"Kasandra" sprečava novi rat u BiH? Šok tvrdnje medija u SAD: Stejt department tražio da se popularna serija ponovo emituje u Republici Srpskoj

Pa cak i za ove kojima je to bilo dno dna, budi emotivne uspomene, jer zna koliko su je nase bake volele.

Dobro, osim pojedinih forumasa koji se generacijama unazada bili skolovani po beckim umetnickim skolama, naravno, pa njima i babe bile vrhinski kulturne.
Lepo kaži gde si našao vezu za moderatora. :D
 

"KASANDRA" SPREČAVA NOVI RAT U BIH? Šok tvrdnje medija u SAD: Stejt department tražio da se popularna serija ponovo emituje u Republici Srpskoj, a ovo je razlog!​


Kada je u oktobru 1992. godine televizija RCTV iz Venecuele premijerno emitovala sapunicu "Kasandra", uspeh je bio trenutan i planetaran. Serija je 1997. godine stigla i do Bosne i Hercegovine, u kojoj rat tek što se bio završio.

Blic
01.03.202422:25

Pogledajte prilog 1507882

Kada je emitovanje u Republici Srpskoj naglo prekinuto, u celu stvar se umešao američki Stejt department, kako bi sprečio da se gnev naroda prelije u novi sukob, ispričao je za BBC Mundo na španskom tadašnji direktor u "Koral pikčersu", kući koja je bila vlasnik telenovele.


Priča o mladoj ženi koja je kao beba zamenjena i data siromašnoj, romskoj porodici iz cirkusa i koja se sa 18 godina vraća u svoj rodni grad, gde živi njena biološka bogata porodica, osvojila je Venecuelu sa svojih 150 epizoda. Legendarnu Kasandru, čiji lik je stvorila Kubanka Delija Fijalo „majka latinoameričke sapunice“, glumila je Koraima Tores.

Glumica je toliko oduševila publiku daje sapunica počela da se izvozi u druge zemlje španskog govornog područja, a zatim je prešla barijeru latinskog sveta i dosegla više od 100 zemalja.

Antonijo Paez je bio izvršni potpredsednik Koral pikčersa, podružnice RCTV-a u Karakasu i Majamiju, i svetski distributer sapunica.

„Kasandra“ je tako stigla i u zemlje bivše Jugoslavije i 1997. godine „paralisala” Republiku Srpsku, rekao je Pez za BBC Mundo na španskom jeziku.

Rat u Bosni i Hercegovini u to vreme tek je bio završen, a 1997. godine u Republici Srpskoj je tinjao sukob između struje bivšeg predsednika bosanskih Srba Radovana Karadžića i njegove naslednice Biljane Plavšić. BBC Mundo piše da je ovaj sukob pretio da naruši tek uspostavljenu i još uvek krhku stabilnost.

BBC Mundo podseća da je Karadžić u to vreme bio optužen za ratne zločine, dok je Biljana Plavšić imala podršku SAD.

Državna televizija Republike Srpske SRT, koja je imala najveći uticaj na stanovništvo, nalazila se na Palama pod kontrolom Karadžića i imala je repetitore na celoj teritoriji, piše BBC Mundo i dodaje da je Karadžić tako Srbima slao poruke protiv mirovnih snaga NATO i SAD.

Sve dok jednog dana u avgustu 1997. Biljana Plavšić nije preuzela kontrolu nad repetitorom SRT u Banjaluci i prekinula signal. Kada se signal vratio u eter, bio je u rukama Plavšićkine vlade i prestao je da reprizira programe koji dolaze s Pala. Međutim, kanal je odmah naišao na problem – nije emitovao „Kasandru“, a publika je bila usred priče.
To je zabrinulo ne samo rukovodstvo televizije, već navodno i Sjedinjene Američke Države.

Intervencija Sjedinjenih Država​

Stejt department, koji je vodila administracija tadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona, bio je zabrinut da bi činjenica da bosanski Srbi ne mogu da nastave da gledaju omiljenu seriju mogla da izazove socijalne nemire, negodovanje i, na kraju, podstakne unutrašnje sukobe i potkopa vladu Biljane Plavšić.

Zbog toga je službenik Stejt departmenta kontaktirao Antonija Paeza.

Sekretarica mi je rekla da me zovu iz Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Paez i prisetio da je s nevericom rekao: “Molim?“.

„Počeo sam da razgovaram s tipom koji je rekao: ‘Slušaj, trenutno ti ne mogu reći ni svoje ime. Postoji javna televizijska stanica i imaš seriju koja se prodaje u ovom području. Stvarno želimo da je zadržimo u eteru jer je skinuta i rat je eskalirao zbog toga, pa nam treba vaša pomoć da je vratimo u eter“, rekao je.

Paez je nazvao televizijsku stanicu u Republici Srpskoj i posle nekoliko pokušaja uspeo da razgovara s direktorom.

Da, stvarno želimo da vratimo tu seriju. Vidite kako možete da nam pomognete“, rekli su mu iz televizije.

Paez je pretražio zapise Koral pikčersa i otkrio da nikada nisu prodali prava emitovanja „Kasandre“ SRT-u.

Pa je opet nazvao BiH i priznali su mu da je kanal sa Pala piratski uzimao epizode koje su prethodno emitovane u Beogradu, ali da nisu mogli da ih kupe jer nisu imali novca.

Paez je potom pokušao da natera Stejt department da plati seriju jer su oni bili zainteresovani za ponovno emitovanje. Ali je dobio negativan odgovor. Na kraju je direktor Koral pikčersa odlučio da će, ako je toliko važno, seriju donirati.

Nikada nisam čuo da je TV emisija bila toliko popularna da je zapravo pomogla i doprinela miru. To je ono što je učinila. Zapravo, doprinela je miru u regionu" rekao je Paez.

(N1, Bi-Bi-Si)
https://www.blic.rs/vesti/republika...o-trazi-da-se-popularna-serija-ponovo/d8w0rfn
-----------------------------------------
Uticaj Kasandre na moj razvojni put bio je od neprocenjivog značaja!
U bespućima dramskog doba, poput zvezde na nebu, zrcale se epizode "Kasandre", čije su nitove povezivale sudbine neslućene. U gustom vazduhu posleratne Bosne i Hercegovine, među ruševinama i tragovima sukoba, bljeskala je svetlost ovih televizijskih čarolija, poput izvora nade u tami sumornog sveta.

Kroz zamršeni pletenac događaja, svaka epizoda bila je poput čarobnog ogledala, koje je oslikavalo ljudske duše, njihove težnje i patnje, kao u delima velikih antičkih pisaca. Poput Homera, koji je otkrivao ljudsku dušu u najdubljim slojevima, "Kasandra" je otkrivala srca ljudi, njihovu tugu, radost, nadu i očaj.

I dok je gledalac bio zarobljen u mreži zapleta i obrta, proživljavao je sudbine junaka kao da su njegovi lični iskazi pred neumitnošću sudbine. Jer u toj paralelnoj stvarnosti, gde su se preplitali ljubav, izdaja, hrabrost i strah, svet "Kasandre" postajao je ogledalo naših vlastitih unutrašnjih bitaka.

Kroz tu magičnu vezu između stvarnosti i fikcije, "Kasandra" nije samo bila sapunica - bila je most između svetova, svetionik u tami, simbol nade i pomirenja. Kao što je Sofokle otkrivao misterije ljudskog srca, tako je i "Kasandra" osvetljavala puteve ka sazrevanju, razumevanju i zajedništvu.

U tom duhovnom putovanju kroz labirinte sudbine, "Kasandra" nije bila samo sapunica koja se gleda - bila je putokaz ka razumevanju, ka boljem sutra. Kroz njen lik, kroz sudbine njenih junaka, prepoznavali smo sopstvene padove i uspone, spoznavali smo dubine ljudske duše i otkrivali moć pomirenja.

Kao što je Vergilije pronicljivo oslikavao mračne strane ljudske psihe, tako je "Kasandra" osvetljavala put ka svetlu, ka pomirenju, ka zajedništvu. U vrtlogu dramatičnih dešavanja, ona je bila svetionik koji je vodio kroz oluje života, pokazujući da u najmračnijim trenucima postoji put ka svetlosti.

Stoga, u tom kovitlacu emocija, zapleta i sudbina, "Kasandra" nije bila samo serija - bila je putovanje, iskustvo, spoznaja. Kroz nju smo učili, rasli, sazrevali. Kao što je Sokrat otvarao prozore u ljudsku dušu, tako je i "Kasandra" otvarala vrata ka razumevanju, ka miru, ka pomirenju.

U tom spoju stvarnosti i fikcije, "Kasandra" je postala više od sapunice - postala je simbol nade, simbol pomirenja, simbol ljudske snage i otpornosti. Kroz njenu priču, kroz sudbine njenih junaka, pronalazili smo odgovore na pitanja koja su nas mučila, spoznavali smo istinu koja nas je oslobađala, otkrivali smo snagu koja nas je vodila ka boljem sutra.
 

Back
Top