Како је покатоличена Западна Херцеговина

[Urvan Hroboatos]

 

[veliki krang]

Nema smisla gubiti vrijeme s diletantima. Postoji literatura, pa kog zanima:

Hrvatski "povijesničari" i kompletna njihova dela su neupotrebljivi u ozbiljnoj raspravi, prosto zato što se radi o Hrvatima, odnosno konzumentima halucinogenih pečuraka.

 

[sumljiv_tip]

To o dolasku je šablona da popuni tekst jer isto piše za svaki narod ovdje.
Porfirogenet piše o ustancima Srba protiv Bugara, ali isto tako piše da srpski knezovi dijelimo sa narodom redovito kroz 9.st. bježe u Hrvatsku tražiti zaštitu.

Ja sam čak skloniji teoriji da su Hrvati došli pod kraj 8. st.
To bi objasnilo arheološke nalaze i početak zapisa jasne teritorijalne organizacije i složilo bi se sa porfirogenetovim zapisom da su Hrvati došli protjerati Avatare.

Jes, jes, sablon zvani kako tebi odgovara.

A ovo za Bugare, nece biti, ali ne mogu ja sad da ti prepricavam DAI. Evo ti pa citaj deo o Srbima.

https://sr.wikisource.org/wiki/32._О_Србима_и_земљи_у_којој_сада_станују

 

[sumljiv_tip]

Hrvatski "povijesničari" i kompletna njihova dela su neupotrebljivi u ozbiljnoj raspravi, prosto zato što se radi o Hrvatima, odnosno konzumentima halucinogenih pečuraka.

Lik cak i nije istoricar, vec pravnik.

 

[Urvan Hroboatos]

 

[veliki krang]

Lik cak i nije istoricar, vec pravnik.

Šta god da je, biti Hrvatom ga u momentu degradira kao nekredibilnog.

 

[Urvan Hroboatos]

Lik cak i nije istoricar, vec pravnik.

http://www.zavoddbk.org/suradnici/nenad-vekaric/

Knjige:


Tri stoljeća pelješkog brodarstva, Zagreb: Pelješki zbornik 4, Društvo Pelješčana u Zagrebu i Dubrovniku, 1987, 385 str. (koautor Stjepan Vekarić).


Pelješka naselja u 14. stoljeću. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 1989, 150 str. +15 nacrta.


Stanovništvo poluotoka Pelješca, I.dio. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1992, 290 str.


Stanovništvo poluotoka Pelješca, II.dio. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1993, 99 nacrta.


Pelješki rodovi (A-K). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1995, 387 str.


Pelješki rodovi (L-Ž). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1996, 435 str.


Falsifikat o podrijetlu konavoskih rodova. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1997, 134 str. (koautor Niko Kapetanić).


Stanovništvo Konavala, I. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1998, 395 str. (koautor Niko Kapetanić).


Stanovništvo Konavala, II. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999, 438 str. (koautor Niko Kapetanić).


Hrvatska granica na Kleku. Dubrovnik: Županija Dubrovačko-Neretvanska, 1999, 110 str. (koautori Stjepan Ćosić, Niko Kapetanić, Pero Ljubić).


Vrijeme ženidbe i ritam poroda. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2000, 168 str. (koautori Irena Benyovsky, Tatjana Buklijaš, Maurizio Levak, Nikša Lučić, Marija Mogorović i Jakša Primorac).


Konavoski rodovi (A-G). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2001, 494 str. (koautor Niko Kapetanić).


Konavoski rodovi (H-Pe). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2002, 521 str. (koautor Niko Kapetanić).


Konavoski rodovi (Pi-Ž). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2003, 545 str. (koautor Niko Kapetanić).


Povijesna demografija Hrvatske. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2004, 370 str. (koautor Vladimir Stipetić).


Dubrovačka vlastela između roda i države: Salamankezi i sorbonezi. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2005, 230 str. (koautor Stjepan Ćosić).


Lastovski rodovi. Dubrovnik-Zagreb: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2006, 312 str. (koautor Antun Jurica).


Nevidljive pukotine. Dubrovački vlasteoski klanovi. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2009, 158 str.
Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (ur. Nenad Vekarić i Božena Vranješ-Šoljan). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku, 2009, 367 str.
Vlastela grada Dubrovnika, 1. Korijeni, struktura u razvoj dubrovačkog plemstva. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2011, 352 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 2. Vlasteoski rodovi (A-L). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2012, 336 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 3. Vlasteoski rodovi (M-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2012, 384 str.
Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka. Dubrovnik: Vlastita naklada Nenad Vekarić, 2012, 158 str. (koautori: Stjepan Ćosić i Niko Kapetanić)


Vlastela grada Dubrovnika, 4. Odabrane biografije (A-D). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2013, 352 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 5. Odabrane biografije (E-Pe). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2014, 384 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 6. Odabrane biografije (Pi-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2015, 352 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 7. Genealogije (A-L). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2016, 424 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 8. Genealogije (M-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2017, 454 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 9. Osobna imena. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2018, 444 str.

https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/209976

• Sivrić, Marijan
  Migracije iz Hercegovine na dubrovačko područje od potresa 1667. do pada Republike 1808. godine, Dubrovnik, Mostar: Državni arhiv, Biskupski ordinarijat, 2003 (monografija)
  
  
• 
  2.
  
  Sivrić, Marijan
  Oporuke Kancelarije stonskog kneza od sredine 15. stoljeća do 1808. godine., Dubrovnik: Državni arhiv, 2002 (monografija)
  
  
• 
  3.
  
  Anđelić, Pavao; Sivrić, Marijan; Anđelić, Tomislav
  Srednjovjekovne Humske župe, Mostar: Ziral, 1999 (monografija)

 

[Mej bregami]

Hrvatski "povijesničari" i kompletna njihova dela su neupotrebljivi u ozbiljnoj raspravi, prosto zato što se radi o Hrvatima, odnosno konzumentima halucinogenih pečuraka.

Jer su knjige ništa prema guslanju?

 

[veliki krang]

Jer su knjige ništa prema guslanju?

Ovde niko nije pomenuo nikakvo guslanje, a što se knjiga tiče, verujem da su ih pisali i pojedini od najgorih zločinaca modernog doba. Nije bitna knjiga, bitan je diskurs u kojem je knjiga napisana (potraži u rečniku šta znači ta reč), a taj diskurs je baziran na suludim hrvatskim predstavama.

 

[Mej bregami]

Ovde niko nije pomenuo nikakvo guslanje, a što se knjiga tiče, verujem da su ih pisali i pojedini od najgorih zločinaca modernog doba. Nije bitna knjiga, bitan je diskurs u kojem je knjiga napisana (potraži u rečniku šta znači ta reč), a taj diskurs je baziran na suludim hrvatskim predstavama.

Kako nije, meni je ovdje guslanje o kraljeviću Marku postavljeno kao čelični dokaz srpstva.

 

[veliki krang]

Kako nije, meni je ovdje guslanje o kraljeviću Marku postavljeno kao čelični dokaz srpstva.

Naravno da nije, već si ti to tako shvatio, ali to je zato što si Hrvat, dakle bez intelektualnih kapaciteta za bolje. Na primer, zvanična srpska istoriografija veoma slabo pominje Marka Mrnjavčevića, odnosno samo njegove osnovne podatke, nešto o životu i smrti i to da je bio turski vazal. Ne pominje ga kao oslonac srpstva.

 

[Urvan Hroboatos]

Kako nije, meni je ovdje guslanje o kraljeviću Marku postavljeno kao čelični dokaz srpstva.

Nema srpska historiografija ništa suvislo o povijesnoj demografiji. Ta disciplina tamo, u modernom ruhu- ne postoji (postoje stari i zastarjeli radovi odprije, kako za koje područje. O Hrvatskoj i Bosni nemaju ništa osim etno-naklapanja, uz pojedine, manje iznimke Filipovića).

Postoje samo fantazije raznih čudaka na ytube.

 

[veliki krang]

Nema srpska historiografija ništa suvislo o povijesnoj demografiji. Ta disciplina tamo, u modernom ruhu- ne postoji (postoje stari i zastarjeli radovi odprije, kako za koje područje. O Hrvatskoj i Bosni nemaju ništa osim etno-naklapanja, uz pojedine, manje iznimke Filipovića).

Postoje samo fantazije raznih čudaka na ytube.

Da, ali zato Hrvati imaju sve povijesne podatke, na osnovu kojih i ničega drugog, potpuno oslobođeni bilo kakvog vida pristrasnosti, pišu svoja dela

 

[Mej bregami]

Naravno da nije, već si ti to tako shvatio, ali to je zato što si Hrvat, dakle bez intelektualnih kapaciteta za bolje. Na primer, zvanična srpska istoriografija veoma slabo pominje Marka Mrnjavčevića, odnosno samo njegove osnovne podatke, nešto o životu i smrti i to da je bio turski vazal. Ne pominje ga kao oslonac srpstva.

Ovdje mi je tvdeno da svako tko je uzeo Kraljevica Marka u usta ili zapisao Srbin od pamtivijeka.

 

[psmaniac]

Nema srpska historiografija ništa suvislo o povijesnoj demografiji. Ta disciplina tamo, u modernom ruhu- ne postoji (postoje stari i zastarjeli radovi odprije, kako za koje područje. O Hrvatskoj i Bosni nemaju ništa osim etno-naklapanja, uz pojedine, manje iznimke Filipovića).

Postoje samo fantazije raznih čudaka na ytube.

Дигосте ли неки устанак у Босни или можда Херцеговини?

 

[veliki krang]

Ovdje mi je tvdeno da svako tko je uzeo Kraljevica Marka u usta ili zapisao Srbin od pamtivijeka.

Mi zato i pričamo o zvaničnoj istoriografiji, kako ne bi svakakvi ludaci imali argumenata za raspravu. Zato ja i ne pitam tebe šta ti misliš, već pitam za zvaničnu dokumentaciju.

 

[veliki krang]

Дигосте ли неки устанак у Босни или можда Херцеговини?

Tad se još nisu bili setili da su Hrvati.

 

[Krishna]

Ovdje mi je tvdeno da svako tko je uzeo Kraljevica Marka u usta ili zapisao Srbin od pamtivijeka.

Католици Херцеговине, Босне, Далмације и Лике су узимили у уста Краљевића Марка, Цара Душана, Светог Саву, Стојана Јанковића, Синобаде, Јакшиће, Цара Лазара, Косово, Вука Бранковића итд. итд. уз гусле или без њих, а нису узимали у уста Томислава, Звонимира, Петра Свачића, Држислава и друге наводне хрватске владаре. Врло, врло интересантно!

 

[Urvan Hroboatos]

Дигосте ли неки устанак у Босни или можда Херцеговини?

Hrvati vode ratove, kad treba, a ne neke ustanke i šumska prdekanja.

 

[psmaniac]

Tad se još nisu bili setili da su Hrvati.

У Шантићево време у Мостару можда је било пет кућа такозваних 'куфераша'.
То су приучени Хрвати који су донели у тим коферима прве књиге о тим непознатим
Хрватима. До 1941 Срби су били већина у Мостару, равноправни са муслиманима
и тај град је важио као српски пијемонт. Да би данас био Хрватски епицентар у коме
Срба скоро да и нема.

 

[sumljiv_tip]

http://www.zavoddbk.org/suradnici/nenad-vekaric/

Knjige:


Tri stoljeća pelješkog brodarstva, Zagreb: Pelješki zbornik 4, Društvo Pelješčana u Zagrebu i Dubrovniku, 1987, 385 str. (koautor Stjepan Vekarić).


Pelješka naselja u 14. stoljeću. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 1989, 150 str. +15 nacrta.


Stanovništvo poluotoka Pelješca, I.dio. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1992, 290 str.


Stanovništvo poluotoka Pelješca, II.dio. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1993, 99 nacrta.


Pelješki rodovi (A-K). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1995, 387 str.


Pelješki rodovi (L-Ž). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1996, 435 str.


Falsifikat o podrijetlu konavoskih rodova. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1997, 134 str. (koautor Niko Kapetanić).


Stanovništvo Konavala, I. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1998, 395 str. (koautor Niko Kapetanić).


Stanovništvo Konavala, II. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999, 438 str. (koautor Niko Kapetanić).


Hrvatska granica na Kleku. Dubrovnik: Županija Dubrovačko-Neretvanska, 1999, 110 str. (koautori Stjepan Ćosić, Niko Kapetanić, Pero Ljubić).


Vrijeme ženidbe i ritam poroda. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2000, 168 str. (koautori Irena Benyovsky, Tatjana Buklijaš, Maurizio Levak, Nikša Lučić, Marija Mogorović i Jakša Primorac).


Konavoski rodovi (A-G). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2001, 494 str. (koautor Niko Kapetanić).


Konavoski rodovi (H-Pe). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2002, 521 str. (koautor Niko Kapetanić).


Konavoski rodovi (Pi-Ž). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2003, 545 str. (koautor Niko Kapetanić).


Povijesna demografija Hrvatske. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2004, 370 str. (koautor Vladimir Stipetić).


Dubrovačka vlastela između roda i države: Salamankezi i sorbonezi. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2005, 230 str. (koautor Stjepan Ćosić).


Lastovski rodovi. Dubrovnik-Zagreb: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2006, 312 str. (koautor Antun Jurica).


Nevidljive pukotine. Dubrovački vlasteoski klanovi. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2009, 158 str.
Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (ur. Nenad Vekarić i Božena Vranješ-Šoljan). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku, 2009, 367 str.
Vlastela grada Dubrovnika, 1. Korijeni, struktura u razvoj dubrovačkog plemstva. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2011, 352 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 2. Vlasteoski rodovi (A-L). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2012, 336 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 3. Vlasteoski rodovi (M-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2012, 384 str.
Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka. Dubrovnik: Vlastita naklada Nenad Vekarić, 2012, 158 str. (koautori: Stjepan Ćosić i Niko Kapetanić)


Vlastela grada Dubrovnika, 4. Odabrane biografije (A-D). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2013, 352 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 5. Odabrane biografije (E-Pe). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2014, 384 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 6. Odabrane biografije (Pi-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2015, 352 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 7. Genealogije (A-L). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2016, 424 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 8. Genealogije (M-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2017, 454 str.


Vlastela grada Dubrovnika, 9. Osobna imena. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2018, 444 str.

https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/209976

• Sivrić, Marijan
  Migracije iz Hercegovine na dubrovačko područje od potresa 1667. do pada Republike 1808. godine, Dubrovnik, Mostar: Državni arhiv, Biskupski ordinarijat, 2003 (monografija)
  
  
• 
  2.
  
  Sivrić, Marijan
  Oporuke Kancelarije stonskog kneza od sredine 15. stoljeća do 1808. godine., Dubrovnik: Državni arhiv, 2002 (monografija)
  
  
• 
  3.
  
  Anđelić, Pavao; Sivrić, Marijan; Anđelić, Tomislav
  Srednjovjekovne Humske župe, Mostar: Ziral, 1999 (monografija)

Iz tvoje popveznice:

"Nenad Vekarić (*26.12.1955., Split), znanstveni je savjetnik i upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Završio je Pravni fakultet u Zagrebu (1980). Magistrirao je 1987. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru obranivši rad pod naslovom “Zemljišna knjiga Stona i Rata iz 1393/6. godine kao izvor za proučavanje peljeških naselja u 14. stoljeću”. Na istom je fakultetu doktorirao 1991. s temom “Migracije na poluotok Pelješac (1333-1918)”. "

Doktorirao je na daleko prestiznom univerzitetu iz Zadra i to 11 godina pre nego sto je univerzitet zvanicno osnovan 2002 godine

 

[Urvan Hroboatos]

Католици Херцеговине, Босне, Далмације и Лике су узимили у уста Краљевића Марка, Цара Душана, Светог Саву, Стојана Јанковића, Синобаде, Јакшиће, Цара Лазара, Косово, Вука Бранковића итд. итд. уз гусле или без њих, а нису узимали у уста Томислава, Звонимира, Петра Свачића, Држислава и друге наводне хрватске владаре. Врло, врло интересантно!

Da nešto znaš- što je vrlo upitno- onda bi bio svjestan da su katolici o kojim govoriš uzimali za motive protuturskih pjesama sve "junake" te borbe, realne i imaginarne, bilo pravoslavce kao Obilića, Marka Kraljevića, Stojana Jankovića, Gjorgja Kastriotija..bilo katolike kao Vuka Mandušića, bana Zrinskog, Stipana Sorića, Smiljanića, Ivu Senjanina, Frankopane, Hunyadija, ....

Tomislava i Krešimira nisu uzimali jer:

a) nemaju veze s Turcima
b) bili su davno, tj oko 500 godina prije nego što su se te pjesme počele skupljati. Tako nema ni pravoslavaca iz toga doba
c) nema ni bližih likova iz bosanske i dukljanske prošlosti (Tvrtko, ..)- budući da nisu imali veze s Turcima.

Kod Hrvata je, već rekoh, razvijena epika o protuturskoj borbi hrvatskih književnika. Toga u Srba nema, jer srpske književnosti na nekom narodnom jeziku i kao ep, dakle ne tipičan bizantski žanr- i nema:

 

[psmaniac]

Hrvati vode ratove, kad treba, a ne neke ustanke i šumska prdekanja.

Знам спремају се хиљадама година за дан 'Д' док у међувремену
лижући чмар освајачу требе конкуренте на одређену територију.
Чак и тада пусте конкуренте да отерају окупатора и на неки волшебан
само њима знани начин присвоје напоре конкуренције у ослободилачким
активностима. И тако стољећима док конкуренција не потроши своје
људске ресурсе сачекају повољан тренутак уз помоћ следећег освајача
и задају коначан ударац конкурентима.
Славна историја још славнијих бојовника који су ратовали само против
слободарске конкурентске фирме а никад ни против једног завојевача.
Величанствено, ја вам се дивим до имбецилности!

 

[Urvan Hroboatos]

Iz tvoje popveznice:

"Nenad Vekarić (*26.12.1955., Split), znanstveni je savjetnik i upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Završio je Pravni fakultet u Zagrebu (1980). Magistrirao je 1987. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru obranivši rad pod naslovom “Zemljišna knjiga Stona i Rata iz 1393/6. godine kao izvor za proučavanje peljeških naselja u 14. stoljeću”. Na istom je fakultetu doktorirao 1991. s temom “Migracije na poluotok Pelješac (1333-1918)”. "

Doktorirao je na daleko prestiznom univerzitetu iz Zadra i to 11 godina pre nego sto je univerzitet zvanicno osnovan 2002 godine

Diplomirao je na pravnom fakultetu, a magistrirao i doktorirao povijest na Filozofskom. Što je to čudno?

Ljudi diplomiraju, npr. matematiku, a doktoriraju fiziku; diplomiraju matematiku, a doktoriraju lingvistiku (Alemko Gluhak).

I?

 

[psmaniac]

Hrvati vode ratove, kad treba, a ne neke ustanke i šumska prdekanja.

Само да додам да ово није тачно, ратови воде Хрвате а не Хрвати ратове.