Alter_Ego_
Stara legenda
- Poruka
- 76.379
Човек је обезбедио посао за 10 радника, чиме је збринуто 10 породица!!!Imamo coveka koji proizvodi kapije.
Poslodavca i njegovih 10 radnika.
Е, свака му част!
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Човек је обезбедио посао за 10 радника, чиме је збринуто 10 породица!!!Imamo coveka koji proizvodi kapije.
Poslodavca i njegovih 10 radnika.
To su budalaatine, a tebi bi pametnije bilo da budes gazda ako vec smatras da je lose biti nadnicar.Ma ljudi, ovo su socijalne ideje. Ko god je čitao Tucakovica, Markovica, Skerlica zna o čemu pričam.. A pojedini ovde misle da su najpametniji, pametniji i od njih (najvecih intelektualaca koje je srpstvo iznedrilo).
Dzaba pricati kad mnogi ne poznju osnovne stvari o tržistu i radu uopšte, novcu i svojini...
Imamo coveka koji proizvodi kapije.
Poslodavca i njegovih 10 radnika.
Gazda nalazi i ugovara posao. Radnici rade posao koji je poslodavac ugovorio. Radnici rade sa gazdinim sredstvima za proizvodnju (ap za varenje, ap za secenje, eleltrode, brusilice, strug i dr.).
Radnik iako radi na tuđim sredstvima za proizvodnju otplaćuje ta sredstva koja koristi putrm amortizacije. Gazda svakom radniku od mesecne plate oduzme odredjeni iznos radi amortizacije - održavanja (opravaka ili kupovine) masina i sredstava za rad.
Dakle radnik ne duguje poslodavcu sredstva za rad, jer ih on otplacuje od svoje mesecne plate.
Gazda ne radi, radnik radi - proizvodi.
Radnik ce uvek dobiti (uracunato u plati) cenu satnice ili dnevnice rada na koju se on dogovorio i na koju je on pristao. Ali u cemu je zackoljica?
U tome sto radnik dobije samo onaj deo novca koji je utrosen u proizvodnju kapije, a ne dobije ni delic ( ni jedan procenat) opšte zarade od te kapije. Tako ostane pokraden, a da toga nije ni svestan.
opsta dobit mora da se podeli na ravne casti.
Наравно да могу.Zar radnici kao kolektiv ne mogu sebi da nađu kupca ili tržiste kojem ce ponuditi i prodati svoj proizvod?
Само мала дигресија, ЗОО предвиђа да постоји лимит у максималном износу пенала који могу да се наплате од извршиоца, и тај лимит је веома мали део суме за договорени посао.Ugovor koji je sklopio snosi penale ako ne bude na vreme, recimo 1% umanjnje cene za svaki dan koji kasne
Ma nisu brate ni komunističke, nego gomila nebuloza nekoga ko nema predstavu kako stvari funkcionišu. Ma ni minimum dodirnih tačaka. Imali smo već jednu ovakvu temu,baš njegovu mislim. Nemam snage da ponovo objašnjavam, ionako je čovek u svom svetu.Opet ti sa istim neokomunistickim idejama....
Ko brani radniku da sam otvori svoju firmu i proba da prodaje iste proizvode, i da zarada ide SAMO njemu?
Upravo to, apsolutno ne poznajes trziste, trziste rada, sam rad......
Ma znam vec sam samo napisao onako, da nije bas tako crno - belo vec ima svega na sta treba obratiti paznju, 1% ce pre bit nedeljno al jbg....Само мала дигресија, ЗОО предвиђа да постоји лимит у максималном износу пенала који могу да се наплате од извршиоца, и тај лимит је веома мали део суме за договорени посао.
Оно што много више утиче је доспевање на "црну листу" извођача, где су му практично, затворена врата за све следеће послове.
Imamo coveka koji proizvodi kapije.
Poslodavca i njegovih 10 radnika.
Gazda nalazi i ugovara posao. Radnici rade posao koji je poslodavac ugovorio. Radnici rade sa gazdinim sredstvima za proizvodnju (ap za varenje, ap za secenje, eleltrode, brusilice, strug i dr.).
Radnik iako radi na tuđim sredstvima za proizvodnju otplaćuje ta sredstva koja koristi putrm amortizacije. Gazda svakom radniku od mesecne plate oduzme odredjeni iznos radi amortizacije - održavanja (opravaka ili kupovine) masina i sredstava za rad.
Dakle radnik ne duguje poslodavcu sredstva za rad, jer ih on otplacuje od svoje mesecne plate.
Gazda ne radi, radnik radi - proizvodi. Kada radnici naprave i ugrade kapiju - novac dobija gazda a ne radnici, tako da on raspolože sa novcem koji celim delom nije njegov.
Koliko god kapija napravio i ugradio radnik u toku meseca, njemu ce gazda platiti njegovu platu. Ali ono sto se ne vidi je sledece..
Kada gazdi kupac da novac za jednu kapiju - on deo tog novca mora da da radniku koji je kapio napravio, zar ne? Radnik ce uvek dobiti (uracunato u plati) cenu satnice ili dnevnice rada na koju se on dogovorio i na koju je on pristao. Ali u cemu je zackoljica?
U tome sto radnik dobije samo onaj deo novca koji je utrosen u proizvodnju kapije, a ne dobije ni delic ( ni jedan procenat) opšte zarade od te kapije. Tako ostane pokraden, a da toga nije ni svestan.
Gazda npr. prodao kapiju koju je njegov radnik napravio. Gazda ce radniku da da samo onaj deo novca koji je utrosen na proizvodnju te kapije, a sebi ce uzeti zaradu od kapije. Tako ispadne da gazda ne radeci nista i ne doprinosrci i ne proizvodeci uzima na prrvaru ono sto pripada radniku. Tacnije opsta dobit mora da se podeli na ravne casti.
Ako smo za mesec dana prodali 10 kapije od po 100e to je 10.000e. Ako se izracuna da je za materijal i za proizvodnju tih 10 kapija utroseno 6.000e, to znaci da je ostalih 4.000e cista dobit tj. zarada.
Tih 4.000e treba da se podele između gazde i radnika (u zavisnosti koliko ih ima). Dakle, na svoje plate radnicima po pravu pripada i dobit od opšte koristi tj. zarada kojom im se isplatila mesecna proizvodnja. Dakle ako toh 4000e delimo na 10 radnika i gazdu, to bi znacilo da gazda ima pravo na mesecnu platu prosecnog svog radnika plus 11 deo od 4.000e (koje je opsta zarada). Neko ce reci da nije fer da gazda dobija isto koliko i jedan njegov prosecan radnik. Ali ne treba zaboraviti da radnici placaju sve troskove proizvodnje, utrosak materijala, jos proizvedu i montiraju i donose zaradu za sebe a i za onog koji ne ucestvuje u proizvodnji sa njima - zar gazda ne treba da se zadovolji samo time sto "nista" ne radi i neucestvuje u proizvodnji a za uzvrat ima isto toliko primanja kao jedan prosecan radnik iz te zajednice koji radi, proizvodi i doprinosi.
Iz ovog slijedi da ako radis u nekoj firmi i ona npr.ima dobit od milion evra...da ces ti kao radnik dobiti srazmjerno.Imamo coveka koji proizvodi kapije.
Poslodavca i njegovih 10 radnika.
Gazda nalazi i ugovara posao. Radnici rade posao koji je poslodavac ugovorio. Radnici rade sa gazdinim sredstvima za proizvodnju (ap za varenje, ap za secenje, eleltrode, brusilice, strug i dr.).
Radnik iako radi na tuđim sredstvima za proizvodnju otplaćuje ta sredstva koja koristi putrm amortizacije. Gazda svakom radniku od mesecne plate oduzme odredjeni iznos radi amortizacije - održavanja (opravaka ili kupovine) masina i sredstava za rad.
Dakle radnik ne duguje poslodavcu sredstva za rad, jer ih on otplacuje od svoje mesecne plate.
Gazda ne radi, radnik radi - proizvodi. Kada radnici naprave i ugrade kapiju - novac dobija gazda a ne radnici, tako da on raspolože sa novcem koji celim delom nije njegov.
Koliko god kapija napravio i ugradio radnik u toku meseca, njemu ce gazda platiti njegovu platu. Ali ono sto se ne vidi je sledece..
Kada gazdi kupac da novac za jednu kapiju - on deo tog novca mora da da radniku koji je kapio napravio, zar ne? Radnik ce uvek dobiti (uracunato u plati) cenu satnice ili dnevnice rada na koju se on dogovorio i na koju je on pristao. Ali u cemu je zackoljica?
U tome sto radnik dobije samo onaj deo novca koji je utrosen u proizvodnju kapije, a ne dobije ni delic ( ni jedan procenat) opšte zarade od te kapije. Tako ostane pokraden, a da toga nije ni svestan.
Gazda npr. prodao kapiju koju je njegov radnik napravio. Gazda ce radniku da da samo onaj deo novca koji je utrosen na proizvodnju te kapije, a sebi ce uzeti zaradu od kapije. Tako ispadne da gazda ne radeci nista i ne doprinosrci i ne proizvodeci uzima na prrvaru ono sto pripada radniku. Tacnije opsta dobit mora da se podeli na ravne casti.
Ako smo za mesec dana prodali 10 kapije od po 100e to je 10.000e. Ako se izracuna da je za materijal i za proizvodnju tih 10 kapija utroseno 6.000e, to znaci da je ostalih 4.000e cista dobit tj. zarada.
Tih 4.000e treba da se podele između gazde i radnika (u zavisnosti koliko ih ima). Dakle, na svoje plate radnicima po pravu pripada i dobit od opšte koristi tj. zarada kojom im se isplatila mesecna proizvodnja. Dakle ako toh 4000e delimo na 10 radnika i gazdu, to bi znacilo da gazda ima pravo na mesecnu platu prosecnog svog radnika plus 11 deo od 4.000e (koje je opsta zarada). Neko ce reci da nije fer da gazda dobija isto koliko i jedan njegov prosecan radnik. Ali ne treba zaboraviti da radnici placaju sve troskove proizvodnje, utrosak materijala, jos proizvedu i montiraju i donose zaradu za sebe a i za onog koji ne ucestvuje u proizvodnji sa njima - zar gazda ne treba da se zadovolji samo time sto "nista" ne radi i neucestvuje u proizvodnji a za uzvrat ima isto toliko primanja kao jedan prosecan radnik iz te zajednice koji radi, proizvodi i doprinosi.
pas ima gazdu, radnik ima poslodavca.Да је газда бити лако, газда би био свако.
pas ima gazdu, radnik ima poslodavca.
Kradim jedino elektrode i 3u1 farbuBrate ti da si zadovoljan gazdinom platom ne bi radio i kraduckao sa strane
Ja sam seoski varioc, gramatika mi nije preko potrebnaУ стомаку се вари а метали се заварују.
Bravo prijatelju.Iskreno i ja nebi znao bolje da mu odgovorim.To su budalaatine, a tebi bi pametnije bilo da budes gazda ako vec smatras da je lose biti nadnicar.
Све што си написао је прилично тачно али се односи на групу радника који су "шрафови".Jednom sam razgovarao sa jednim malim privrednikom i pitao ga da li misli da bi humaniji tretman radnika bio korisniji na duže staze za njegovu firmu, na šta mi je odgovorio: ''Vidiš ovaj mali šrafić ovde? Držaću ga tu dok se ne pojede od rada. A kad se bude pojeo, zameniću ga drugim. Tako isto i sa radnicima''.
Takvi su 1% radne snage. Ja govorim o ostalih 99%.Све што си написао је прилично тачно али се односи на групу радника који су "шрафови".
Има их много, исти су, раде исте послове и знају да се заврну или одврну.
Међутим, кад истог тог приватника питаш да то примени и на, рецимо, скупу грађевинску машину, вођену компјутерским програмом о којем он лично не зна ништа, онда се песмица мења.
То нас враћа на причу о образовању, јер ко неће да учи, биће шраф.
А то зависи само од будућег радника. Ако буде стручњак у својој области, онда ће моћи да одређује услове. Ако му "газда" не да те услове, даће конкуренција.
Ја говорим исто. Да 99% кллинаца не разуме да је образовање битно и да морају да се науче и навикну да уче, а шта ће учити, то је мање битно. Ако се не пробијеш знањем, онда си шраф.Takvi su 1% radne snage. Ja govorim o ostalih 99%.