Jezički etimološki onomatopejni i motivacijski minimum. Kostur reči.

Zašto je ovo bitno?
Smatram da sve reči koje u sebi sadrže minimum PL imaju uglavnom vezu sa plavom bojom, tj sa vodom.

Plivati,
Pljuskati,
Ploviti,
Plakati,
Plaviti,
Platno,
Plik,
Plodno..
... plutati, splav, pluta, ploćnuti; niz je dobar, ali plava je, ustvari, žuta boja (otud plavuše), dok je plava sinja i modra. Kako je i kada plava postala plava, ne znam. Znam samo da su rimljani uzeli tu reč u obliku flavus, flava, flavum od nas.

... platno, plesti, plot, plašt, plah i sl. to bi bio drugi semantički niz.


.... plodno, plod up. sa eng. flood?
 
... plutati, splav, pluta, ploćnuti; niz je dobar, ali plava je, ustvari, žuta boja (otud plavuše), dok je plava sinja i modra. Kako je i kada plava postala plava, ne znam. Znam samo da su rimljani uzeli tu reč u obliku flavus, flava, flavum od nas.

... platno, plesti, plot, plašt, plah i sl. to bi bio drugi semantički niz.


.... plodno, plod up. sa eng. flood?
Šta sa plod up i flood?
 
Evo primera za naučnu argumentaciju onomatopejnih minimuma:

prljati, brljati, muljati, kaljati, bljuvati, pljuvati, ljiga(viti), ljaga, jegulja, krivulja, mutljag, šeprtlja, prtljati, petlja, kljakav, maljav, traljav, šulj, ulje, mrlja(ti), šljapkti, meljati, krmelj

ljuljati, valjati,

pljaskati, pljeskati, pljuštati (pljušti<pljušči<pljuski), pljuskati, bljeskati

@ИгарЈ bi mogao da se složi kako su ovi pojmovi etimološki povezani?
 
Poslednja izmena:
Moram uz to da napomenem da većina Slovena ima relativno mali jezik (organ) u odnosu na Germane i Turkijce i da je stoga logično očekivati da će fonološko-jezičke navike u određenim jezičkim grupama biti upravo uslovljene odgovarajućom anatomijom govornog aparata.

Untitled-1 copy.jpg

Šta se krije u ustima neslovena. (Predočnikopuc by Mrkalj.)
 
Evo još jednog udara za suvoparno shvatanje zvanične komparativne lingvistike.

ZV

zvono
zvuk,
zvek
zvati
zviždati
zvocati

Izdajnička bečko-berlinska etimologija ne povezuje ove reči iako je očeglidan onomatopejno-motivacijski minimum zv.
Њет, него ти не познајеш поредбену лингвистику. Овде пишеш само савремене штокавске облике, уместо да у обзир узмеш старословенски и друге словенске језике. Из такве успоредбе јасно је да се ради о коренима *zvon- с превојима *zven-, *zvьn- и *zъv- с превојима *zov-, *zyv-. Ако ти је то недокучиво, онда у даље поређење с другима ИЕ језицима боље да не залазимо.
 
Њет, него ти не познајеш поредбену лингвистику. Овде пишеш само савремене штокавске облике, уместо да у обзир узмеш старословенски и друге словенске језике. Из такве успоредбе јасно је да се ради о коренима *zvon- с превојима *zven-, *zvьn- и *zъv- с превојима *zov-, *zyv-. Ако ти је то недокучиво, онда у даље поређење с другима ИЕ језицима боље да не залазимо.
Kakvo lupanje na pravdi boga.

1. Imaš li ti nešto posvedočeno ili samo izmišljeno (sve prikazano sa zvezdicom nije posvedočeno)?

2. Ima li koji od korena da nema ZV, što je poenta i što shvataju svi koji se razumeju u problematiku, pa čak i oni koji su pažljivo čitali ovu temu jer je objašnjeno da su suglasnici relevantni?

3. Ako nisam dovoljno jasan: ako ti tvrdiš da zvono, zvati i zviždati, dolaze iz istog prakorena, što mi ostali odavde vidimo, onda nemamo nesaglasnosti.
4. Dobrodošao na temu. :hvala:
 
Poslednja izmena:
@ИгарЈ bi mogao da se složi kako su ovi pojmovi etimološki povezani?
Ovde sam te pitao za mišljenje. Opet ništa. :kafa:

A onda si nešto našao u udžbeniku i brže bolje iskopirao ovde "*zvon- с превојима *zven-, *zvьn- и *zъv- с превојима *zov-, *zyv- ", da vide ljudi kako i ti nešto znaš. Kad ono - međutim. :lol:
 
Шта да одговорим на произвољно издвајање насумичних сугласника? Одбацујеш научну методологију и сву поредбену лингвистику, попут детета си које би се играло али одбацује правила и измишља своја, а ту нема места разговору.
 
Шта да одговорим на произвољно издвајање насумичних сугласника? Одбацујеш научну методологију и сву поредбену лингвистику, попут детета си које би се играло али одбацује правила и измишља своја, а ту нема места разговору.

A šta imaš da kažeš na suglasnik lj?

prljati, brljati, muljati, kaljati, bljuvati, pljuvati, ljiga(viti), ljaga, jegulja, krivulja, mutljag, šeprtlja, prtljati, petlja, kljakav, maljav, traljav, šulj, ulje, mrlja(ti), šljapkti, meljati, krmelj

Slučajnost?
 
A šta imaš da kažeš na suglasnik lj?

prljati, brljati, muljati, kaljati, bljuvati, pljuvati, ljiga(viti), ljaga, jegulja, krivulja, mutljag, šeprtlja, prtljati, petlja, kljakav, maljav, traljav, šulj, ulje, mrlja(ti), šljapkti, meljati, krmelj

Slučajnost?
Љ

Jedan jedini sluglasnik, korisniče IgarJ, govori više o jeziku negо citati zvanične etimologije.

Da li si ti, tako načitan, išta čitao o semantici fonema?
 
Другари, пазите овамо: реч цар није настала од Јулија Цезара, то су глупости, у питању је оригинална словенска реч: реч цар је настала од речи ЗАР, односно светлост, озарити сунцем, али и прозор, назор и сл. Ту је и реч ЗРАК, ЗРЦАЛО, ЗУРИТИ, али и ЗРЕТИ. Онај који је зрелији он сагледава даље и више него онај који није сазрео.
Ovo će dobro doći na ovoj temi. :ok:
 
Heeelp!

Treba mi vase misljenje o poreklu ove 4 reci


берег-"obala" zvuk zemlje br, br, odronjavanja?

день- sad cu lupiti ali posto je noc sa N a dan sa D da li je povezano sa prisustvom odnosno odsustvom sunca Dan- da, noc- ne

дождь- da li je ovo onomatopejski dzd, zvuk kise, kapanja vode?

успех- penjat se uz nesto?
Што се тиче кАПАња, то је стара српска палеобалканска реч АПА, за коју нас лажу да је латинског порекла. На латинском се каже АQUA, класична замена предњенепчаних грле им изговорим, карактеристика неевропских народа. Од АПА је кап, капати, напајати, опијати итд. Румуни кажу apa, вода је дошла касније из руско-сливенске редакције.
 
KR

За крунити, као на пример крунити кукуруз, нисам нашао никакво коренословје. Скок ју није обрадио, а остале Словене заболе очито за ову реч.

Kruniti (o kukuruzu) istog je iskonoslovlja kao krnji, okrnjiti, krnjutak, Krnjulac, Krnjajić, a opet je ovo povezano sa krzati i okrznuti... zatim kršiti, (s)krhati i sl. kao što vidimo, ima onomatopejni minimum KR.
 
KR



Kruniti (o kukuruzu) istog je iskonoslovlja kao krnji, okrnjiti, krnjutak, Krnjulac, Krnjajić, a opet je ovo povezano sa krzati i okrznuti... zatim kršiti, (s)krhati i sl. kao što vidimo, ima onomatopejni minimum KR.
Имате ли доказ којим можете поткрепити ову тврдњу?


1679759970583.png



Скок за крзати каже да настаје од трзати, али повезује да то може бити случај и у крунити. Искрено ми је неуверљиво ово тумачење.
 
KR



Kruniti (o kukuruzu) istog je iskonoslovlja kao krnji, okrnjiti, krnjutak, Krnjulac, Krnjajić, a opet je ovo povezano sa krzati i okrznuti... zatim kršiti, (s)krhati i sl. kao što vidimo, ima onomatopejni minimum KR.
..крцати, крцкати, креснути (палидрвце)), крескати (диј.овлаш креснути), крекнути (диј.закрештати)....
 

Back
Top