Kad već uzimamo reči iz stranih jezika, zašto ne baš ovu?

kustos je bas lepa rec.kurator nije.apoteka isto lepa rec, ljekarna i drogerija-katastrofa.ne mislim to zato sto su hrvatske nego stvarno zvuce kretenski.kurator, jok najbolje za kustosa da kazemo kuronja..ili mozda kuravela?uzas koliko nemas stila
Зашто љекарна није лијепа ријеч?
Успут, „Дрога” (Порторож) и „Алкалоид” (Скопље) се заправо исто зову. :)
 
ako tako gledas a zasto djoku zoves kuujac?
nije ti to kretenski?

onda kurator uopste ne bi zvucao kretenski.
Чачнуо си у занимљиву тему... Кypва (сurve) је на латинском – кривина, крива линија. Какве везе има кypва (проститутка) с кривом линијом? И те како има, ако се присјетиш – кривака. ;)
 
ako tako gledas a zasto djoku zoves kuujac?
nije ti to kretenski?

onda kurator uopste ne bi zvucao kretenski.
nije kretenski, to je prosto takva rec za polni org.stara i autenticna..e sta bi bilo da umesto k...kazemo doca, pa dal bi onda doktor bio kretenski..ali ne kazemo tako..mnogo pametniji ljudi od nas su osmisljavali jezik dugo vremena.nema potrebe da ga sad kao hrvati sklepamo u najkracem mogucem roku
hrvati imaju lep akcenat ali su im reci katastrofa.ne bih da ulazim u to kako oni prve reci i sta rade..mljevenici-cevapi...isuse..ljekarna kao da je sklepana od kasarna + lek.kretenski.kurator prosto glupa rec.
u eng.kurator mozda ima smisla. ali u srp.nema.
 
То се и ради, масовно. Првобитно смо печатали, онда штампали, а сад све више принтамо.
nekad za tim ima potrebe a nekad nema..kod nas uglavnom nema..problem je sto za stvari za koje vec imamo nase reci uzimamo engleske..pita mene sef-jel imas suport..malo mi je falilo da ga oteram u pm.jok ajde da predjemo skroz na eng.ja mogu.a ti sto znaju po neku rec pa ih ubacuju da bi delovali kul, obrazovano i sta ti ja znam, sumnjam da bi mogli
 
nekad za tim ima potrebe a nekad nema..kod nas uglavnom nema..problem je sto za stvari za koje vec imamo nase reci uzimamo engleske..pita mene sef-jel imas suport..malo mi je falilo da ga oteram u pm.jok ajde da predjemo skroz na eng.ja mogu.a ti sto znaju po neku rec pa ih ubacuju da bi delovali kul, obrazovano i sta ti ja znam, sumnjam da bi mogli
За домаћу ријеч која већ постоји НИКАД нема потребе да се замјењује страном, а и све стране ријечи у нашем језику се не зову случајно „посуђенице”, што је дивна ријеч сама по себи. Дакле, кад немаш нешто, онда то ПОСУДИШ од оног ко има, али простојно је посуђено и вратити, зар не? Идеално би било користити страну ријеч док се не појави одговарајућа и довољно добра домаћа, али то није увијек баш тако једноставно, а и кад се појави одлична домаћа ријеч, ако се није појавила на вријеме, џаба, страна се већ проширила и тешко ју је „вратити” одакле је дошла...

Иначе, то фрљање „модерним свјетским ријечима” је поткивање жабе, глумљење ноблеса и сл. Нису то моји опанци? Фуј! Каква опанчарска сељачија! Много је „фенсије” кад нешто није мај кап оф ти, а чује се чак и буквални превод који је још отужнији – није моја шоља чаја. Бљак.
 
Poslednja izmena:
ma to uhvate poneku rec na netfliksu i onda se malo hvale..pravo potkivanje zabe kako kazes..my cup of tea da neko kaze ovde gde je caj na dnu po popularnosti..a ti seljaci u opankama, steta je sto to za mnoge ima negativnu asocijaciju.oni su bas suprotno od ovih sto vole da se sepure stranim recima.za mene su ti u opankama mudri, ostroumni, saljivi..takvi i jesu bili..ali verovatno da su im bas ovi -my cup of tea-lepili negativne etikete
 
ma to uhvate poneku rec na netfliksu i onda se malo hvale..pravo potkivanje zabe kako kazes..my cup of tea da neko kaze ovde gde je caj na dnu po popularnosti..a ti seljaci u opankama, steta je sto to za mnoge ima negativnu asocijaciju.oni su bas suprotno od ovih sto vole da se sepure stranim recima.za mene su ti u opankama mudri, ostroumni, saljivi..takvi i jesu bili..ali verovatno da su im bas ovi -my cup of tea-lepili negativne etikete
Једна група људи су слабо образовани, млађи људи који су умислили да су „ин” јер ту „тренди”. Није за њих ово балканско блато, они су изнад тога, није то њихов левел, а енглески иначе знају још мање од таквог накарадног српског.
Друга група су вона би експерти. Школоване будале које нису разумјеле ништа па онда „интернационалном терминологијом” покривају своје школовано незнање. Примјер:
„Урбани амбијент је артифицијелна креација.”
Добро звучи, а? Некако учено, експертски, прави архитектонско-урбанистички хај левел ток. Ај само да преведемо ту мудрост:
„Градска средина је умјетна творевина.”
Ајде?! А ја у свом опанчарском незнању мислио да су зграде, паркиралишта и мостови по градовима самоникли! :mrgreen:
 
Poslednja izmena:

Back
Top