Ko sutra glasa za SPS - glasa protiv nezavisne Srbije

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Tačno. Mađarska je bila prva 1946. ali nikada nije štampala ovakvu novčanicu.

SPS je napravio inflaciju ne bi li izvukao zadnje devize od građana iz slamarica, pa kad su videli da više nema - jednostavno su je presekli.

Jeste. Naznam sto kasnije nisu napravili jos neku?! Mislim, imali su vremena do 2000. da naprave hiperinflaciju bar u jos 2 navrata. Moglo je tu jos da se izvuce.
SPS je i dosao na vlast da bi se napravila hiperinflacija, da bi doslo do sankcija i bombardovanja, da bi izgubili KiM itd. Oni su danonocno radili na tome. Mogla je da bude i veca hiperinflacija, da traje duze, da se otstampa novcanicu u mnogo vecem apoenu, da sankcije jhos duze traju, da bombardovanje bude jos zesce, da se izgubi jos neka teritorija i tako to. Medjutim, bili su prilicno nesnalazljivi, a i nisu imali dovoljno jaku podrsku.
 
500milijardi.jpg


Posledica hiperinflacije u SR Jugoslaviji, novčanica od 500.000.000.000 (petsto milijardi) jugoslovenskih dinara. Novčanica sa najvećim apoenima u istoriji.

http://sr.wikipedia.org/sr-el/Хиперинфлација

Nije bitan apoen novcanice, vec stopa inflacije. Mogli su da otstampaju novcanicu i od 500.000.000.000.000. din. (500 biliona dinara). Bitna je stopa inflacije i vreme njenog trajanja.
Posledni pokusaj da se vec tada prilicno visoka inflacija suzbije ustaljenim sredstvima, izvrsila je savezna vlada, donevsi vanredne mere ekonomske politike u avgustu 1993. godine. Kako se vrlo brzo videlo da te mere ne daju efekte, od septembra se pristupilo izradi Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije privrednog opaoravka SRJ. Iako mnogima deluje da je hiperinflacija lako presecena, nije bilo tako. To je bio slozen i strucan program da vise od 1000 stranica.
Tako od avgusta 1993. do januara 1994. godine SRJ nije ni imala ekonomsku politiku. Ekonomska situacija je bila prepustena stihiji i upravo u tom periodu je hiperinflacija i dostigla najvisi nivo.
Nakon stupanja na snagu pomenutog programa 24. januara, hiperinflacija je brzo presecena, uspostavljena je stabilnost dinara i normalizovani su novcani tokovi.
 
Stope inflacije od nekoliko stotina procenata mesečno su se više puta mogle videti. Neki od ekstremnih slučajeva su:

Nemačka 1926. godine, kada je stopa inflacije bila 3.25 × 10(6) procenata mesečno (cene su se duplirale svakih 49 sati).

Grčka tokom nacističke okupacije (1941-1944) sa 8.55 × 10(9) procenata mesečno (cene su se duplirale svakih 28 sati).

Najozbiljniji poznati incident inflacije se desio u Mađarskoj nakon završetka Drugog svetskog rata (1945) sa 4.19 × 10(16) procenata mesečno (cene su se duplirale svakih 15 sati).

SR Jugoslavija je pretrpela inflaciju od 5 × 10(15) procenata mesečno (cene su se duplirale svakih 16 sati) u periodu od 1. oktobra 1993. do 24. januara 1994. godine.

Dakle, nismo mnogo zaostajali za Mađarskom iz 1946.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top