Kako izbjeći doomscrolling?

RužnaKoLopov

Buduća legenda
Moderator
Poruka
39.833
Termin doomscrolling dobio je više značenja tokom pandemije korone. Stručnjaci se slažu da suočavanje sa negativnim informacijama iznova i iznova može povećati anksioznost. Ali kako zaustaviti doomscrolling?

Šta je doomscrolling?
Bilo putem ličnih vijesti, društvenih medija ili aplikacija za vijesti: vijesti o ratu, ekološkim katastrofama, nesrećama i talasima infekcija svakodnevno nam stižu na različite načine. Doomscrolling znači da provodite puno vremena čitajući loše i negativne vijesti na svom pametnom telefonu ili računaru. “Doom” je skraćenica za calamity, doom, doom i “scrolling” za pomicanje i prevlačenje prema dolje na pametnom telefonu ili računaru. Termin doomsurfing se također koristi u ovom kontekstu.
Primjer doomscrollinga je ponašanje koje su mnogi ljudi razvili tokom pandemije Corone: Na početku pandemije uočeno je da je potrošnja vijesti putem digitalnih i društvenih medija naglo porasla. Mnogi su svakodnevno nekoliko puta provjeravali trenutne brojke zaraženih, tražili najnovije informacije o simptomima i načinima širenja, kao i načinima zaštite - a to se događa sve češće.

Kako nastaje doomscrolling?
Dio ljudske prirode je da želi razumjeti nekontrolirane situacije poput pandemije i učiniti ih podnošljivijim. Ljudi pokušavaju zatvoriti informacijske praznine kako bi prevladali negativna osjećanja kao što su strah i anksioznost. Ali u potrazi za novim i, u najboljem slučaju, pozitivnim informacijama, sve češće skroluju i surfaju vestima. Međutim, nailaze na mnogo pesimističnih i negativnih naslova i informacija, što zauzvrat može pojačati negativna osjećanja. Kada su u strahu i sa nadom u poboljšanje, oni su također posebno osjetljivi na vjerovanje netačnim ili nepotpunim informacijama koje ne pružaju osjećaj sigurnosti i kontrole. Pojavljuje se začarani krug za one koji su pogođeni pomicanjem na propast i takvo ponašanje može postati navika.
Faktori koji doprinose razvoju doomscrollinga su vjerovatno različite greške u razmišljanju, poznate u psihologiji kao kognitivne distorzije. Na primjer, oni koji su pogođeni često podcjenjuju koliko često se negativne informacije zapravo pojavljuju i u isto vrijeme precjenjuju učestalost pozitivnih informacija. Stoga, očekujući dobre vijesti, čitaju ih češće nego što je to moguće. Osim toga, ljudi imaju tendenciju da prvenstveno traže informacije koje potvrđuju ono što su prethodno pročitali ili njihov vlastiti način razmišljanja. U slučaju negativnog izvještaja ili negativnih scenarija na umu, pesimistične vijesti se prvenstveno čitaju i smatraju važnima. Ovo također može doprinijeti pomicanju na propast.

Osim toga, ljudi koji već imaju negativna osjećanja ili pate od mentalnih bolesti poput depresije češće će provoditi više vremena na internetu i digitalnim platformama kako bi se izvukli iz lošeg raspoloženja. Dakle, vi ste posebno ranjivi.
 
Zašto je doomscrolling nezdravo?

Doomscrolling je prilično nov fenomen, zbog čega dugoročne posljedice nisu mnogo istražene. Međutim, stručnjaci upozoravaju na poplavu negativnih vijesti. Doomscrolling može doprinijeti stvaranju ili povećanju anksioznosti i stresa i može uzrokovati negativne emocije kao što su osjećaj nesigurnosti, brige ili straha. Ovo može biti praćeno daljim problemima u svakodnevnom životu: Neki oboljeli od doomscrollinga imaju poteškoća da zaspu, njihov kvalitet sna može se pogoršati, a apetit, motivacija i interes za aktivnosti u kojima su prije uživali mogu se smanjiti. Inicijalne studije u vezi sa konzumacijom vijesti o Covid-19 tokom pandemije također sugeriraju da je povećanje simptoma mentalnih bolesti poput depresije i anksioznih poremećaja moguće kod osjetljivih ili već bolesnih ljudi.
 
Šta učiniti sa doomscrollingom?


Ovi savjeti vam mogu pomoći da konzumirate manje negativnih vijesti i prekinete ciklus pomicanja na propast:
Prepoznajte doomscrolling: Prvo, važno je prepoznati da li, kada i koliko pregledavate online vijesti ili društvene mreže i šta to pokreće u vama. Posmatrajte sebe: Kada uzimate mobilni telefon u ruke, koliko često listate vesti i koja osećanja to izaziva u vama? Možda vam tijelo već daje signale da skrolovanje nije dobro za vas? Uočavanje je važan prvi korak. Također preispitajte svoje ciljeve i potrebe koje stoje iza ponašanja: Zašto stalno čitate vijesti, šta tražite, šta vam je potrebno? Šta bi vam moglo biti od veće pomoći?
Smanjite potrošnju vijesti: Da biste vijesti čitali na zdrav način, mali koraci mogu napraviti veliku razliku. Na primjer, isključite push funkciju vašeg telefona i deaktivirajte izvore vijesti. Ako primijetite da često listate poruke na svom pametnom telefonu kada se ujutro probudite, ima smisla koristiti pravi budilnik umjesto pametnog telefona da vas probudi. Držite se i samonametnutog vremenskog ograničenja za poruke - na primjer samo pet do deset minuta dnevno. Postavite tajmer ili koristite aplikacije za digitalno blagostanje da vas podsjetite ili čak blokirate aplikacije za razmjenu poruka do kraja dana.
Svjesno konzumirajte vijesti: Pokušajte svjesno čitati vijesti i primijetiti svoja osjećanja. Ako vam to postane previše i osjetite da se pojavljuju negativni osjećaji, možete mentalno zamisliti crveni znak za zaustavljanje i nekoliko puta duboko udahnuti. Ovo pomaže da odložite mobilni telefon ili isključite računar. Još jedan savjet je da skrolujete sporije i da ne "trčite" kroz mnoge članke. Na ovaj način nećete skakati s jedne informacije na drugu. Isprobajte i da li vam odgovara da svaki dan pročitate samo jedan članak sa renomirane vijesti - ali ga onda pročitajte u cijelosti i na miru.
Povratite kontrolu: Budući da pomicanje na propast često uključuje i rezultat je osjećaja gubitka kontrole, važno je shvatiti da ne možete kontrolirati samu budućnost. Ali ono što možete kontrolisati je ovdje i sada. Zapitajte se šta sada možete učiniti za sebe da biste se osjećali dobro i šta vam je trenutno potrebno. Zauzimajući se za sebe, možete povratiti određenu kontrolu.
Više van mreže, manje vremena na mreži: odlazak u kafić s prijateljima, šetnja parkom ili čitanje dobre knjige - vanmrežne aktivnosti pomažu da se prekine začarani krug koji se vrti oko propast. Podijelite svoje strahove i brige s drugim ljudima – tako ćete se osjećati manje usamljeno. Sport i tjelovježba su također vrlo korisni za rješavanje anksioznosti i čak je mogu smanjiti.
 
Termin doomscrolling dobio je više značenja tokom pandemije korone. Stručnjaci se slažu da suočavanje sa negativnim informacijama iznova i iznova može povećati anksioznost. Ali kako zaustaviti doomscrolling?

Šta je doomscrolling?
Bilo putem ličnih vijesti, društvenih medija ili aplikacija za vijesti: vijesti o ratu, ekološkim katastrofama, nesrećama i talasima infekcija svakodnevno nam stižu na različite načine. Doomscrolling znači da provodite puno vremena čitajući loše i negativne vijesti na svom pametnom telefonu ili računaru. “Doom” je skraćenica za calamity, doom, doom i “scrolling” za pomicanje i prevlačenje prema dolje na pametnom telefonu ili računaru. Termin doomsurfing se također koristi u ovom kontekstu.
Primjer doomscrollinga je ponašanje koje su mnogi ljudi razvili tokom pandemije Corone: Na početku pandemije uočeno je da je potrošnja vijesti putem digitalnih i društvenih medija naglo porasla. Mnogi su svakodnevno nekoliko puta provjeravali trenutne brojke zaraženih, tražili najnovije informacije o simptomima i načinima širenja, kao i načinima zaštite - a to se događa sve češće.

Kako nastaje doomscrolling?
Dio ljudske prirode je da želi razumjeti nekontrolirane situacije poput pandemije i učiniti ih podnošljivijim. Ljudi pokušavaju zatvoriti informacijske praznine kako bi prevladali negativna osjećanja kao što su strah i anksioznost. Ali u potrazi za novim i, u najboljem slučaju, pozitivnim informacijama, sve češće skroluju i surfaju vestima. Međutim, nailaze na mnogo pesimističnih i negativnih naslova i informacija, što zauzvrat može pojačati negativna osjećanja. Kada su u strahu i sa nadom u poboljšanje, oni su također posebno osjetljivi na vjerovanje netačnim ili nepotpunim informacijama koje ne pružaju osjećaj sigurnosti i kontrole. Pojavljuje se začarani krug za one koji su pogođeni pomicanjem na propast i takvo ponašanje može postati navika.
Faktori koji doprinose razvoju doomscrollinga su vjerovatno različite greške u razmišljanju, poznate u psihologiji kao kognitivne distorzije. Na primjer, oni koji su pogođeni često podcjenjuju koliko često se negativne informacije zapravo pojavljuju i u isto vrijeme precjenjuju učestalost pozitivnih informacija. Stoga, očekujući dobre vijesti, čitaju ih češće nego što je to moguće. Osim toga, ljudi imaju tendenciju da prvenstveno traže informacije koje potvrđuju ono što su prethodno pročitali ili njihov vlastiti način razmišljanja. U slučaju negativnog izvještaja ili negativnih scenarija na umu, pesimistične vijesti se prvenstveno čitaju i smatraju važnima. Ovo također može doprinijeti pomicanju na propast.

Osim toga, ljudi koji već imaju negativna osjećanja ili pate od mentalnih bolesti poput depresije češće će provoditi više vremena na internetu i digitalnim platformama kako bi se izvukli iz lošeg raspoloženja. Dakle, vi ste posebno ranjivi.
njihovo je da plasiraju, šta god to bilo ,a od konzumenta zavisi koliko će uzeti i u kojoj količini
 
Otkazala tv, na mobu gledam samo serije i igram igrice i apsolutno ništa više,
upravo zato da se zaštitim od zavladale sumrakomanije.
Na forum dolazim redovno i tu dobijem dovoljnu količinu informacija koje ne
želim da dobijem ali ne mogu da izbegnem i to je sasvim dovoljno.
Čak je i to previše.
 
neke stvari tek sadae izlaze na videlo zbog doomscrolling, previše vremena se prošlo iza ekrana
svaka informacija je išla kao alva

Ako ćemo iskreno pre corone pogledaš vesti i to je to

Sa coronom je krenulo sa plasiranjem informacija i dezinformacijama i to je konstantno i dalje na snazi

Jedino se možemo zaštiti stim da ne pratimo
 
Jedini način da se izolujem od konstantne negativnosti koja se forsira u svakoj mogućoj oblasti.
Više nema normalnih, pismenih, sadržajnih tekstova ni po novinama ni po časopisima.
Nema političkih komentara koji nisu ostrašćeni i guraju samo jednu stranu dok drugi pogled na situaciju ne postoji.
Na meni konzumentu je da se složim ili ne, prihvatim, odbacim, sad je samo jednoumlje i svi isto pišu, pričaju.
Novinarstvo je izgubilo svoje izvorno značenje i od ubistva Dadinog i Ćuruvijinog reč novinar je dobila značenje prepisivač.
Ne želim da budem deo takve stvarnosti i biram šta ću da gledam, hvala internetu.
 
Jedini način da se izolujem od konstantne negativnosti koja se forsira u svakoj mogućoj oblasti.
Više nema normalnih, pismenih, sadržajnih tekstova ni po novinama ni po časopisima.
Nema političkih komentara koji nisu ostrašćeni i guraju samo jednu stranu dok drugi pogled na situaciju ne postoji.
Na meni konzumentu je da se složim ili ne, prihvatim, odbacim, sad je samo jednoumlje i svi isto pišu, pričaju.
Novinarstvo je izgubilo svoje izvorno značenje i od ubistva Dadinog i Ćuruvijinog reč novinar je dobila značenje prepisivač.
Ne želim da budem deo takve stvarnosti i biram šta ću da gledam, hvala internetu.
Izvini uzmimo forum kao primer..

Ako pisem o nekim zanimljivim temama ali traze neko razmisljanje, zanimaciju , ili znanje, prva reakcija ovog sljama od forumasa je , sta to mene boli *****...

Ako pisem o necemu sto trazi kvalitet, onda ce reakcija biti jos gora...

Ostaje senzacionalizam, zena sa dve glave, tri sise i 2 micikane i ono sto su svi navikli ispiranje mozga zastrasivanjem i ispiranje mozga obojenjem da je sve sada uspesno..

Dakle nije da je namesteno i prisilno nego mozgovi su takvi takvog izbora i onda je to to ..

Ja se odmaknem od takvih i onda mi je toliko dogadjaja i dinamike, ali ako to ovde pomenem bice lazem...
Sta onda zakljucujes, da su ljudi siromasnog duha ovi ovde i da onda im je sve dosadno i siromasno ....a ne da im je ponuda takva.....ja moram da ucutim i na kraju me nateraju da ucutim....
Sta god mi se desava, a desava mi se stvarno puno , moram da cutim iz dva razloga, prvo jer nece verovati , kako je moguce da se ljudima koji nisu oni siromasni duhom desavaju takve stvari a njima siromasnima ne...
A drugo je zavist....ebes ti to da ti meni stalno ispiras moj prazan zivot tvojim interesantnim dozivljajima, crkni....
 
Izvini uzmimo forum kao primer..

Ako pisem o nekim zanimljivim temama ali traze neko razmisljanje, zanimaciju , ili znanje, prva reakcija ovog sljama od forumasa je , sta to mene boli *****...

Ako pisem o necemu sto trazi kvalitet, onda ce reakcija biti jos gora...

Ostaje senzacionalizam, zena sa dve glave, tri sise i 2 micikane i ono sto su svi navikli ispiranje mozga zastrasivanjem i ispiranje mozga obojenjem da je sve sada uspesno..

Dakle nije da je namesteno i prisilno nego mozgovi su takvi takvog izbora i onda je to to ..

Ja se odmaknem od takvih i onda mi je toliko dogadjaja i dinamike, ali ako to ovde pomenem bice lazem...
Sta onda zakljucujes, da su ljudi siromasnog duha ovi ovde i da onda im je sve dosadno i siromasno ....a ne da im je ponuda takva.....ja moram da ucutim i na kraju me nateraju da ucutim....
Sta god mi se desava, a desava mi se stvarno puno , moram da cutim iz dva razloga, prvo jer nece verovati , kako je moguce da se ljudima koji nisu oni siromasni duhom desavaju takve stvari a njima siromasnima ne...
A drugo je zavist....ebes ti to da ti meni stalno ispiras moj prazan zivot tvojim interesantnim dozivljajima, crkni....
Kad sam pomenula forum mislila sam na prenošenje sadržaja iz novina ne na teme koje započinju forumaši iz ličnog iskustva.
Naravno bez ikakve želje da bilo koga uvredim ili umanjim vrednost onoga šta je napisao ili napisala.
Moj izbor je da čitam ili ne, napišem komentar ako imam neki suprotan stav i uvek vodim računa da ne vređam.
Sve se može napisati normalnim tonom i jezikom koji je pristojan a dovoljno jasan da bude pravilno shvaćen.
Ovde je tema koliko sam shvatila anksioznost koju izazivaju vesti koje se svakodnevno plasiraju u medijima, njihov negativan uticaj na mentalno zdravlje čitalaca i kako se toga rešiti. U tom kontekstu je i forum pomenut, ništa drugo.
 
Kad sam pomenula forum mislila sam na prenošenje sadržaja iz novina ne na teme koje započinju forumaši iz ličnog iskustva.
Naravno bez ikakve želje da bilo koga uvredim ili umanjim vrednost onoga šta je napisao ili napisala.
Moj izbor je da čitam ili ne, napišem komentar ako imam neki suprotan stav i uvek vodim računa da ne vređam.
Sve se može napisati normalnim tonom i jezikom koji je pristojan a dovoljno jasan da bude pravilno shvaćen.
Ovde je tema koliko sam shvatila anksioznost koju izazivaju vesti koje se svakodnevno plasiraju u medijima, njihov negativan uticaj na mentalno zdravlje čitalaca i kako se toga rešiti. U tom kontekstu je i forum pomenut, ništa drugo.
:heart:
 

Back
Top