Da li su stihovi crnogorske himne “Oj svijetla majska zoro” neonacistički i fašistički?
11. avgust/kolovoz, 2004.
Podijelite
Komentarišući saopštenje koje je potpisao srpski patrijarh Pavle, u kojem je zatražio povlačenje predložene himne državne zajednice, portparol Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić podsjeća Srpsku pravoslavnu crkvu da su crkveni i državni poslovi već vijek i po odvojeni u Crnoj Gori i da se očekuje od crkve da se ne miješa u državne poslove. Sekulić je posebno prokomentarisao dio saopštenja u kojem se dijelovi crnogorske himne “ Oj svijetla majska zoro” karakterišu neonacističkim i paganskim:
“Uz rezervu, jer nijesam siguran da je ono što se ističe u saopštenju, da su to riječi i misli patrijarha Pavla. To me podsjeća više na rukopis nekih njegovih bliskih saradnika. U svakom slučaju, radi se o ocjenama koje ne mogu da stoje i mislim da u ovom trenutku ne treba produbljivati tu tezu. Treba podsjetiti i na činjenicu da je Srpska pravoslavna crkva nedavno kanonisala za sveca čiji pogledi na svijet i pogledi i odnosi među ljudima se ne mogu svrstati u ono što se zove hrišćanstvo. Prije bi se reklo da je to neonacistička ideologija, nego stihovi himne “Oj svijetla majska zoro”.”
Portparol Socijaldemokratske partije Branislav Radulović ocjenjuje izjavu patrijarha Pavla skandaloznom, jer se ponovo crkva miješa u odluke parlamenta:
“Nevjerovatno je da sa jezikom koji zaista podsjeća na jezik nacizma neko koristi i zloupotrebljava ono što su državni simboli Crne Gore. Nevjerovatno je da se crkva bez ikakvih skupova i ovog puta miješa se u nadležnosti parlamenta, ovog puta unije i opredjeljuje što treba da bude politička volja. Zaista su prešli svaku granicu kada je u pitanju odnos crkve i politike, a što se tiče nacističke ili nacionalističke politike tu je zaista očit kontinuitet.”
Na drugoj strani potpredsjednik Srpske narodne stranke Goran Danilović smatra uspjehom sopstvene partije što je srpska crkva ocijenila neprihvatljivom pjesmu čiji je autor Sekule Drljević. Danilović očekuje da će na predstojećem zasjedanju Skupštine dražvne zajednice pojedine stranke, koje su dale saglasnost za usvajanje himne Srbije i Crne Gore, odustati od toga:
“Mi smo jedina stranka u republičkom parlamentu koja je vodila argumentovanu kampanju zasnovanu na istorijskim činjenicama i dokazivali da je tekst pjesme “Oj svijetla majska zoro” tekst ustašofila, čovjeka koji je 40-ih godina prošlog vijeka poslao u smrt na hiljade nevinih Crnogoraca, posebno u periodu od '44. do '45. godine. Srpska narodna stranka je postigla svoj cilj. Danas smo posebno zadovoljni zbog toga što su i ljudi koji apsolutno brinu o duhovnom zdravlju ovog naroda saopštili stav da je neprihvatljiva ta pjesma koja nije u izvornom narodnom obliku, nego pjesma u kojoj su stihovi Sekula Drljevića. Srpska narodna stranka će na predstojećem zasjedanju saveznog parlamenta podijeliti argumentovan materijal, neku vrstu mini edukacije svim poslanicima da znaju za što glasaju i vjerujemo da će na samoj sjednici neki koji su najavili da će podržati taj predlog odustati od te podrške i da će se opredijeliti za predlog Srpske narodne stranke, a to je pjesma Kralja Nikole “Onamo, 'namo”, koja na najbolji način tekstualno i drugačije govori o državnom jedinstvu Crne Gore i Srbije.”
* * * * *
Da li su sporni stihovi crnogorske himne “Oj svijetla majska zoro” neonacistički i fašistički i kakva je bila istorijska uloga Sekule Drljevića, za naš radio govori predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević
RSE: Gospodine Banjeviću, kako tumačite optužbe Srpske pravoslavne crkve da su stihovi posljednje strofe crnogorske himne: “Rijeka će naših vali, uskačući u dva mora, glas nositi okeanu da je vječna Crna Gora”, neonacistički, paganski stihovi Sekula Drljevića?
BANJEVIĆ: Oj svijetla majska zoro” je narodna pjesma, crnogorska stara koja se pjevala u raznim varijantama. Svaka generacija je ponešto dodavala, modifikovala, ali uglavnom Sekule Drljević je tu narodnu pjesmu, na neki način sam obradio, obradio i objavio manje ili više uspješno. U početku je zadržao “Oj svijetla majska zoro, majko naša Crna Goro” vrlo uspješno, te narodne riječi, narodnu melodiju, pošto je ona malo duža i poetski, kao njegova pjesma, kasnije rasplijenuta. Ali to je narodna crnogorska pjesma u verziji Sekula Drljevića potpuno prihvatljiva kao himna. Suštinu u toj narodnoj pjesmi je u prvim strofama je Drljević potpuno sačuvao. Ona nema ništa u sebi nacističko. Ona ima u sebi jednu vezanost za zemlju crnogorsku, za tu narodnu melodijsku tradiciju i Drljević tu ne ispovijeda nikakav nacizam. To nacistima izgleda kao nacizam.
RSE: Iz krugova bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao autentičniju varijantu pjesme zagovara se verzija u kojoj se pominje Njegoš i srpstvo, mislim na stihove: “Na Lovćenu Njegoš spava, najmudrija srpska glava”. Kako Vi na to gledate?
BANJEVIĆ: Njegoš se pogrešno shvata. Njegoš je forsirao jedno jedinstvo oslobodilačke borbe na Balkanu i srpstvo kod njega znači pravoslavlje. On je insistirao da se pravoslavlje organizuje za jedan otpor tim osvajačkim tendencijama koje su pritiskale Balkan. To je kod Njegoša srpstvo–pravoslavlje, a nema neko nacionalno značenje. To je kasnije modifikovano za vrijeme Kralja Nikole i dobilo je druge sadržaje, ali kod Njegoša je to - to. Realno treba gledati na stvari. Naše institucije, naša nauka treba da vrati svijest o sebi na pravim osnovama našim ljudima, da znaju šta je ono što je istorijska istina o sebi, što je istina o drugima.
RSE: Kako gledate na kontroverznu istorijsku ulogu Sekula Drljevića i njegovu saradnju sa nacistima? Da li je bio nacista?
BANJEVIĆ: Ne treba brkati kolaboracionizam i nacizam. Sekule Drljević je bio borac za nacionalno crnogorsko i državno oslobođenje. On je, naravno, kao čovjek koji nije bio lijevi, nego građanski intelektualac, kojemu je možda bliža ta desna politička pozicija. On se borio za svoje poglede koristeći sredstva koja su mu se nudila. On je nastojao da iskoristi Italijane, misleći da će Italijani pomoći Crnu Goru zbog veza Kraljice Jelene i ostale dinastije, kao i ostali zelenaši pripadnici tog pokreta su učinjeli zabludu oko odnosa Italije prema Crnoj Gori. Iako je Sekule znao za italijansku politiku prema Crnoj Gori, koja je u suštini bila neprijateljska, on se ipak nadao da će se tu nešto promijeniti i Sekule je u tom smislu kolaborirao, sarađivao sa okupatorom, iako ga je okupator kombinirao u jednom trenutku i tražio je pomoć za svoje ideje od onih snaga koje mu nijesu mogle pomoć. To je ta pozicija Sekula Drljevića kao intelektualca koji je kao intelektualac dobro vidio slabosti bivše Jugoslavije, dobro je vidio da te Jugoslavije nema bez prava naroda i ostalog, ali kao političar i čitav pokret kojemu je pripadao oslanjao se na neke snage koje nijesu mogle pomoći toj njegovoj ideli, koje su ga vukle u konzervatizam i kolaboraciju. I u tom smislu Sekule je kao političar tom svojom orijentacijom naškodio sebi i svojoj ideji, jer je potpuno odbacivao saradnju sa lijevim pokretima, koji su tada bili aktuelni i vodeći.
* * * * *
Pismo patrijarha Srpske pravoslavne crkve Pavla u kojem je oštro kritikovao predlog nove državne himne, podelio je političku scenu i Srbije
Bez obzira što nije bilo zvaničnih reakcija državnih čelnika na pismo koje im je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle uputio povodom predloga nove državne himne nazvavši je Kentaurom kojim se vređa dostojanstvo naroda, očito da nikoga nisu ostavile ravnodušnim njegove oštre reči. U Demokratskoj stranci Srbije, koja je od srpskih partija bila najviše uključena u pripreme za donošenje državne himne kažu da oni i dalje čvrsto stoje iza tog predloga. Predsednik parlamenta Srbije i Crne Gore Zoran Šami ipak je izbegao da se izjasni o navodima iz patrijarhovog pisma.
“Ne bih stvarno komentarisao pismo patrijarha Pavla. Mislim da je neuputno polemisati i naprosto nije red. Naravno to ne znači da se jednog dana ne može raspisati neki konkurs i napraviti neka sasvim nova himna.”
Pojedini članovi Demokratske stranke Srbije, među kojima i istoričar Radoš Ljušić međutim smatraju, da nakon patrijarhovog pisma treba odustati od predloga nove himne SCG. Ljušić pri tome ne vidi ništa sporno što se patrijarh Pavle na ovaj način izjašnjava o pitanjima koja izlaze iz domena vere.
“Ja lično smatram da u ovakvim situacijama kada se pravi greška da svako ko misli svojom glavom ima pravo da uputi predlog ili sugestiju da valja o tom problemu razmisliti. Ne mislim da je to išta loše.”
Poslanik Demokratske stranke u saveznom parlamentu Ljiljana Lučić, sa druge strane se slaže sa mišljenjima onih koji smataju da je to ipak nedopustivo uplitanje crkve u političku sferu života.
“Ja bih se složila sa takvim stavovima ali mislim da u ovom periodu tranzicije i jačanja nekakvih demokratskih procesa se mnogi ne nalaze, pa često nažalost i Srpska pravoslavna crkva, odnosno ulazi u se one prostore i one teme koje su van ingerencija crkve.”
I bez patrijarhovog pisma, politička scena u Srbiji je oštro podeljena prema predlogu nove državne himne. Član Demokratske stranke Ljiljana Lučić:
“Predlog himne koji imamo je još jedan pokušaj da se dobije čvršća, unitarnija država nego što ona u stvari jeste, pa makar to i kroz himnu. Jer dopadalo se to nekome ili ne, taj predlog odgovara karakteru zajedničke države koja je sada uspostavljena, dakle kakvu grade Srbija i Crna Gora.”
Istoričar Radoš Ljušić, član Demokratske stranke Srbije:
“Mislim da je najbolja varijatna da se održi stara himna sve dok se ne nađe bolje rešenje od ovog. Mislim da ‘Hej, Sloveni’ nije tako loša himna. Kad smo mogli ovoliko godina da je slušamo i da po tome se upravljamo, mislim da može se sačekati još neko kratko vreme dok se ne nađe bolje rešenje od ovog, jer ovo je jako loše rešenje.”
Sporenje oko predloga nove himne Srbije i Crne Gore koja je trebalo da se sastoji od delova od stare srpske himne “Bože pravde” i zvanične crnogorske himne “Oj, svijetla majska zoro”, dovela je ponovo u žižu pažnje javnosti kompozitora Slobodana Markovića koji je i realizovao ovaj projekat. On međutim objašnjava da ne treba njega kriviti za ideju o spajanju dve pesme, koja se ovih dana najviše osporava.
“Ja sam dobio nešto što je već na neki način gotovo od čega treba da napravim drugu verziju. Znači nisam ja kriv što je neko izabrao te dve pesme i praktično ne bi voleo da neko mene napada ili me hvali ili me kudi za nešto što nije moja odluka. To je što se tiče mene samo zanat.
https://www.slobodnaevropa.org/a/823843.html
Ilustracija (Foto: Shutterstock)
.
