Ko je bio Šćepan Mali?

Čovjek nepoznatog porijekla, poznat kao car Šćepan Mali, vladao je Crnom Gorom od 1767. do 1773, predstavljajući se kao ruski car Petar III Romanov. Učvrstio je centralnu vlast, suzbijajući plemensku neslogu. Uspješno je ratovao protiv Turske. Ubio ga je njegov sluga, potplaćen Nepoznatog porijekla, danas se pretpostavlja da je bio iz Dalmacije ili Bosne, pojavio se u Crnoj Gori 1766. godine. Ubrzo su se pronijele vijesti da je on ruski car Petar III, koji se sklonio među Crnogorce.

Car Petar III bio je svrgnut i ubijen 1762 u dvorskoj zaveri koju je predvodila njegova supruga, carica Katarina II Velika. Donski kozak Pugačov, koji je podigao bunu 1773, takođe se proglasio Petrom III.

U to doba Crnom Gorom vlada ostarjeli vladika Sava Petrović Njegoš (1735—1781), koji vodi miroljubivu politiku, oslanjajući se na diplomatiju u odbrani (privremeni savezi sa raznim velikim silama, koristeći njihove međusobne sukobe) i na sveštenstvo u unutrašnjoj politici. Nakon smrti njegovog savladara Vasilija Petrovića Njegoša (1750—1766), koji je vodio znatno ratoborniju politiku i oslanjao se na plemenske starješine, Šćepan preuzima stvarnu vlast u zemlji.

Na svenarodnom zboru na Cetinju 17. oktobra 1767. godine biva izabran za gospodara naroda i države i proglašen za „cara“. Za kratko vreme je razdvojio svetovnu od crkvene vlasti, što predstavlja prekid u vladavini dinastičke kuće Petrović-Njegoš.

Oduševio je Crnogorce, koji su 1768. odbili snažni turski napad. Iste godine Crnogorci su se oglušili o zahtjev Rusije da joj se pridruže u ratu protiv Turske, zbog ruskog neprijateljstva prema Šćepanu.Radio je na modernizaciji zemlje i stvaranju uslova za centralizaciju vlasti. Uspio je suzbiti zavade među crnogorskim plemenima i strogim kaznama potisnuti krvnu osvetu. Godine 1771. formira prvi stalni sud, sastavljen od 12 plemenskih starješina. Formira prvi stalni oružani odred (telesnu stražu). Započeo je graditi putove, te popisivati stanovništvo i imovinu. Uvodi porez (u naturi) i radi toga sprovodi prvi popis u Crnoj Gori avgusta 1773. godine.

Jačanje centralne vlasti u Crnoj Gori bilo je protivno interesu svih velikih sila: Austrije, Rusije, Turske i Mletačke republike. Godine 1773. ubio ga je jedan njegov sluga, po nalogu skadarskog paše Bušatlije.

Njegove reforme, iako suzbijene nakon njegove smrti, bile su osnova na kojoj je dalje gradio vladika Petar I Petrović (1781—1830). On je učvrstio centralnu vlast i uspješnim ratovanjem uzdigao Crnu Goru u značajnu regionalnu silu.

Neostvareni san lažnoga cara je bio širi nacionalni pokret Srba na oslobođenje i ujedinjenje obnovom srpskog carstva na čijem bi čelu on bio.

Dana 6. januara 1769. godine grof de Katane piše o Šćepanu Malome:
Vikicitati „On je veoma znao da tom narodu više odgovara sloboda nego potčinjenost. Osim toga kada se otpor mogao pružati bilo kome sa odvažnim, ponosnim i tvrdoglavim duhom, uvijek željnim da oživi staru srpsku Carevinu.“
({{{2}}})

Italijanska monografija o Šćepanu Malom iz XVIII vijeka:
Vikicitati „A potom pod upravom njegovom ili nekog drugog vojnog starješine mogla bi da posluži njegova moćna vojska pravoslavnih Srba, podržana od strane venecijanske vojske u odlučnom ratu protiv Turaka, pošto je bilo neizvodljivo da se njegova vojska spoji sa ruskom, jer bi im Turci prepriječili put.“Šćepan mali je osim svog maternjeg srpskog jezika, zbog sličnosti razumio i hrvatski, a poznavao i njemački, italijanski i francuski.

Jedan interesantan događaj je opisao Šćepanov saputnik arhimandrit crnogorski Avakum 5. avgusta 1768. godine. Šćepan je išao u posjetu mletačkom Kotoru i na ulazu na gradskim kapijama uočio dvoglavog orla koji je nazvao "grb srpskoga kralja Stefana", pa su mu se potom suze salile iz emotivnog rodoljubivog naboja.

Narodna tradicija i arhivski materijal o Šćepanu Malom poslužili su vladici i pjesniku Petru II Petroviću Njegošu kao podloga za pjesničko djelo Lažni car Šćepan Mali.

Godine 1979 u režiji Veljka Bulajića snimljen je fantazijski film Čovjek koga treba ubiti ili Legenda o lažnom caru Šćepanu Malom.

Bila tema.

U pitanju je najvjerovatnije niko drugi do Jovan Stefanov Balević glavom i bradom.

Za srpsku istoriju bi trebali biti intersantni njegovi snovi o obnovi srpskoga carstva.
 
Bila tema.

U pitanju je najvjerovatnije niko drugi do Jovan Stefanov Balević glavom i bradom.

Za srpsku istoriju bi trebali biti intersantni njegovi snovi o obnovi srpskoga carstva.

Тачно. Међутим, као што сам већ једном напомињао, то је "интересантно" за Шиптаре... Тако да је први српски доктор филозофије - Шиптар. То је све због непажње, мањка бриге...


Славене јеси ли се ти збиља повукао са форума ?
 
Poslednja izmena:
Iz bilježnice reportera - Nove pojedinosti o kontroverznoj ličnosti Šćepana Malog

Zašto je zaboravljen „crnogorski car“?

1317597695.jpg


Ili – kako je poznati crnogorski privrednik mr Bogdan Sekulić u čast Šćepana Malog, u dvorištu svoje firme na Starom aerodromu u Podgorici, podigao velelepnu fontanu. Šćepan Mali – preteča crnogorske nezavisnosti. Da li su Šćepan Mali i Jovan Stefanov Balević sa Pelevog Brijega ista ličnost?


Istorija, ta stroga ali pravedna učiteljica života, nas odavno uči da države, bile one velike ili male, suverenost i slobodu teško stiču. Razlika je jedino u tome što male države vjekovima moraju da se bore za njihovo očuvanje. Da stalno slažu mozaik trajanja i postojanja.
Takva je odvajkada i sudbina Crne Gore – stalno se borila. Čak i za svoju prošlost. I stalno joj se vraćala. Da ne bi postala privjesak istorije ili, nedajbože, nečija pokrajina, provincija ili okrug.
Ali pobijedila je...
Zna to najbolje Bogdan Sekulić, diplomirani defektolog i tehnolog ishrane i doktorant pravnih nauka, inače vlasnik i direktor „Somboreksa“ d.o.o. u Podgorici. Čovjek koji je ljetos Šćepanu Malom, zaboravljenom crnogorskom caru (za njega on nikada neće reći da je Šćepan Mali već Šćepan Veliki) u dvorištu svoje firme na Starom aerodromu, u Podgorici, podigao velelepnu spomen-fontanu. U ovom vremenu rušenja raznih spomenika, krađa bisti i njihovog pretapanja u staro gvožđe (nekad smo slova pretapali u metke i branili Crnu Goru), u vremenu preimenovanja ulica i trgova, brisanja „nepodobnih“, u vremenu (ne)zaborava velikana – konačno i jedan primjer za primjer. Velelepna fontana skladnih linija sa natpisom „fontana crnogorskog cara Šćepana“, u hladu magnolija na Bulevaru Josipa Broza, već danima priča neobičnu priču. O Šćepanu Malom i časnom djelu Bogdana Sekulića. Djelu za koje se u Podgorici malo zna.

Kod „crnogorskog cara“

Sjedimo sa njim na klupi ispred fontane i pitamo ga zašto se odlučio na ovaj korak i kako je počelo njegovo interesovanje za veliku tajnu zvanu Šćepan Mali.
- Ovo je nešto poput „Ruskog cara“ u Beogradu, uključuje se jedan Bogdanov poslovni partner u razgovor. Zato i razumijem Bogdana što se hvali svojim crnogorskim carem i što svojim ličnim i poslovnim prijateljima zakazuje sastanke upravo ovdje „kod crnogorskog cara“.
- Kad Šćepan Veliki, sedam godina car Crne Gore, nema groba, spomenika, trga ili sokaka, pa čak ni poštanske marke sa svojim likom – nek’ ima bar nešto svoje. Nek’ ima ovu fontanu, dar običnog smrtnika. Ovakav odnos Crne Gore prema svome caru, i to puna dva vijeka, po meni su poraz pravde i savjesti. Riječju, ja sam ovu fontanu podigao u inat zaboravu i ćutanju države o ovom velikom čovjeku.
Interesantno je da je Bogdan Sekulić na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta „Donja Gorica“ nedavno magistrirao upravo na Šćepanu Malom.
- Odvajkada se o Šćepanu Malom pričalo da je bio lažni ruski car. Bilo je i onih koji su tvrdili da je došao iz Dalmacije, iz Boke, Crmnice... Ja, pak, najviše vjerujem istraživanjima istoričara koji tvrde da je bio iz Bratonožića, da se zvao Jovan Stefanov Balević, da je govorio šest jezika i doktorirao prava i filozofiju na Univerzitetu u Haleu u Njemačkoj. Ono malo građe o njemu obično se svodi na Njegoševo pero – i tvrdnju da je bio mali, kukavica, lažov... Na to su se nadovezivali filmski i pozorišni reditelji kako bi ga što više ocrnili, a istoričari spori i nesložni da dokažu pravu istinu. Bilo kako bilo, za narod je on i dalje „lažni car“, za prijatelje veliki car, za podanike Bog i spasitelj, a za protivnike – varalica. Najbolje je, ipak, reći – bila je to izuzetna, zanimljiva i kontroverzna ličnost crnogorske istorije 18. vijeka. Nažalost, ličnost koja nije do kraja rasvijetljena. Ipak, ni nakon toliko vremena njegovo ime nije smješteno u arhivske depoe, niti izbrisano iz istorijskog roda gospodara. Bio je, dakle, ostao i još dugo će biti - velika tajna.
- Što se tiče Crne Gore, ona je za vrijeme njegove vladavine bila i država i carevina, nastavlja Sekulić i podsjeća da je Šćepan Mali bio jedan od tri cara koja su tada vladala Evropom. Utemeljivač je organizovanog društvenog poretka zasnovanog na vladavini reda i zakona. Kod njega se znalo i šta su odgovornost i šta su sankcije. Njegova vladavina je vrijedan pokazatelj superiornosti svjetovne nad teokratskom vlašću mitropolita. On je odvojio crkvu od države. Takođe je bio izvanredan reformator. Uveo je norme ponašanja, kazne i nagrade - tvrdi Sekulić.

Šćepan Veliki

Ipak, Šćepan Mali je ubijen, podsjećamo Sekulića. O tome naš sagovornik kaže:
- Nije on ubijen zato što je bio mali i lažov, već zato što je bio veliki i što je izvršio političku sekularizaciju crnogorskog vladikata. Zanešen ulogom spasitelja sam je sebi podigao lomaču. Zato bi nam i danas valjao. Stao bi na put raznim plemenskim, nacionalnim, crkvenim i drugim previranjima, a dobro bi mu pristajalo i stolovanje u gradu pod Lovćenom - kaže Sekulić.
Na kraju treba reći da Bogdan Sekulić ovih dana predano radi na naučnom rasvjetljavanju prikupljene građe vezano za Jovana Balevića i Šćepana Malog. Prikupljeni materijal, kaže on, podvrgnut je naučnoj analizi u prestižnim institutima i prvi rezultati ohrabruju. Istovremeno je u Bratonožićima registrovano nevladino udruženje „Jovan S. Balević – Šćepan Mali“, na čijem je čelu, kao počasni predsjednik, upravo mr Bogdan Sekulić. Planiraju izgradnju adekvatnog spomen-obilježja na Pelevom Brijegu – u carevom rodnom selu. Time će, vele, doprinijeti da istina o Šćepanu Malom – velikanu crnogorske istorije - izađe na vidjelo.

Ko je Bogdan Sekulić?

Za mr Bogdana Sekulića bi najlakše bilo reći – da je poznati crnogorski privrednik, da je rođen u Sekulićima u srcu Bjelopavlića, da je vlasnik firme „Somboreks“, da je porodičan čovjek, da živi i radi u Podgorici.
Međutim, time ne bismo dovoljno rekli. Jer, Bogdan Sekulić je više od toga: pasionirani istraživač istorije i tradicije Crne Gore, čovjek kome su istorija i nauka, iako hobi, takoreći u krvi. U njegovoj kancelariji na Starom aerodromu sve odiše Crnom Gorom – i javorov grb, i slike starih majstora, i motivi iz rodnih Bjelopavlića. Zato ga treba razumjeti kad kaže – o Šćepanu Malom dugo nijesam ništa znao.
- Jedino da je vjerovatno samozvani ruski car Petar III. Tek nakon prikupljanja građe za magistarski rad, koji ću uskoro pretočiti u knjigu, shvatio sam da je Šćepan Mali velika ličnost istorije Crne Gore 18. vijeka.


Prepoznao bi Cetinje

Za Bogdana Sekulića nema dileme – Šćepan nije bio Mali već velika crnogorska ličnost. Ličnost koja je zadužila Crnu Goru. Nažalost, Crna Gora je, izgleda, zaboravila da je bio preteča crnogorske nezavisnosti, da je odvojio crkvu od države. Zašto on nema ni trga ni ulice posvećenih njegovom djelu i reformama - pitanje je koje čeka odgovor.
Na naše pitanje – da li bi Šćepan Mali danas prepoznao Crnu Goru, Sekulić, malo u šali a malo u zbilji, odgovara: „Siguran sam da bi prepoznao Cetinje... “

Jovan Stamatović

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-10-03&id=220261
 
Njegoš je istraživao njegovo porijeklo ali nije ništa saznao.
Napisao je, da se radi o jednom lažovu, skitnici i prevarantu, koji je znao svakome da pomuti mozak.
Pitanje je, zašto je Šćepan krio svoje porijeklo?! A da je bio inteligentan, to niko ne može osporiti.
 
Šta mu ovo znači - Albanac??????????!!!!!!!!!!

Citat:

Javno branio
kandidat
Bojan Jovan Stefanović Balević,
Bratonožić-Albanac
filos. i prava negovatelj
HALE MAGDEBURGA

Tad je postojala Vebnecijanska Albavnija u koju su spadali i Bratonožići, osim toga Bratonožići kao i sva istočna crnogorska plemena od Vasojevića do Kuča i Zećana su miješani sa Albancima, pa je možda zaista i bio Albanac.
 
Poslednja izmena:
Pa šta veli Živko, ko je bio Šćepan?

Kako je moguce,da je bio Bratinozic,Crnogorac,a da ga niko iz CG nije poznavao,zar je moguce da iz okoline Kolasina i Podgorice,niko bas od glavara nije dolazio na Cetinje,ili rodjak mu i saplemenik cak,da ga nije poznao

Po meni je nemoguce,da je on Crnogorac,jer bi ga bar neko od rodjaka poznao i pohvalio se,da mu je rodjak car CG
 
Kako je moguce,da je bio Bratinozic,Crnogorac,a da ga niko iz CG nije poznavao,zar je moguce da iz okoline Kolasina i Podgorice,niko bas od glavara nije dolazio na Cetinje,ili rodjak mu i saplemenik cak,da ga nije poznao

Po meni je nemoguce,da je on Crnogorac,jer bi ga bar neko od rodjaka poznao i pohvalio se,da mu je rodjak car CG

Tačno tako i logično kao bijeli dan.
CG je bila mala i svak je svakoga poznavao a Šćepan je krio svoje porijeklo kao zmija noge.

Vjerovatno je to bio neki spretan čovjek iz Dalmacije ili Bosne pa rekao- idem probati - probao i uspio.
Ali nije bio neki seljak, jer je znao strane jezike i imao znanja iz pravnih nauka i znanje vođenja ljudi.
 
Tačno tako i logično kao bijeli dan.
CG je bila mala i svak je svakoga poznavao a Šćepan je krio svoje porijeklo kao zmija noge.

Vjerovatno je to bio neki spretan čovjek iz Dalmacije ili Bosne pa rekao- idem probati - probao i uspio.
Ali nije bio neki seljak, jer je znao strane jezike i imao znanja iz pravnih nauka i znanje vođenja ljudi.

definitivno je bio skolovan i vrlo mudar,kad je mogao da obrlati crnogorce koji su bili,gorstacki vispreni i mudri....nisu bili budale,da im se neko predstavi kao ruski car tek tako.....ono sto mene zanima je,da li je igde ostalo zapisano,kako je govorio,valjda su crnogorci znali da razlikuju dijalekte,ko govori bosanskim akcentom,ko govori dalmatinskim,znaci,moglo se po govoru locirati odakle je...takodje,ukoliko je imao akcenat stranca,sto je moralo,bar da odglumi,ukoliko se predstavlja ruskim carem,nije mogao tecno i bez mane govoriti srpski,znaci,ima li igde ikakav zapis,kako je govorio?
recimo,za tita se zna da je tesko govorio srpsko-hrvatski,te odatle vuku mnoge teorije da je bio stranog porekla
 
definitivno je bio skolovan i vrlo mudar,kad je mogao da obrlati crnogorce koji su bili,gorstacki vispreni i mudri....nisu bili budale,da im se neko predstavi kao ruski car tek tako.....ono sto mene zanima je,da li je igde ostalo zapisano,kako je govorio,valjda su crnogorci znali da razlikuju dijalekte,ko govori bosanskim akcentom,ko govori dalmatinskim,znaci,moglo se po govoru locirati odakle je...takodje,ukoliko je imao akcenat stranca,sto je moralo,bar da odglumi,ukoliko se predstavlja ruskim carem,nije mogao tecno i bez mane govoriti srpski,znaci,ima li igde ikakav zapis,kako je govorio?
recimo,za tita se zna da je tesko govorio srpsko-hrvatski,te odatle vuku mnoge teorije da je bio stranog porekla

Kažu da je imao ruski naglasak i da je znao odlično ruski kao i crnogorski i više stranih jezika.
Ali još mi je čudno, ako se prestavio kao ruski car, kako je znao pričati crnogorski?
Kako to nije niko posumnjao da ruski car nemože znati naš jezik.

Moguće, da je Šćepan neko iz Crne Gore, pa se tamo u Rusiju odselio i dugo živio, pa je tako znao oba jezika.
Ali ponovo, naglasak bi morao ostati!
 
Kažu da je imao ruski naglasak i da je znao odlično ruski kao i crnogorski i više stranih jezika.
Ali još mi je čudno, ako se prestavio kao ruski car, kako je znao pričati crnogorski?
Kako to nije niko posumnjao da ruski car nemože znati naš jezik.

Moguće, da je Šćepan neko iz Crne Gore, pa se tamo u Rusiju odselio i dugo živio, pa je tako znao oba jezika.
Ali ponovo, naglasak bi morao ostati!

tesko da je crnogorac,cisto sumnjam,provalili bi ga ko je kad tad,bio je isuvise javna licnost....jeli moguce da je bio austrijski agent nasega porekla...ili cak ruski,koji se otrgo.....definitivno vrlo interesantna stvar a nikad dovoljno ispitana
cuj,moguce je da je znao crnogorski,jer je znao i nekoliko drugih jezika,a boravio je u crnoj gori vec neko vreme....postoji li uopste cak i kao mogucnost,da je zaista bio ruski car
 
tesko da je crnogorac,cisto sumnjam,provalili bi ga ko je kad tad,bio je isuvise javna licnost....jeli moguce da je bio austrijski agent nasega porekla...ili cak ruski,koji se otrgo.....definitivno vrlo interesantna stvar a nikad dovoljno ispitana
cuj,moguce je da je znao crnogorski,jer je znao i nekoliko drugih jezika,a boravio je u crnoj gori vec neko vreme....postoji li uopste cak i kao mogucnost,da je zaista bio ruski car

Postoji ako se mrtvac može dići iz zemlje.

Peter_III.jpg

imgres

http://3.***************/-v7Wwf2HSq2U/TqNkfZoQB9I/AAAAAAAAAcw/bjoAfMGMeEg/s1600/scepan+mali.jpg
 
Poslednja izmena:
tesko da je crnogorac,cisto sumnjam,provalili bi ga ko je kad tad,bio je isuvise javna licnost....jeli moguce da je bio austrijski agent nasega porekla...ili cak ruski,koji se otrgo.....definitivno vrlo interesantna stvar a nikad dovoljno ispitana
cuj,moguce je da je znao crnogorski,jer je znao i nekoliko drugih jezika,a boravio je u crnoj gori vec neko vreme....postoji li uopste cak i kao mogucnost,da je zaista bio ruski car

Teško da u tom vremenu može biti govora o crnogorskom jeziku.

Ako je za vjerovati izvorima, Šćepan Mali je znao srpski, hrvatski, francuski, njemački i italijanski jezik. Nisam vidio da se spominje da je znao i ruski, a svakako se izvodi da bi trebalo da ga zna...
 
Zanima me dali znate nesto vise o tituli Hrvat-baša? Navodno da su Crnogorski predstavnici u Carigradu nosili taj naziv.

Da, predstavnik Crne Gore i Brda pri Stambolu je imao tu titulu, sve do ukidanja funkcije ostamostaljenjem crnogorskoga knjaževstva po odlukama na Berlinskom kongresu 1878. godine (posljednji spomen ako se ne varam je iz '79. godine).

Izvornije, Arvat-baša, bila je to neformalna titula koju je koristio stalni predstavnik Cetinja u Istambulu, sjedištu Osmanskog carstva.
 
Teško da u tom vremenu može biti govora o crnogorskom jeziku.

Ako je za vjerovati izvorima, Šćepan Mali je znao srpski, hrvatski, francuski, njemački i italijanski jezik. Nisam vidio da se spominje da je znao i ruski, a svakako se izvodi da bi trebalo da ga zna...

Vrlo je vjerovatno, da Crnogorci tada nijesu znali govorit, pa su se sporazumijevali sa rukama i nogama.
Tako i Šćepana niko nije mogao odkriti po naglasku, jer se sa Crnogorcima sporazumevao rukama i nogama.

Nagradno pitanje:
Kada je progovorio prvi Crnogorac?
 
Poslednja izmena:
Vrlo je vjerovatno, da Crnogorci tada nijesu znali govorit, pa su se sporazumijevali sa rukama i nogama.

Nagradno pitanje:
Kada je progovorio prvi Crnogorac?

Razumijem što želiš reći i naravno, to jeste crnogorski jezik. Možda se nisam dobro izrazio. Samo sam htio dodati da je tada bio poznat pod srpskim imenom, odnosno da sami izvori dodaju da je Šćepan Mali zborio maternjim jezikom Crnogoraca - srpskim (nekada je taj jezik bio poznat pod jednim drugim, srpsko-hrvatskim imenom, a danas pod dva različita imena - srpskim i crnogorskim) - pogotovo kada imamo izvor koji direktno tako svjedoči.
 

Back
Top