Ko je Frans Hals?

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
335.060
800px-After_Frans_Hals_-_Portrait_of_Frans_Hals_-_Indianapolis.jpg

Autoportret

Frans Hals bio je jedan od poznatijih flamanskih portretista prve polovine 17. veka. Po njemu je nazvan Muzej Fransa Halsa

Rođen je oko. 1582. u Antverpenu, ali je odrastao kao rodom iz Harlema. Njegovi roditelji su pobegli na sever da bi izbegli špansku dominaciju, a on je živeo u Harlemu do kraja života.

Verovatno je da se Frans Hals školovao za umetnika kod Karela van Mandera, koji je takođe predstavljen u Muzeju Fransa Halsa. Godine 1610. postao je član Harlemskog ceha Svetog Luke. Njegov inovativni, neformalni stil bio je cijenjen i omogućio mu je brojne narudžbe portreta.

Godine 1616. Hals je završio svoj prvi veliki grupni portret: Banket oficira čete milicije Svetog Đorđa. Između tada i 1639. od Harlemske milicije dobio je još četiri narudžbine za delove građanske straže. Svi su sada svetski poznati i visi u Muzeju Fransa Halsa.

Frans Hals je mogao dobro da živi zahvaljujući svom radu, iako je takođe redovno zapadao u dugove. Kao starac morao je da se spasava „godišnjim džeparcem“ koji je dobijao od grada.

Hals se ženio dva puta – njegova prva žena je umrla mlada na porođaju – i imao je ukupno 14 dece. Doživeo je prilično duboku starost za to vreme: imao je oko 84 godine kada je umro 1666.

Hals je nastavio da slika skoro do kraja. Na primer, imao je više od 80 godina kada je naslikao dva uzvišena grupna portreta regenta i regentesa Starčeve ubožnice, koja je sada Holof kation Muzeja Fransa Halsa.

Ukupno je oko 200 slika Fransa Halsa preživelo vekove. Od svih muzeja, Muzej Fransa Halsa ima najviše Halsovih dela. Dvanaest slika je iz sopstvene kolekcije i uvek ima (dugoročnih) pozajmica za razgledanje.
 
Pogledajte portret koji je stvorila ruka Fransa Halsa i videćete život u pokretu. Dok portreti njegovih savremenika često deluju ukočeno, Hals je uspeo da uhvati nečiju dušu, nečije pravo lice, brzim, živim potezima kista. Inovativni stil u kome je i dalje uticajan vekovima kasnije.

Svojim naizgled nonšalantnim načinom slikanja, Frans Hals nije sebi olakšao stvari, kako se ponekad veruje, već otežao u stvari. Njegovi labavi, smeli potezi kistom morali su da budu tačni, što su na sreću i bili, a retko je slikao preko bilo čega. U njegovo vreme, ljudi su bili isto toliko oduševljeni jedinstvenim, virtuoznim stilom Fransa Halsa kao i mi danas.

Godine 1813, engleski slikar Džejms Nortkot izjavio je: „U smislu predstavljanja likova, on je svakako bio najveći slikar koji je ikada živeo.“

Ono što je takođe upadljivo jeste kako najrazličitiji likovi i emocije tako ubedljivo izlaze iz farbanja i dolaze do izražaja u Halsovom delu. Uzmimo na primer Regentessen van het Oudemannenhuis („Regentese iz ubožnice za starce“). Kada je engleski slikar Džejms Visler 1902. godine video ovo remek-delo u Harlemu, rekao je: „Oh, moram da ga dodirnem – jednostavno zato što mi se sviđa“, nakon čega je prstima nežno prešao preko lica jedne od starica.

Otprilike 200 godina nakon Halsove smrti, slikari pokreta impresionizma postali su izuzetno fascinirani grubim, sugestivnim potezima četkice rođenog u Harlemu. Mane, Mone i Kurbe su došli ovde da se dive njegovim slikama. Vincent van Gogh je napisao: „Kakva je radost videti takvog Fransa Halsa – koliko je to veoma različito od slika […] gde je sve pažljivo izglađeno na isti način. Ovde možete pročitati više o tome obnovljeno interesovanje za Halsa.

Hals je postao heroj i primer impresionistima. Ako posmatrate njegove slike u stvarnom životu i izbliza vidite skoro rasplesanu boju koja briše, brzo postaje jasno zašto. I baš kao i kod svih zaista velikih umetnika, njegov uticaj je beskrajan. Novi umetnici neprestano dolaze u Muzej Fransa Halsa da otkriju šta moćna dela „majstora labavog rada kista“ mogu da znače za savremenu umetnost.

franshalsmuseum.nl
 

Back
Top