Jer, tad sam bio mali...

Još jedan iz sela

Poznat
Banovan
Poruka
7.335
Nešto sam razmišljao o odrastanju, prilikama u selu i gradu, šta je bolje, gore, lepše, lakše...
Mislim da odrastanje nije lako.
Gledao sam neke klince kako pikaju loptu u dvorištu moje škole, vidi se ko je prva vijolina i ko je zadnja rupa na svirali, kako se međusobno opohode i kako ih merkaju i doživljavaju curice sa tribina...
Neki ne dobijaju priliku da učestvuju uopšte, stalno su isti na terenu, dok god hoće, a možda je nekima sa tribina ograničen izlazak...
Hladno oko kamere osmotra teren sa zida škole, ali za nju ima mnogo mrtvih uglova...
Kažu da je i droga stigla u našu varošicu na kraju sveta kroz koji šetaju Crnci i Kinezi...
Pominju se neke curice koje se prodaju za 1000 din, mada ne mogu da verujem...
Lokalni moćnici povremeno zamaknu sa nekom curicom iz razorene porodice na mestu suvozača...
U nazovi diskoteci svakog vikenda ima krvavih glava...
Moj ćale je učinio veliku žrtvu kad je otišao iz svog sela, ali je to bilo za dobrobit nas...ovo selo je bar bliže varošici...mada, i to je pitanje, možda bi baš odrastanje u onom selu učinilo da mi odemo dalje, što pre...ipak, sumnjam.
Mene niko nije terao sa igrališta, uvek sam imao neku slobodnu livadu. Jeste da je nagib veliki i da sam više trčao za loptom, ali bar niko nije demonstrirao nadmoć nad mnome. Doduše, problem je bio i nedostatak saigrača.
Jeste da sam pešačio iz škole da bih kupio strip, ali bar mi nije džangrizavi starac psovao majku zato što pikam loptu ispred zgrade u veme popodnevnog odmora.
Gledao sam i neke filmove o odnosima među gradskim klincima i maltretiranju, mene niko nije slao za cigare, ni lupao čvrge, ni polivao vodom...
Jeste da sam glumio alpinistu i drvoseču, istraživača nedovršenih ili urušenih kuća, ali nikad se nisam ozbiljno povredio...
I, tako...
E, ako je vaše dete prosečno, mada naravno da za vas nije, šta mislite gde bi mu bilo lakše i lepše odrastanje - u gradu ili u selu, i ako vam nije teško, dajte obrazloženje.
 
Lakse i lepse u gradu. Mi ne zivimo u centru, tako da ono sto mi se ne dopada u centru Beograda, kod nas ne postoji kao problem. Zivimo u mirnom kraju, ima drustvo od rodjenja iz komsiluka, osnovnu skolu u blizini, gimnaziju prilicno blizu, prostor je human sa zelenilom, komsije se javljaju jedni drugima :)...
Dakle, nekih izrazitih mana nema.
Velika prednost zivota u gradu je dostupnost velikog broja sadrzaja koje detetu omogucavaju da prosiri vidike, da stekne mnoga iskustva, da mu je dostupno sve sto mu treba i za skolovanje i za zabavu i za sve ostalo.

Prednost zivota na selu jeste da si ti gospodar svog prostora i dvorista, da mozes samostalno da gajis biljke i zivotinje, ali mana ima mnogo vise: ako treba da se trenira neki sport-nema, ako treba nesto da se uzme iz biblioteke-nema, bioskop, pozoriste...Ok, moze da se skokne i do grada, ali je skupo i komplikovano...

btw, ne verujem u efikasnost vaspitavanja pod staklenim zvonom
 
Trudila sam sam se da svoje dete rano osamostalim, tako da je on u fazonu "koga/cega nema bez njega/toga se moze". Mislim da mu najvise prija bas ovaj tretman: zivot u gradu, letnji raspust na moru, a neki vikend i zimski raspust na selu. Nista mu nije strano.
Ja bih odabrala selo blizu grada.
 
Ja pisala na pdf dip na istu temu.

Celi zivot volim grad kako starim volim i selo. Sad sam u fazi u kojoj najveci procenat naseg stanovnistva provede ceo zivot, tj selo hvalim a u gradu zivim. :)

i ja kontam da cu pod staroS da se povucem negde na neko selo, bastica, cvece, dvoriste, dalmatinci (bar jedan)... e sad grad ko grad, beograd, nis, kragujevac i novi sad ovo ostalo su malo veca sela
 
Ja pisala na pdf dip na istu temu.

Celi zivot volim grad kako starim volim i selo. Sad sam u fazi u kojoj najveci procenat naseg stanovnistva provede ceo zivot, tj selo hvalim a u gradu zivim. :)

Katarina,Katarina.....
Znaš li ti,Katarina,šta je zemaljski raj ?

Pitaj onog seljaka što ti subotom donosi sir i jaja
na vrata.
I ide peške na 9-ti sprat.
Iskazujući tako svoju sumnjičavost u dela tehnološke revolucije.

Znaš li,Katarina,kako opija muzika kad peva tišina ?
 
jao grad je uzas,to se drogira,pije,oca i majku ne postuje,oce leba preko motike,vise voli da radi u smrdljivom kaficu nego na plantazi pu pu pu daleko od moje kuce :malav:
kako na selu imaju trip od grada,to je neverovatno,i ocekuju da svi moraju da obozavaju njihovo selo :roll:
najbolje je u pazovi,selo a kao periferija grada
nightmare i harmony lepo rekose,to bi bilo to
 
Moja su deca sasvim lepo odrasla (1,86 i 1,80 - s tendencijom daljeg rasta) u centru grada.

Iako starim, nemam ni najmanju želju da živim u selu.
Letos sam bila nekoliko dana u jednom selu s ciljem da uživam u tzv. "netaknutoj prirodi".
E pa netaknute prirode više nema ni u vukoyebini. Ni seoska deca više ne umaču bose noge u bistre potočiće ... jer čistih potoka skoro da i nema, a nema baš ni dece.


Nisu blagodeti odrastanja ne mrdati iz jednog mesta (bilo da je ono selo, grad ili varošica). Koliko se sećam, upravo suprotno: putovati, videti, upijati utiske, da se mozak ne učauri.

Eventualno bih, pored ovoga gde sad živim, volela kuću sa dvorištem ... ali u, npr, Italiji, južnoj Francuskoj ili Engleskoj.:lol: Mislim da se tamo baš lepo stari.:mrgreen:
 

Back
Top