Khal Drogo
Elita
- Poruka
- 17.495
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Ja mislim da je konzumacija Svinja kod naroda bliskog istoka prvobitno bila zabranjena zato shto je Svinja bila totemska zivotinja Boga Tamuza a on je bio shiroko poshtovan shirom bliskog istoka..a i pada mi i druga ideja na pamet..ako se najedesh svinjetine na 40-50 stepeni shto je normalna letnja temperatura na bliskom istoku i usput napijesh vina mozhesh imati prilicne zdravstvene probleme..tako da su prvi sveshtenici plemena kao mudri ljudi i prvobitni lekari to tokom generacija primetili i postavili Tabu-zabranu kroz religiju da bi to narod bolje postovao...
Da, ustvari se slažem sa ovakvim razmišljanjem, pogotovo sa razmišljanjem da je svinja "neekonomična" za zajednice koje su živele na tom području. Za razliku od ostalih ostale stoke, svinje ne mogu da žive od trave, moraju jesti ili žito ili korenje, što je dosta slično ljudskoj ishrani pa je postojala konkurencija između te dve vrste oko izvora hrane. Sem toga svinja ne može biti životinja pogodna za nomadsko stočarstvo pošto, ukoliko bi se selila na način na koji se sele stada oovaca, koza konja itd dosta gubi na težini. Znači za nju je potrebna privreda koja je relativno sedelačka i obiluje visokoenergetskim namernicama kao što su različite vrste žita, što baš i nisu karakteristike nomadseke populacije Bliskog istoka.@suave a da se iza cele priče oko svinja ne krije nešto, barem delimično, značajno jednostavnije?
Sve ostale domaće životinje su bile, kako da se izrazimo, obnovivi izvor. Živina je davala jaja, stoka mlečne proizvode; od ovaca od neprocenjivov značaja i krzno tj. vuna. Svinja je bila, u suštini, jedina životinja koju toviš...dok je ne zakolješ.
Nije li moguće da je prase stoga bilo relativno neekonomično, tako da su možda postojali i privredni razlozi zašto bi druge domaće životinje bile favorizovane, kao nešto što je (u celini uzev, kada se posmatra čitavo tržište i to dugoročno) produktivnije?
Nešto malo kao salatu, kao ti i ja, ali ne kao glavno jelo.Je li to bilo malo ironije? Svinje ne jedu travu?
Nešto malo kao salatu, kao ti i ja, ali ne kao glavno jelo.
Nisu preživari i nemaju odgovarajuće organe za preradu većih količina vlaknaste mase. Obično se daje stočna repa (sveže lišće) i nekad detelina ali ne mnogo. Moji su obično prokuhavali lisnatu masu koju su im davali.
Vidi se da nisi iz svinjarskog kraja
Kad Mrkalj postavi snimak sa YT onda ga nazivaš YT istoričarem, a kad ti postaviš snimak sa Yt onda je to ok i čini te ... YT svinjogojcem. Pusti to. Ako hoćeš da podgojiš svinju daješ joj gotovo sve što jedeš i ti. Dosta silažnog kukuruza, pšenice, repe, nekad i mleko, kako kad. Pogledaj spot sa divljim svinjama da vidiš što one jedu
ДА ЛИ ЗНАТЕ
Ко је користио тањир „Минервин штит”?
Римски цар Вителије
Био је познат по прождрљивости. Имао је доручак, ручак и вечеру, а четврти обед је називао пијанком. Често се на трпези могло наћи 2.000 риба и 7.000 птица. На једној гозби наредио је освећење тањира позамашне величине, због чега му је и дао име „Минервин штит”. Гости су били послужени џигерицом од самаруше и многим другим јелима које нису имали прилике често да једу.
Случај помора глађу , одн. Гладоморства 1932-33 :upotrebe gladi kao oružja.
Ancient Israel’s affinity for beer has largely beenignored. I believe this is for three reasons: (1) confusion about the meaning of theHebrew word shekhar )שכר),) 2 (a general snobbery in academia causing scholars to scorn beer drinking while celebrating wine culture, and (3) the unique challenges archaeologists have faced in finding (or identifying) beer remains in the Israelite material record.
Što se tiče žitarica, a ovo govorim samo za Rim, nisam siguran za Grčku, najčešći su bili pšenica, ječam i proso. Od povrća luk, crni, beli i porijak, kupus, šargarepa grašak. Od voća uglavnom jabuke, kruške, smokve i grožđe. Rimljani nisu bili veliki voćari pre osvajanja istočnog Mediterana kad odande počinju da donose šljive, breskve, lubenice itd. Za slađenje uglavnom im je koristio med. Od mesa jeli su najviše svinjetinu i govedinu, nešto manje ovčetinu a piletina dolazi tek kasnije, čini mi se iz perioda ratova sa Kartagom, preko Egipta.Nisam neki znalac ni previše zainteresiran, no čini i se da se u starom svijetu, uključujući i istok, nije baš nešto gostilo, pa ni kod najbogatijih. Sad imaš na izbor više desetaka voća, a u Grčkoj i Rimu si imao eventualno grožđe, trešnje (?), dinje i možda još što.
A lubenice na istoku su bile kisele, dok su banane naravno tek novije doba, i to uzgojene, kao i grarpefruit i ananas.
Sad običan čovjek ima hrane, i to zdrave i dobre, daleko više od tih careva i vladara pred 2500, pa i 500 godina.
Nego šta. Nema svinjskog tabua gde ima SrbaU antickoj Srbiji se jelo Sarma i cvarke
Svinje su bile retkost u srednjovekovnoj Srbiji.Nego šta. Nema svinjskog tabua gde ima Srba
Arheološka istraživanja. Od sorti svinja su pronađene samo primitivne pripitomljene divlje svinje. Pravih sorti svinja nije bila sve do uvoza iz Mađarske u 18. veku.
Odakle ti to?