HRVATSKA MITOMANIJA

[sumnjivo lice]

Trazi te bilo sto, pa dobijeze vise nego ste ocekivali , pa trazite originale, fotke i video snimke od tada... kako se covjek ne bi smijao.

ma jok, samo pouzdane izvore iz tog vremena."Veruje se" i "po legendi" je prilicno rastegljivo pojam

 

[MOST6]

Nije po legendi da je hrvatski kralj darovao tu crkvu i udovica tamo do smrti zivjela. Dal ju je dao sagraditi, ne znam. Pitanje sto rade legende o hrvatskom kralju u Dubrovniku i zapisi o darovima , ako oni za nesto hrvatsko nikad culi nisu ?

To je ipak legenda i ništa više. Prvo, nikakav Stjepan Miroslav nije postojao. U izvorima se spominje samo hrvatski kralj Miroslav, bez onog "Stjepan". Drugo, u izvorima nije zabilježena nikakva kraljica Margarita, ni bilo što slično. Izvori poznaju po imenu samo četiri supruge hrvatskih vladara:

1) kneginja Maruša, žena kneza Branimira (879.-892.)

2) kraljica Jelena Slavna (+976.), žena kralja Mihovila Krešimira i majka kralja Stjepana Držislava (+997.). Pronađen je njen sarkofag s epitafom, na lokaciji mauzoleja hrvatskih kraljeva na Gospinom otoku u Solinu, koji se danas čuva u zgradi MHAS-a u Splitu.

3) Joscella (hrv. Hicela) Orseolo, kći mletačkog dužda Petra II. Orseola i zaručnica hrvatskog kraljevića Stjepana, sina detroniziranog kralja Svetoslava Suronje.

4) kraljica Jelena Lijepa (mađ. Ilona Arpady), kći ugarskog kralja Bele I. i žena hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1075.-1089.), čija je krunidbena ceremonija u obliku prisege zapisana 1086. godine u djelu "Collectio canonum".

- - - - - - - - - -

I da, postoji odnedavno i peta, kraljica Domaslava, čiji je spomen nađen na kamenom ulomku ("regina Domaslava") ugrađenom u zid na kliškoj tvrđavi.

 

[MOST6]

Što se tiče crkava zadužbina hrvatskih vladara, postoje tri u Solinu, jedna u Kaštel Sućurcu, dvije kod Knina, po jedna u Bijaćima kod Trogira, u Muću, Šopotu kod Benkovca, Biogradu i Ninu. Dobro očuvani ostaci krunidbene bazilike u kojoj je okrunjen kralj Zvonimir nalaze se u Solinu, kraj Splita.

 

[Q. in perpetuum hibernum]

Problem je što u spisu ne postoje zarezi, kojima se odvajaju dijelovi rečenice te kontekst i značenje ovisi o tome kako se "pročita". Uglavnom, na takvim primjerima vidi se razlika između znanstvenika i politički angažiranog pojedinca.

Ja bih rekao da nije; Timočani su bili jedan od 4 slovenska naroda koji su imali svoje predstavnike u Heristalu. Razlog zašto se navode vladari u slučaju Dalmatinaca i Panonaca, Borna i Ljudevit, jeste što kralj Timočana verovatno nije bio na saboru, kao ni Bodrića. Vrlo zanimljivu diskusiju analizirajući ovo pitanje kod ARF vodili smo Lekizan i ja ovde: https://forum.krstarica.com/showthr...сни?p=26041557&highlight=Čedraga#post26041557

Moje mišljenje je da je u slučaju Bodrića reč o sporu oko vlasti između Čedraga i Slavomira, zbog čega u letopisu nema nikog imenovanog posebno. Isto tako ni vladalac Timočana ne dolazi kod Franaka. Timočane i Gudušćane povezati pod jednim čovekom vrlo mi je teško, osim ukoliko Borna nije bio Dukljaninov Svetopelek i vladao svim područjima od Like do Timočke krajine. Što je šala, naravno, jer se to nikako ne uklapa u avanturu Ljudevita Posavskog.