Jezičke nedoumice

spasavati, ne spašavati, spasavanje, ne spašavanje

spasiti, spašen

spasti, spasen

izvor: rečnik matice srpske :)

Na ijekavskom govornom području sam rijetko čula da se koristi oblik spasti, već najčešće (čak mi se čini i isključivo) oblik spasiti.
Glagol spasti se mijenja: spasem/ spaseš/ spase...
a spasiti: spasim/ spasiš/ spasi...
Pa ovaj drugi oblik ''miriše'' ijekavski, pa mislim da ga zato i upotrebljavaju. On bi trebalo da je odomaćen kod hrvata, dok je kod nas spasti. Iako sam ja čitala da su oba oblika pravilna, samo se ovom prvom daje prednost.
 
Pravopis zapravo daje prednost obliku spasti, koji se menja tako kao što si navela. (Moja greška, nisam citirala Rečnik nego Pravopis, koji je izašao krajem prošle godine, dakle dopunjeno i izmenjeno izdanje istog Pravopisa iz 1993.)

Treba imati u vidu da je ovo Pravopis standardnog jezika. Dakle, standarda kao veštačke tvorevine, koja se, istina, donekle oslanja na žive dijalekte koji ulaze u osnovicu norme (dakle, šumadijsko-vojvođanski i istočnohercegovački), tako da ne oslikava uvek stanje u jeziku, niti na osnovu stanja u jeziku možemo da tvrdimo šta je "pravilno", odnosno šta je po normi.
 
Jeko, nađi Etimološki rječnik Petra Skoka. :)

Htela sam tako nesto da nabavim, ali me retko interesuje iskljucivo etimologija srpskih reci. Zanimljivije mi je ono jos mnogo, mnogo starije. A za to mnogo starije slabo postoji literatura kod nas. Obicno to pronadjem na stranim forumima gde cepkaju ''indoevropu'' u diskusijama u sitna crevca. Hvala na preporuci. Mozda i taj pazarim da mi bude lakse naci polaziste na net kad nesto ganjam. :)
 
Iskreno, ne znam da li može da se kupi, ali pretpostavljam da postoji u, ako ne u gradskoj biblioteci u Novom Sadu, onda u Matičinoj.

Inače, ja sam imala prilike da ga prelistam i on ti stvarno ide u "indoevropu", odličan je. :)
 

Back
Top