Jeste to sam videla, ali sam videla i svakodnevne nove pacijente na Onkologiji. Od cega je ako od uranijuma nije?
I kad vec pricamo o tone. Uvek se pominje pad imuniteta. Ja znam da nisam ni kijavicu imala zadnjih sigurno 7-8 godina. Krvna slika mi je odlicna i bila i sad je. Cela lad. dobra sem holesterola koji je povisen zbog Hasimota. Kako ako je do imuniteta mene, a ne nekog ko je 5-6 x godisnje na antibioticima i inekcijama? Ne bi volela da neko drugi ima, taj glupi sarkom, ali kako/zasto meni???
Bilo je silnih ispiitivanja oko tog uranijuma , ali naucnih dokaza nema da stvarno izaziva rak.
Statistika je vrsta nauke, ti si mozda vidjala novepacijente, ali to ne znaci nista. Vidjam i ja u Beogradu najnovije marke skupih automobila, ali
ih je po broju stanovnika jako, jako malo.
Inace zvanicna i validna statistika kaze da je na prvom mestu po obolelima od karcinoma Danska, a od 50 zemalja Srbija je negde u sredini tako da
nema bojazni da je od uranijuma.
Statistika je iz 2015 godine:
Od raka obolevamo manje, a umiremo najviše
Autor: Olivera Popovićsubota, 19.09.2015. u 09:15
Po broju obolelih od svih vrsta tumora, kod oba pola, Srbija zauzima 25 mesto među 50 rangiranih država, podaci su Svetskog fonda za istraživanje karcinoma (World Cancer Research Fund International), vodeće svetske ustanove koja izučava vezu između malignih bolesti i faktora rizika. Najveća stopa obolevanja je u Danskoj – 338 na 100.000 stanovnika, a slede je Francuska, Australija, Belgija, Norveška, SAD, Holandija…Srbija po ovoj klasifikaciji ima stopu 269,7 na 100.000 stanovnika i nalazi se u „zlatnoj sredini”.
– Tačno je da smo po učestalosti obolevanja u sredini, ali po umiranju od raka nalazimo se pri evropskom vrhu. Glavni razlog je to što se u Srbiji u 60odsto slučajeva pacijenti javljaju lekaru kada je bolest već u kasnom stadijumu, a poznato je da 40 odsto malignih bolesti može da se predupredi ako se eliminišu faktori rizika, kao što su alkoholizam, pušenje, gojaznost – kaže za „Politiku” prof. dr Radan Džodić, koordinator u Ministarstvu zdravlja za maligne bolesti.
Dr Dragan Miljuš, načelnik odeljenja za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti u Institutu za javno zdravlje „Batut”, smatra da je nedostatak organizovanih programa za primarnu i sekundarnu prevenciju jedan je od razloga porasta obolevanja i umiranja od malignih tumora u Srbiji.
– Obolevanje od raka zavisi od izloženosti faktorima rizika, za većinu tumora prosečno vreme od prve izloženosti do pojave raka je 15 godina. U Srbiji je 2006. 33,6 odsto stanovništva pušilo, 40,3 odsto je svakodnevno ili povremeno konzumiralo alkohol, 18,3 odsto je bilo gojazno i 67,7 odsto nije bilo dovoljno fizički aktivno. To su najviši rizici u Evropi, a to bi sve trebalo uzeti u obzir– kaže dr Miljuš.
On podseća kako su članice Evropske zajednice još 1985. godine pokrenule zajednički program pod nazivom „Evropa protiv raka” sa ciljem da se do 2000. godine smanji smrtnost od raka za 15 odsto. Zahvaljujući pre svega antipušačkim kampanjama, zatim skriningu raka grlića materice, dojke i debelog creva, kao i aktivnostima u promociji zdravlja, smrtnost od raka je smanjena u proseku za 10 posto kod muškaraca i 80 odsto kod žena.
– Moramo da budemo realni: zakasnili smo 20 godina sa organizovanim pregledima za rano otkrivanje raka i teško je sada dostići razvijene. Imamo dobre lekare, ali pojedinačnim akcijama i zalaganjima ne može se postići veliki pomak u borbi sa rakom. Verujem da ćemo u narednih pet godina značajno popraviti odziv na sve akcije ranog otkrivanja – obećava dr Džodić.
Umesto početkom devedesetih (u Engleskoj skrining je počeo 1988) u aktivnu borbu protivraka krenuli smo tek u decembru 2012. godine organizovanim pozivanjem žena da se jave na mamografski pregled. Te godine, dijagnostikovano je 37.000 obolelih od karcinoma, a od ovih bolesti umrlo je 21.000 građana.
– Država i te kako shvata šta se događa i koliko ljudi nam umire zbog raka. Ali ne možete sve popraviti odjednom. Naš zdravstveni sistem radi onoliko koliko može u zavisnosti od ekonomske moći.
Žak Širak je svojoj naciji 2002. poručio „Gospodo, borba protiv raka je prioritet francuske države” i doneo prvi nacionalni plan, koga su posle preuzeli Nikola Sarkozi i Fransoa Oland. Pripremam sličan plan borbe protiv raka, baziran na francuskim dokumentima, koji će se najkasnije do kraja godine naći pred poslanicima Skupštine Srbije – dodaje dr Radan Džodić.
U vezi sa stalno prisutnim verovanjem da je porast broja umrlih od raka posledica bombardovanja municijom sa osiromašenim uranijumom tokom NATO agresije 1999, dr Džodić smatra da se takav zaključak ne može doneti bez ozbiljnog istraživanja, prevashodno među stanovništvom na područjima gde je dejstvovano takvim projektilima.
------------------------------------------------------------------
http://www.politika.rs/sr/clanak/338634/Drustvo/Od-raka-obolevamo-manje-a-umiremo-najvise