rimskome pontifu (papi) – Bonifacije VIII, bula

http://www.aloha.net/~mikesch/banned.htm
 
Papa je krunisan sa trostrukom krunom, kao car neba i zemlje i podzemlja. " Isto, str. 680.

"Papa je hteo da postane glava i Istocne crkve, i to uvek na osnovu tvrdnje, da je njegov predhodnik
Petar dobio od Hrista vlast nad celom Crkvom, i da svi ostali episkopi, incluzive i istocni patrijarsi, moraju
u njemu gledati svoj centar, svog sudiju i svog poglavicu."

Jevsevije Popovic, Opca crkvena istorija Vol 1. str. 736.
 
Svetosavlje

Posle toga stadoše i Patrijarh i car i drugi episkopi navaljivati na sv. Marka, da učini neke ustupke i napravi neki kompromis po načelu ikonomije radi tobožnjeg dobra države i naroda. Na to im sveti Marko odgovaraše: „Stvari vere ne dopuštaju nikakvo popuštanje i ikonomiju. To je kao kad bi kazao: otseci sebi glavu pa idi kuda hoćeš. Nikada, o čoveče! ono što se tiče Crkvs, nerešava se kompromisima. Jer ne postoji nešto srednje izmeću istine i laži“. U to vreme, 10. juna 1439. godine, umre etari Patrijarh Josif ne potpisavši ipak uniju, koju neće potpisati ni sveti Marko, mitropolit Efeski i zamenik Patrijarha Antiohijskog i Jerusalimskog. Tada papa navali na cara i na istočne episkope da priznaju ne samo rimske lažne i jeretičke dogmate nego i vrhovnu papsku vlast nad celom Crkvom i celim svetom, pozivajući se pri tome na lažne dokumente nekog Isidora i tobožnje „zaveštanje“ cara Konstantina, što je sve bilo isfabrikovano u Rimu, da bi se makar i lažnim dokumentima potvrđivalo nezajažljivo vlastoljublje papsko. Sveti Marko je i taj zahtev energično odbio i izjavio: „Za nas papa predstavlja samo jednoga izmeću patrijaraha, ali i to – ako bi on bio pravoslavan“. No papa kao neki tiranin, i bedni, nevoljom priklješteni, car izdajica, i ostale izdajice oko njega, najzad potpišu sramnu uniju, pljunuvši time na sve odluke svih Vaseljenskih Sabora i svetih Otaca svojih. Jedan pravoslavni episkop uspeo je da pobegne i ne potpiše, dok sveti Marko nije hteo da beži nego je javno i pred carem i pred papom odbio da potpiše tu lažnu i bogoprotivnu uniju.
 
Screenshot_20250422_211046_Krstarica.jpg


U ranim počecima nastanka Europske unije, Rimokatolička crkva bila je jedan od glavnih podupirača da se stvori jedna europska super država (Europska unija).

Vatikan je, imenovavši apostolskog nuncija, diplomatske veze s EU uspostavio 1970., dok je EU svoje predstavništvo pri „Svetoj Stolici“ osnovao 2006. godine. Kada je donesen Ustav Europske unije 29. listopada 2004.,

Ustav je potpisan ispred velikog kipa pape, i na taj se način dodatno pokazalo koji autoritet stoji iza formiranja Europske unije.
 
Pogledajte prilog 1718167

U ranim počecima nastanka Europske unije, Rimokatolička crkva bila je jedan od glavnih podupirača da se stvori jedna europska super država (Europska unija).

Vatikan je, imenovavši apostolskog nuncija, diplomatske veze s EU uspostavio 1970., dok je EU svoje predstavništvo pri „Svetoj Stolici“ osnovao 2006. godine. Kada je donesen Ustav Europske unije 29. listopada 2004.,

Ustav je potpisan ispred velikog kipa pape, i na taj se način dodatno pokazalo koji autoritet stoji iza formiranja Europske unije.
Antihrist će biti iz Danovog plemena, Jevrejin. Očito nikada nisi čitao Bibliju.
 
Više čitaj Bibliju a manje dela Elen Vajt.
Pa to je sve Bila Biblija i neti tvoji Oci, nigde nema Jelen Vajt.
Ne poznajes ni sta je Biblija.
Ili namerno lazes?
Ajde pokazi mi sta je od recenoga citirano od EGW?
Ako ne, onda si svesni lazov.


Apostol Pavle je znao da necete poslusati njegove reci pa je na kraju ovoga kazao:

2. Solunjanima 2,10I sa svakom prijevarom nepravde među onima koji ginu: jer ljubavi istine ne primiše, da bi se spasli.

2. Solunjanima 2,11I zato će im Bog poslati silu prijevare, da vjeruju laži;

2. Solunjanima 2,12 Da prime sud svi koji ne vjerovaše istini, nego volješe nepravdu.
 

Back
Top