KAKO DO POSLA i koji biznis otvoriti u ovoj VEČITOJ TRANZICIJI ?!

Smorisha

Buduća legenda
VIP
Poruka
41.996
Dakle dajte savete, preporuke i iskustva u vezi sa zapošljavanjem i radom u problematičnim i teškim uslovima u Srbiji, ali i za odlazak u inostranstvo, što da ne...:)

Inspirisan prepiskom Legendarnog Džega i Stojkovog Meniđera sa Kvadrata otvaram ovu temu...
Ako je problem nek moderatori zaključaju... Mislim da može biti zanimljia tema, a i sam ću se potruditi da kačim nešto na šta naletim.

On je osedeo na ovoj temi, i time zeznuo slučajne prolaznike.
Stojkov je isto nedavno otpušten sa mesta širača kese u mini-maksiju

Razlog: nekvalifikovanost
Ljuba-Kontejner.jpg


Sad imaš konkurenciju za kontejnere...
Prikazivanje otpuštenog sadržaja
Да, стварно, Јадни Ајроне, како иде транзиција?
Ne, nego ekspert za kontejnere oko Belvila pokazuje tehniku sticanja novom kolegi sveže otpuštenom iz mini-Maxija
Sve su to traume deset uzalud izgubljenih godina u metropoli.
Profesore Baltazar, jel ste sredili papire za mirovinu u uredjenim zemljama?

A što se pitanja tiče odgovor glasi:
Ako u celoj Srbiji njih četvoro zna u čemu je fora sa ovim ekonomsko-socijalnim eksperimentom, ostali misle da to tako treba od kako je sveta i veka, budale takoreći, korisne...
Danas primetim da je volan mnogo komforniji u Comfort modu.

Mislim da treba da kombinujem Sport endžin sa Komfor steeringom.

Kako tebe tretira autobus, griju li



Projekat besplatne obuke, kako bi se ranjive grupe žena lakše zaposlile
 
Svecki bezceler prevezen na više jezika
(srpski, hrvatski, bosanski, crnogorski...)

KAKO NAĆI PRAVU FIRMU?
Dr. Stojkov Menidjer, višedecenijski inventar Nacionalne Službe za Zapošljavanje

Uvodna reč:
Neću evocirati NIN-ovu naslovnu stranu u vezi radne atmosfere u Srbiji ali danas živimo u vremenu kada je narodna umotvorina "traži posao, moli Boga da ga ne nadje" više nego preispoljena. Naime, ako imate sreću da Gazda nije lud, treba imati sreće da nije ni Šef a ako ni kolege nisu lude onda ste vi u Švedskoj a ne u Srbiji.

Kako naći dobar posao?
Evo iz iskustva vam kažem da je važnije izbeći loš. Na dobro se svako navikne.

Za početak IZBEGAVAJTE FIRME koje imaju tzv. "JASNU VIZIJU". Bolje potražite firmu "SA JASNOM HALUCINACIJOM".
Naime, nepismenost arogantnih je uzela maha tako da oni misle kako su pametni ako prepisuju ono što ne znaju šta znači. Halucinacija je blaži gubitak veze sa stvarnošću i može biti uzrokovan fizičkim ili hemijskim uticajima - malo jači udarac u vugla, alkohol, droza, sve zajedno...ali do jutra se sve razbistri. Sa druge strane VIZIJA je totalni psihički poremećaj bez šanse za zdravstvenim oporavkom. Pored vas vaš sagovornik za posao sa vizijom može da vidi i bele miševe i gole žene i eksere i kukuruz.

Zato izbegavajte firme "SA JASNOM VIZIJOM"
Oni su već u kupcu...
 
Poslednja izmena:
Moj prijatelj je prodavao Fornetti odnosno Mini-Pani pogačice i zarađivao oko 2.000 evra od toga.
On i 3 drugara i to je radio tokom studiranja. 500 evrića zarađivao svaki od njih, ali su otvorili pored škole davne 2005.god.

Pogledajte prilog 872835
Najjače sa kajsijom tj kako Srbi u Bosni kažu "sa marelicom", baš kao Hrvati :mrgreen:
 
уторак, 02. март 2021.
У Србији више од два милиона грађана живи у ризику од сиромаштва или социјалне искључености, а око пола милиона у апсолутном сиромаштву, рекла је у уторак истраживачица у Фондацији Центар за демократију Сарита Брадаш.
Они немају новац ни за егзистенцијалне потребе, али социјалну заштиту из године у годину ужива све мањи број угрожених, казала је Брадаш за агенцију Бета.
Коментаришући Закон о социјалној карти који је јуче ступио на снагу, она је рекла да је социјалну помоћ у 2019. години примало 226.897 грађана, што је десет одсто мање у односу на 2012. годину.
bg-siromastvo-pkg-060220-vdj-20200206-184230047-mxf-00-00-05-13-still001-301222.jpeg

Додала је да је смањен и број корисника дечијег додатка у односу на 2012. годину за 28 одсто и прима га 226.289.
„Уместо усвајања докумената који ће успоставити систем социјалне заштите тако да свака особа којој је то потребно оствари право на социјалну помоћ и то такву да омогући, не само заштиту од сиромаштва и социјалне искључености, већ и достојанствен живот, Скупштина Србије је усвојила Закон о социјалној карти који је безизлаз из сиромаштва“, рекла је Брадаш.
Циљ доношења Закона о социјалној карти је постојање јединствене и централизоване евиденције у електронском облику која садржи тачне и ажурне податке о социјално-економском статусу ради ефикаснијег остваривања права и услуга социјалне заштите и праведније расподеле социјалне помоћи, како је у образложењу навело Министарство за рад, запошљавање, борачка и социјална питања.
Доношење Закона о социјалним картама пре измена система социјалне заштите било би, како је рекла Брадаш, разумљиво када би имао за циљ да се утврди који појединци и породице су угрожени како би се омогућило признавање њихових права ради укључивања у програме подршке.
Највећи број сиромашних не добија помоћ
Подаци о учешћу сиромашних у укупном становништву, међутим, како је рекла, указују на „високу грешку искључености, односно да највећи број сиромашних нема приступ социјалној помоћи“.
Уместо да се, како је рекла, повећава број корисника новчане социјалне помоћи он се смањује, па је у 2019. износио свега 3,1 одсто укупног становништва.
Подаци о ниском обухвату и неадекватности новчаних социјалних давања, према речима Брадаш, треба да буду сигнал доносиоцима одлука да је потребно предузети мере како би се стање променило и прикупили ажурни подаци не само о корисницима програма социјалне помоћи, већ и о општој популацији.
По Закону о социјалној карти јасно је, како је оценила, да предлагач нема намеру да идентификује све оне у социјалној потреби будући да је „социјална карта јединствени регистар који садржи податке о појединцу и са њим повезаних лица о социјално-економском статусу, податке о врсти права и услуга из социјалне заштите које лице користи или је користило“.
Брадаш је оценила да је „врло необично образложење зашто се не прикупљају подаци о општој популацији, а што је била једна од опција која је одбачена због заштите права на заштиту личних података“.
Из тог образложења могло би се, каже она, закључити да Закон о заштити података о личности не важи једнако за кориснике социјалне заштите и оне грађане који је не користе.
Надлежно министарство као предлагач није дало образложење зашто тај закон онемогућава заштиту личних података за општу популацију, али омогућава за кориснике социјалних услуга, додаје.
Највећи број података ће ресорно министарство, како је навела, преузимати из Централног регистра становништва у којем се налазе подаци и за општу популацију.
„Зашто се онда доноси овакав закон? Из образложења Закона о социјалној карти сазнајемо да је намера да се смањи грешка искључености из права социјалне заштите тек декларативна, да не постоји намера да се повећа обухват и адекватност давања већ да су и постојећи корисници терет за буџет“, рекла је Брадаш.
(Бета)
 
уторак, 02. март 2021.
Бруто домаћи производ Србије у четвртом кварталу 2020. године опао је за 1,1 посто у односу на исти период 2019. године, док је, према десезонираним подацима, порастао у односу на претходно тромесечје за 2,2 процента, објавио је данас Републички завод за статистику.
Посматрано по делатностима, значајан реални пад бруто додате вредности на годишњем нивоу забележен је у последња три лањска месеца у грађевинарству, за 9,1 посто, као и у трговини на велико и мало и поправци моторних возила, у сектору саобраћаја и складиштења и услуга смештаја и исхране за 3,6 процената.
1614682492674.png

Истовремено, највећи раст су остварили сектор индустрије и снабдевања водом и управљања отпадним водама, 1,5 одсто, информисање и комуникације за 5,5 и сектор државне управе и обавезног социјалног осигурања, образовања и здравствене и социјалне заштите за 3,9 посто, јавља Танјуг.
Посматрано по агрегатима употребе БДП-а, у четвртом тромесечју 2020. је на годишњем нивоу реални раст забележен код издатака за финалну потрошњу државе за 4,6 процената, код извоза робе и услуга за 2,1 и увоза робе и услуга за 0,8 одсто.
Реални пад расхода је регистрован код издатака за финалну потрошњу домаћинстава за 2,7 посто, издатака за финалну потрошњу непрофитних институција које пружају услуге домаћинствима (НПИД) за 2,9 процената и бруто инвестиција у основна средства за 4,1 одсто, према подацима РЗС-а.
(Политика)
 
Profesor Pravnog: „Ako frilenseri ne mogu da plaćaju porez, njihov biznis ne treba da preživi”
„Mora da se uzme u obzir šta smo trenutno u stanju administrativno da sprovedemo.”
PETAR PAUNOVIĆ

22/02/2021
Untitled-5-2.jpg

„Aktuelna naplata poreza nema veze s evenutalnom konkurentnošću rada frilensera i biznis model čija konkurenost zavisi od neplaćanja poreza i ne treba da preživi”, smatra profesor Pravnog fakulteta Svetislav Kostić.
Kako je objasnio za FoNet, porez je sastavni deo računice jedne delatnosti, dajući primer i činjenicu da Srbija nema izlaz na more i da ne možete da planirate biznis koji zahteva da budete na pet kilometara od luke, jer će on propasti i da je to isto s porezima.
Međutim, obezbediti izlaz na more i urediti poreski sistem tako da ne guši, već pospešuje razvoj različitih delatnosti, nije ista stvar. Država ne može tek tako da obezbedi građanima prirodne resurse, ali može da uredi zakone koji će im omogućiti da adekvatno doprinose sopstvenom razvoju, ali i razvoju zemlje i društva.

O tome koliko su frilenseri važni za privredu jedne zemlje, Startit Dnevnik je više puta pisao. Oni pomažu razvoj startapa, koji su ključni inovatori i pokretači. Oni utiču na razvoj čitavog jednog digitalnog sistema. Takođe, frilenseri posluju na inostranom tržištu i to koliki im je porez značajno utiče na cenu njihovog rada, pa time i mogućnost da se izbore s kolegama iz drugih zemalja.
Kostić podseća da mnogi drugi ipak plaćaju poreze i doprinose, navodeći primer kasirki u prodavnicama koje rade osam sati i primaju minimalac, a koje ne bi trebalo da budu tretirane gore od frilensera. No, ocenjuje kako postojeći sistem „dostiže granicu neustavnosti“ za ljude koji ostvaruju manje prihode, a kojima se nudi opterećenje nesrazmerno zaradi koju ostvaruju.
„Priča nije crno-bela. Postoje kategorije koje definitivno jesu ugrožene, predložena rešenja kod tih ljudi nisu adekvatna, ali da mora da se uzme u obzir šta smo trenutno u stanju administrativno da sprovedemo“, smatra Kostić.
Pitanje je samo da li je ono što je trenutno administrativno spovodivo istovremeno i naplativo? Prema računici Udruženja radnika na internetu, frilenseri nisu u stanju da isplate ovaj dug, pa čak ni prema novom obračunu koji je Vlada predložila. Tu dolazimo i do pitanja da li bi zapravo isterivanje prava u ovom slučaju zapravo izazvalo mnogo veći udar na budžet Srbije, nego što bi mu doprinelo, ali to je već ekonomsko, a ne pravno pitanje.
 
Udruženje radnika na internetu: „Ako pregovori ne uspeju, dići ćemo pola Srbije”
Tri su moguća ishoda današnjih pregovora.
PETAR PAUNOVIĆ

05/02/2021
Miran-Poga%C4%8Dar.jpg

„Ako pregovori ne uspeju, dići ćemo pola Srbije. Mi se borimo da ovde ostanemo, da radimo, da živimo. To je suština naše borbe. Ja se nadam da će nadležni imati razumevanja, da ne treba da se igraju s nama i da se mi ne šalimo, već da ćemo preduzeti naredne korake”, rekao je predsednik Udruženja radnika na internetu Miran Pogačar, neposredno pred početak današnjeg sastanka s predstavnicima Vlade.

Kako je objasnio, tri su moguća ishoda današnjih pregovora: „Da postignemo dogovor, da se oni nastave, a treće je da napustimo pregovore i pojačamo pritisak, kao što smo radili i pre početka razgovora”.

Ono što se od današnjeg sastanka očekuje jeste da se reši pitanje naplate poreza i doprinosa za pet godina u nazad. Kako je ministar finansija najavio prošlog četvrtka, danas bi trebalo da saznamo koje je rešenje nadležnih.

U Udruženju smatraju da je jedino razumno rešenje to da se sve iz prošlosti otpiše, a da naplata poreza krene nakon to im status bude rešen.
 
Svecki bezceler prevezen na više jezika
(srpski, hrvatski, bosanski, crnogorski...)

KAKO NAĆI PRAVU FIRMU?
Dr. Stojkov Menidjer, višedecenijski inventar Nacionalne Službe za Zapošljavanje

Uvodna reč:
Neću evocirati NIN-ovu naslovnu stranu u vezi radne atmosfere u Srbiji ali danas živimo u vremenu kada je narodna umotvorina "traži posao, moli Boga da ga ne nadje" više nego preispoljena. Naime, ako imate sreću da Gazda nije lud, treba imati sreće da nije ni Šef a ako ni kolege nisu lude onda ste vi u Švedskoj a ne u Srbiji.

Kako naći dobar posao?
Evo iz iskustva vam kažem da je važnije izbeći loš. Na dobro se svako navikne.

Za početak IZBEGAVAJTE FIRME koje imaju tzv. "JASNU VIZIJU". Bolje potražite firmu "SA JASNOM HALUCINACIJOM".
Naime, nepismenost arogantnih je uzela maha tako da oni misle kako su pametni ako prepisuju ono što ne znaju šta znači. Halucinacija je blaži gubitak veze sa stvarnošću i može biti uzrokovan fizičkim ili hemijskim uticajima - malo jači udarac u vugla, alkohol, droza, sve zajedno...ali do jutra se sve razbistri. Sa druge strane VIZIJA je totalni psihički poremećaj bez šanse za zdravstvenim oporavkom. Pored vas vaš sagovornik za posao sa vizijom može da vidi i bele miševe i gole žene i eksere i kukuruz.

Zato izbegavajte firme "SA JASNOM VIZIJOM"
Oni su već u kupcu...

ne znam di je problem? Posla na sve strane , a najvise "home office"............evo , onomad, Matija nije imao za pivo, promenio nik, okrenuo covek na telefon vasington i oma dobio poso.
 

Back
Top