U avgustu 1941.godine držao je govor pravoslavnima koji su došli u katoličku crkvu po njegovom nalogu i tom prilikom govorio:
-Ima nekih kukavica koji kažu da ne valja nagoniti Srbe da se katoliče i da nije ljudski ubijati.Ja vam međutim tvrdim drukčije: prelaziti na katoličku vjeru mora sve, jer druga vjera ne smije postojati, a niti će ma tko ostati živ tko neće katoličku vjeru.Ljude ubijati nije grehota, nego moramo sve poubijati što nam smeta i potpuno očistiti našu zemlju.
Tu su pored Bilobrka djelovali i ustaški i mnogi drugi sveštenici: fra Bone Jelavić, fra Nikola Ivanković, fra Julije Kožul, fra Serafim Vištica, fra Oton Knezović, fra Rade Glavaš, te donovi: Ilija Tomas, Jure Vrdoljak, Ante Čule i mnogi drugi.
Iz franjevačkih samostana izašli su i takvi ustaški vaspitanici kao što su: Jozo Dumadžić, Stanko Vasilj, Niko Filipović, čapljinski tabornik i Franjo Vego, čapljinski logornik , Rudo Vrdoljak, Dane Miloš, Slavko Šušak, Franjo Nevistić i drugi.
Fra Brano Smoljan u Ljubuškom bio je gvardijan samostana Sv.Ante na Humcu, zakleti ustaša, koji je vjerovao da je “bog sa ustašama i poglavnikom”.
Fra Bogomir Zlopaša, iz prvih redova ustaškog pokreta, je sa crkvene slave kod Ljubuškog na dan Sv.Ante poslao telegram Paveliću i ministru Artukoviću sa sadržinom:
-Sa veličanstvene proslave Sv.Ante na Humcu kod Ljubuškog pozdravlja vas 20.000
prisutnih uvijek spremnih umrijeti za vas i za domovinu.
U Bugojnu je fra Silvije Franković sarađivao sa ustaškim koljačima u likvidacijama Srba u svome kraju.Jednom su ga pitali zloglasni ustaše-koljači Božica Križanac, Ivo Jercl i Perica Kutleša, kad će ih ispovijediti, a fra Silvije im je odgovorio:
-Za vas je još rano da se ispovidite.Kad sve uredite onda dođite pa ću vas ispoviditi…Šteta što nismo prije poklali muslimane pa onda Srbe…
A kad se kotarski predstojnik u Bugojnu htio ispovjediti kod fra Silvija Frankovića, rekavši mu da je ubio samo 14 Srba, fra Silvije mu je odgovorio:
-Kad ubiješ 40, onda dođi i sve ću ti oprostiti.
Po zlu poznati sveštenici u okolini Livna, osim Perića bili su još i Borivoje Mač, župnik u Viduši, fra Bono Grebenarović, župnik u Podhumu, fra Viktor Baltić, župnik u Ljubunčiću i don Božo Šimleša, župnik župe Šištani.
Isto tako poznati bili su i fra Ignacije Penavić iz Širokog Brijega (Lištica) koji je podsticao sa oltara katolike protiv Srba, zatim fra Zdravko Zovko, fra Marinko Jelčić, fra Trpimir Musa i drugi.
Tu je bio i Srećko Granić profesor Gimnazije i njemački prevodilac, gvardijan manastira.Sa njim je bio i fra Nikola Ivanković, župnik iz Jablanice, predratni ustaša, učesnik pokolja Srba u Nevesinju 1941.godine.On je pred sudom 1945.godine priznao i ovo:
-U Studencima 1941.godine prije kapitulacije Jugoslavije, sa don Jurom Vrdoljakom stvorili smo plan kako da se razoruža jugoslovenska vojska u Čapljini.Trinaestog aprila 1941.godine došao sam don Juri gdje je bio ustaški kapetan Barišić, jugoslovenski oficir.Tu smo stvorili plan napada.
Na suđenju u Mostaru kao ratnom zločincu 1946.godine utvrđeno je da je fra Ivanković sa Jurom Vrdoljakom iz Studenaca u ljubuškom i čapljinskom srezu pomoću ustaških naoružanih odreda razoružavao jugoslovensku vojsku.U aprilu 1941.godine postao je ustaški tabornik u Jablanici, a krajem juna kao tabornik organizuje jednu koljačku četu ustaša i sa dva kamiona odlazi u okolinu Kupresa gdje je u selu Vukovskom izvršio strahovit pokolj tamošnjih Srba.
Čuveni ustaša Oto Knezović, fratar sa Širokog Brijega, tražio je da se ubijaju ne samo Srbi, nego i neki Dalmatinci, koji neće da idu u ustaše.Drugi ustaša sa Širokog Brijega fra Tugomir Soldo, inače župnik u Čapljini, počinio je mnoga zlodjela u ovom kraju nad srpskim narodom.On je bio član zloglasnog Odbora za likvidaciju Srba u Čapljini, a dokumenti ga stavljaju odmah pored zlikovca Tomasa i Jeličića iz Čapljine, trojice popova koji su kaže se u dokumentima-bili oraganizatori ustaških zločina u ovome kraju.
U Čapljini su takvi bili i fra Andrija Jelčić, fra Ciril Ivanković, fra Slobodan Lončar, župnik u Drinovcima, te fra Petar Sesar, župnik u Čapljini.
Naročito tragičnu ulogu za srpski narod odigrao je don Ilija Tomas, župnik u selu Klepcima, koga je narod još za života nazvao “pop-satana”.Ustaša od 1937.godine, Tomas je u ovom kraju bio jedan od organizatora pokolja srpskog naroda nročito u selima Klepci, Loznica, Gnjilišta i Prebilovci, te Tasovčići i druga sela oko Čapljine.