Kaki jabuka

RužnaKoLopov

Buduća legenda
Moderator
Poruka
42.428
Kaki jabuka ili japanska jabuka (lat. Diospyros kaki) je narandžasto voće koje liči na paradajz. To je japanska nacionalna voćka čije ime u prevodu znači "hrana bogova". Iako se zove Japanska jabuka orginalno kaki je poreklom iz Kine, mada se gaji u svim toplijim krajevima sveta. U Kini je rasprostranjena i kultivirana kao voćka i smatra se da je jedna od prvih voćaka na svetu.

Kaki je samo jedna od 725 vrsta pripanika roda ebonovki. Tom rodu takođe pripada i ebonovina, koja je zajedno sa kakijem najpoznatiji predstavnik. Biljke iz ovog roda najčešće rastu u suptropskoj i tropskoj klimi Azije. Karakteristične su po crnom stablu i korenju.

Kaki je listopadno drvo koje može da naraste do 12 m visine, a krošnja do 7 m u širinu. Kora je smeđe boje i napukla. Grane su razgranate, a često mogu biti prekrivene dlačicama, koje se mogu naći i na lišću. Listovi su mali, jajastog oblika i sjajni i rastu u redovima. Tamno-zelene su boje. Cveta u proleće i cvetovi su beli i mirisni i privlače insekte i pčele. Dele se na muške i ženske. Plodovi su prečnika do 10 cm, narandžasti, glatke kore. Takođe mogu biti muški i ženski. Ako nisu oplođeni u sredini nemaju semenku.

Ovo je jako otporna biljka koja voli topliju klimu sa umerenim zimama i sa dovoljno vlage. Iako je dosta otporna potrebno joj je pružiti pažnju kako bi nas nagradila bogatim rodom. Može se gajiti i kao baštenska biljka jar lepo izgleda i daje dobar hlad.



IMG_5580.jpeg



IMG_5578.jpeg
 

Vrste​

U svetu se trenutno gaji oko 2.000 vrsta kakija, koje su prilagođene različitim klimatskim uslovima ili su kultivisane da daju veće i ukusnije plodove. Razlikuju se po boji i obliku ploda. Plod varira od žute, preko narandžaste do narandžasto-crvene boje, a oblik može biti okrugao ili lagano izdužen.

Tipo

Ovo je jedna od najprepoznatljivijih vrsta na našem području. Ako joj klima odgovara to je vrlo rodna sorta. Krošnja je bujna, piramidalna i daje dobar hlad. Zbog lepog oblika koristi se i u ukrasne svrhe. Plod je okrugao, krupan i kada sazri dobija intenzivnu narandžastu boju. Meso je kod neoplođenih plodova žuto-narandžasto, a kod oplođenih smeđe-žuto. Plod se može jesti i tvrd.

Sharon

Ova vrsta je relativno niska, naraste maksimalno do 3 m pa se može gajiti i na balkonu. Ima okrugao plod sa tankom, jestivom, kožicom koji može biti tamno narandžaste ili crvenkaste boje. Nema semenke i ne sadrži tanin pa je odmah jestiv. Dozreva sredinom oktobra.

Cioccolationo

Svoje ime ova vrsta duguje tamnom, braon mesu koje podseća na čokoladu. Plod je veoma sladak i pre nego što potpuno omekša, sazreva u oktobru. Takođe, ima i lepu piramidalnu krošnju. Može da naraste do 12 m u visinu. Teže podnosi hladne zime, pa je biljku potrebno zaštititi.

Vanilla

Ova vrsta je poznata po žutoj boji ploda i po tome se razlikuje. Plod sazreva u novembru i ima ukus vanile, a poseća i na krušku i kajsiju. Ima piramidalnu krošnju i dosta duge donje grane.

Hana Fuyu

To je jedna od starijih vrsta, sa žućkastom korom. Plod relativno rano sazri, već početkom oktobra i jako je ukusan i sladak. Nema košticu. Relativno je niskog rasta pa je pogodna za gajenje u manjoj bašti ili na terasi.

Sadnja​

Da bi gajili japansku jabuku potrebno je da nabavite kvalitetno seme ili proverenu sadnicu. Potrebno je pridržavati se nekih pravila, kako bi se olakšao rast biljke.

Vreme sadnje​

Sadnica kakija se presađuje u zemlju, na stalno mesto, u rano proleće. Tada je zemlja dovoljno otopljena da se može obrađivati, a sama sadnica moći će da se prilagodi spoljašnjim uslovima. Za naše krajeve najbolje je da se sadnica presađuje posle prolećnih mrazova, koji bi mogli da je oštete. Seme se može posejati u bilo koje doba, ali u zatvorenom. Važno je da kod klijanja temperatura ne bude niža od 10°C, jer to smanjuje klijavost.

Kalemljenje​

Ako se kaki sadi kalemljenjem za podlogu se bira stratificirana sorta plemke, koju ćete kalemiti na kaki krajem februara. Istraživanja su pokazala da se najbolji rezultati dobijaju kalemljenjem u procep u februaru, u periodu potpunog mirovanja.

Sadnja iz semena​

Kaki jabuka se može sejati iz semena, ali su za to potrebni kontrolisani uslovi. Seme se prethodno potapa u vodu bar 3 sata, a zatim se seje u mešavinu komposta i rastresite zemlje i pokriva sa 1 cm zemlje. Posejano seme čuva se na toplom mestu, jer klija na višoj temperaturi. Biljci je potrebno oko 2 nedelje da proklija uz ravnomernu temperaturu i pravilno zalivanje. Kada se razvije glavni koren biljku treba premestiti u veću posudu.

Sadnja sadnice​

Najbolji način za sadnju kakija je da se posadi sadnica sa dobro razvijenim korenom. Za ovu biljku je poznato da se teško prima posle sadnje, pa je potrebno koristiti sadnice koje su već dobro razvile koren. Sadi se na otvorenom u proleće, kada prestane opasnost od mrazeva. U krajevima sa blagom zimom može se posaditi i kasno u jesen. Sadi se u rupu sa kompostom, na dubinu od oko 30 cm, prekriva se rastresitom zemljom i zaliva posle presađivanja. Potrebno je mladu biljku podupreti, da bi stablo ojačalo i pravilno se razvilo.
 

Uzgoj u bašti​

Kaki se može gajiti pojedinačno u bašti, ili kao drvored. Razmak od drugih biljaka ili stabala treba da bude oko 7 m. Pravi debeo hlad pa se ne preporučuje gajenje cveća ili drugih biljaka ispod njega. Traži sunčano i toplo mesto zaklonjeno od direktnog vetra. Zimi je otporan na temperature do -15°C.

Uzgoj u stakleniku​

U stakleniku kaki se gaji u krajevima sa izuzetno oštrim zimama ili tamo gde me postoji način da se drugačije zaštiti od vremenskih uslova, kao i zbog većeg prinosa. Za staklenik su pogodnije niže vrste, ali se i one dalje orezuju da ne bi postale previsoke i da bi imale prostor između grana. Kod kontrolisanih uslova je moguće ranije dozrevanje plodova. Obavezno treba osigurati stalno navodnjavanje.

Uzgoj u saksijama​

Može se gajiti najviše do treće godine, jer svake godine naraste oko 20 cm. Kasnije koren traži više prostora da bi se razvio. Saksija treba da bude najmanje 50 cm dubine. Treba da je na sunčanom mestu i u dobro dreniranoj posudi.



Berba​

Kaki počne da daje plod 2 - 3 godine posle sadnje. Plodovi se beru kada sazriju, najčešće tokom oktobra, mada može i kasnije. Važno ga je obrati pre prvih mrazeva. Može se brati kada potpuno sazri i omekša, ali i pre tehničke zrelosti. Bere se obavezno ručno, makazama, jer je peteljka potpuno srasla sa granom pa se tako ne oštećuje ni grana ni plod. Prilikom berbe treba naročito voditi računa da se ne ošteti kožica, jer je osetljiva. Može se seći na trake, sušiti na suncu ili u rerni i tako konzervirati.

Skladištenje​

Prilikom berbe kaki se skladišti u kutije gde se uredno i pažljivo slaže jedan plod na drugi. Ako se obere pre tehnološke zrelosti može se čuvati na hladnom, gde će za dve nedelje sazreti. Može se takođe čuvati u frižideru, ali posle nedelju dana dolazi do povećane kvarljivosti. Za duže skladištenje potrebno ga je zamrznuti.
 

Zašto jesti kaki​

Kaki je niskokalorično voće, u 100 g ima 20 Kj. U 100 g zrelih plodova sadrži 80 posto vode, 580 mg proteina, vrlo malo masti (19 mg), ali čak 18,5 g ugljikohidrata, a što je za probavu posebice važno i 3,6 g vlaknatih tvari. Obilje minerala i vitamina posebice pridonosi vrijednosti kakija. Tako zreli plodovi sadrže vrlo mnogo kalija, kalcija, magnezija i fosfora, a u manjoj količini dolaze i važni mikroelementi kao što su cink, bakar, magnezij i selen. Od vitamina sadrži najviše vitamina C, a nešto manje vitamina iz B skupine te vitamina A i E.

Kaki sadrži i velik broj aminokiselina, od kojih u večoj količini dolaze triptofan, leucin, lizin, alanin, asparaginska kiselina i dr. Nezreli plodovi obično su gorki zbog veće količine tanina, koja se smanjuje kako plodovi sazrijevaju. Jedna od novijih sorti “Sharon”, uzgojena u Izraelu, ne sadrži tanin pa se može jesti prije nego potpuno sazrije.
 
Najstarije drvo kaki nalazi se u gradu Fukušima u Japanu. Ovo drvo, poznato kao "Jomon Sugi", staro je preko 2.000 godina i smatra se jednim od najstarijih stabala na svetu. Nalazi se u nacionalnom parku Jakušima, koji je pod zaštitom UNESCO-a.

Jakušima je ostrvo južno od Kjušua i poznato po svojoj bogatoj prirodi i biodiverzitetu. Jomon Sugi je simbol lepote i kulturne vrednosti ovog ostrva. Drvo ima obim od oko 16 metara i visinu od oko 25 metara. Njena starost je određena ispitivanjem godišnjih godova u drvetu.

Jomon Sugi nije samo najstarije drvo persimona, već i jedno od najstarijih živih stabala na svetu. Njegova starost čini ga važnim istraživačkim predmetom za proučavanje rasta drveća i klimatskih promena tokom dugih vremenskih perioda.

Međutim, postoje i druga drevna stabla kakija u različitim delovima sveta. Još jedno značajno drvo persimona nalazi se u Španiji, tačnije u Valensiji. Ovo drvo se zove "El Ficus de la Plaza Redonda" i staro je preko 100 godina. To je popularna znamenitost u Valensiji i privlači mnoge posetioce.

Još jedno dobro poznato drvo persimona nalazi se u Izraelu u kibucu Ein Shemer. Ovo drvo se zove „Veliko drvo“ i takođe je staro preko 100 godina. Zasađen je 1930-ih i popularna je turistička destinacija u regionu.
 
Najstarije drvo kaki nalazi se u gradu Fukušima u Japanu. Ovo drvo, poznato kao "Jomon Sugi", staro je preko 2.000 godina i smatra se jednim od najstarijih stabala na svetu. Nalazi se u nacionalnom parku Jakušima, koji je pod zaštitom UNESCO-a.

Jakušima je ostrvo južno od Kjušua i poznato po svojoj bogatoj prirodi i biodiverzitetu. Jomon Sugi je simbol lepote i kulturne vrednosti ovog ostrva. Drvo ima obim od oko 16 metara i visinu od oko 25 metara. Njena starost je određena ispitivanjem godišnjih godova u drvetu.

Jomon Sugi nije samo najstarije drvo persimona, već i jedno od najstarijih živih stabala na svetu. Njegova starost čini ga važnim istraživačkim predmetom za proučavanje rasta drveća i klimatskih promena tokom dugih vremenskih perioda.

Međutim, postoje i druga drevna stabla kakija u različitim delovima sveta. Još jedno značajno drvo persimona nalazi se u Španiji, tačnije u Valensiji. Ovo drvo se zove "El Ficus de la Plaza Redonda" i staro je preko 100 godina. To je popularna znamenitost u Valensiji i privlači mnoge posetioce.

Još jedno dobro poznato drvo persimona nalazi se u Izraelu u kibucu Ein Shemer. Ovo drvo se zove „Veliko drvo“ i takođe je staro preko 100 godina. Zasađen je 1930-ih i popularna je turistička destinacija u regionu.
Ja sam s ti pjnan pjan a to bije nipijan, eto, yareza.
Tocka jedna ojha
Ja bi soduse zaskoxio jednu odje al ona mene rekla ce bude fik i gotovo ako recem xa je krva a zove se na G
Gordana
Eto ti sade!
Ti s. Emeni xovoriti
 
Kaki jabuka ili japanska jabuka (lat. Diospyros kaki) je narandžasto voće koje liči na paradajz. To je japanska nacionalna voćka čije ime u prevodu znači "hrana bogova". Iako se zove Japanska jabuka orginalno kaki je poreklom iz Kine, mada se gaji u svim toplijim krajevima sveta. U Kini je rasprostranjena i kultivirana kao voćka i smatra se da je jedna od prvih voćaka na svetu.

Kaki je samo jedna od 725 vrsta pripanika roda ebonovki. Tom rodu takođe pripada i ebonovina, koja je zajedno sa kakijem najpoznatiji predstavnik. Biljke iz ovog roda najčešće rastu u suptropskoj i tropskoj klimi Azije. Karakteristične su po crnom stablu i korenju.

Kaki je listopadno drvo koje može da naraste do 12 m visine, a krošnja do 7 m u širinu. Kora je smeđe boje i napukla. Grane su razgranate, a često mogu biti prekrivene dlačicama, koje se mogu naći i na lišću. Listovi su mali, jajastog oblika i sjajni i rastu u redovima. Tamno-zelene su boje. Cveta u proleće i cvetovi su beli i mirisni i privlače insekte i pčele. Dele se na muške i ženske. Plodovi su prečnika do 10 cm, narandžasti, glatke kore. Takođe mogu biti muški i ženski. Ako nisu oplođeni u sredini nemaju semenku.

Ovo je jako otporna biljka koja voli topliju klimu sa umerenim zimama i sa dovoljno vlage. Iako je dosta otporna potrebno joj je pružiti pažnju kako bi nas nagradila bogatim rodom. Može se gajiti i kao baštenska biljka jar lepo izgleda i daje dobar hlad.



Pogledajte prilog 1442824


Pogledajte prilog 1442822
Jeste da malo skupljaju usta,ali se meni svidjaju.Slicno kao sa Dunjom.
 
Kaki jabuka je oblika i tvrdoće kao zreo paradajz.
Samo dobro sazrela kaki jabuka je slatka i preukusna.
Kaki jabuke se prodaju na komad, cena im nije baš najpristupačnija.

Obožavam ih.
Ja otkako sam ih otkrio pre nekih desetak godina se "davim" u njima kada god ih nađem, a uglavnom se preko jeseni pojave ovde u prodavnicama.
Jedna od najboljih i najukusnijih voćaka. :heart:
 

Back
Top