piciginx
Legenda
- Poruka
- 50.557
Crvena Zvezda je bila PRVA u svijetu, domoljUbce.
PRC
To se ne moze mjeriti sa nicim, cijeli svijet zna ko je CZ...
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Crvena Zvezda je bila PRVA u svijetu, domoljUbce.
PRC
Crvena Zvezda je bila PRVA u svijetu, domoljUbce.
Kad ??
Onda kad za Dinamo ni stanovnici prigradskih naselja Zagreba nisu znali, te davne '91.
Šokantno priznanje poslanika iz Zagreba: Nemački neonacisti ubijali Srbe devedesetih
19.11.2018
Zastupnik u Hrvatskom saboru general Željko Glasnović priznao je da je tokom rata devedesetih komandovao i dobrovoljcima iz Nemačke, članovima ultradesničarske Nacionaldemokratske partije, koja okuplja neonaciste. Kao počasni gost, Glasnović, član kluba Neovisnih za Hrvatsku, prisustvovao je tokom vikenda kongresu nemačkih ekstremista.
Kosovski katolik Janjevac ideološki upravljen da se bori za hrvatsko nacionalno pitanje.
Mitska krstionica Hrvata to zapravo nije nikada bila, a tko je bio Višeslav?
- Ne zna se. Bio je sigurno neki slavenski knez, to stoji u natpisu.
Je li bio hrvatski knez?
- Ne zna se. Osobno držim da nije.
Što se još zna o tom Višeslavu?
- Ništa, o njemu nema podataka.
Je li u to vrijeme možda postojao neki hrvatski velikaš imena Višeslav?
- Ne.
Iako ste svoje spoznaje čvrsto argumentirali i potkrijepili arheološkim istraživanjima i arhivskim dokumentima, neki domaći historiografi s kojima u knjizi polemizirate ipak pokušavaju osporiti vaša tumačenja. Oni, naime, i dalje vjeruju Luki Jeliću, a vas optužuju za manjak domoljublja i nacionalne svijesti. Kako to doživljavate?
- U historiografiji je uvijek tako. Svaka se historiografija, pogotovo na Balkanu, služi konstrukcijama da bi opravdala neke povijesne ideje ili pak trenutne političke aspiracije. U povijesti, primjerice srpskoj, ima čitav niz primjera takve instrumentalizacije.
Da zaključimo: Višeslavova krstionica nije iz Nina, nije nastala u Hrvatskoj nego u Veneciji, napravili su je tamošnji majstori, naručili vjerojatno Mlečani i nije bila namijenjena Hrvatima?
- Da, po mom mišljenju je, kao što sam već kazao, bila namijenjena jednoj od kneževina na istočnoj obali Jadrana.
Priča o krstionici možda ponajbolje oslikava temu vaše knjige "Klesarstvo u službi evengelizacije". U njoj ste, naime, prvi put na jednom mjestu iznijeli stilsku analizu gotovo svih poznatih kamenih spomenika od 9. do 11. stoljeća. Tisuće kamenih ulomaka i ostataka crkvenog namještaja sistematizirali ste i po načinu izrade razvrstali u najmanje sedam klesarskih radionica koje su u to doba djelovale na području Dalmacije. Što vam govori toliki broj radionica na relativno malom prostoru? Je li to bila autohtona umjetnost ili pod nekim utjecajima? Može li se govoriti o posebnom stilu koji je ovaj prostor dao?
- Generalno stilski gledajući ti reljefi spadaju u produkciju koja je jako dobro poznata na Apeninskom poluotoku, u podalpskom prostoru, u Istri i u Dalmaciji. Stil koji se afirmirao na tom prostoru nema obilježja nacionalnog stila, već je zajednički za cijelo područje. Ta je umjetnost nastala za potrebe opremanja kršćanskih interijera i u tom smislu je imanentno kršćanska.
- Naime, svaki ranosrednjovjekovni sakralni prostor bio je opremljen liturgijskim instalacijama, ponajprije oltarnim ogradama (s pločama i arhitravom) koje su dijelile prostor svetišta od prostora namijenjenog vjernicima. Sakralne građevine na tom širokom spomenutom prostoru bile su srodno opremane.
- Naravno, postavlja se pitanje koliki je vremenski raspon toj pojavi i koliko je broj izvođača, klesara i gdje su sve bili locirani. Ono što sam ja uspio zaključiti, barem na hrvatskom primjeru, a mislim da bi se to moglo primijeniti i na građu s Apeninskog poluotoka, jest da radionice djeluju u relativno uskom prostoru, u polumjeru od nekih 50 kilometara.
Zna li se tko su bili majstori klesari? Jesu li bili Hrvati?
- O tome se ništa ne može govoriti.
Jesu li radionice bile pri crkvama, tko ih je financirao?
- I to je jako teško kazati, a tko ih je financirao koji put doznajemo iz natpisa pojedinih naručitelja.
Koja se radionica najviše istaknula svojom vještinom ili kvalitetom izrade?
- Možda najkvalitetnija produkcija je ona s kraja 9. stoljeća koju sam nazvao Benediktinska klesarska radionica. Ostavila je traga na 13-14 različitih lokacija, odnosno crkava u Dalmaciji, između Zrmanje i Cetine.
- Na tom nevelikom prostoru sjeverne i srednje Dalmacije u 9. je stoljeću bila vrlo intenzivna gradnja, izgrađena je infrastruktura od najmanje 50 (a vjerojatno i više) crkava. Za razliku od 10. stoljeća, kada je taj prostor destabiliziran prodorom Mađara u Panoniju, pa ne uspijevamo sa sigurnošću dokumentirati samo pokoju građevinu.
Ima li hrvatska baština neki svjetski važan, reprezentativan spomenik iz razdoblja ranog srednjeg vijeka?
- Cjelovitih spomenika iz tog razdoblja praktički nema. Možemo govoriti samo o rasutim fragmentima sačuvanim na mjestima gdje su nekada stajale crkve koje su kasnije porušene.
https://www.slobodnadalmacija.hr/no...hrvat-niti-su-hrvati-stigli-u-stoljecu-sedmom
Kamen po kamen palača. Krasno.
Šokantno priznanje poslanika iz Zagreba: Nemački neonacisti ubijali Srbe devedesetih
19.11.2018
Zastupnik u Hrvatskom saboru general Željko Glasnović priznao je da je tokom rata devedesetih komandovao i dobrovoljcima iz Nemačke, članovima ultradesničarske Nacionaldemokratske partije, koja okuplja neonaciste. Kao počasni gost, Glasnović, član kluba Neovisnih za Hrvatsku, prisustvovao je tokom vikenda kongresu nemačkih ekstremista.
U svom oficijelnom govoru on je naglasio da je „patriota koji s NPD deli brigu za Evropu“, i da bi „bio smeće da nije došao da se zahvali starim saborcima“, prenose „Novosti“.
„Ja sam prvenstveno vojnik. I u mojoj brigadi imao sam ljude iz NPD-a koji su se borili protiv Islamske države i protiv velikosrpskog imperijalizma. Neki su poginuli, neki su ranjeni. Moja je moralna obaveza da dođem ovde“, rekao je Glasnović za „Dojče vele“ tokom skupa. „Ja da ne dođem ovde, da razgovaram sa ljudima koje sam vodio u ratu, bio bih ništarija“.
Ovaj bivši pripadnik kanadske vojske i Legije stranaca, tokom rata devedesetih komandovao je brigadom u okviru Hrvatskog vijeća obrane na teritoriji takozvane Herceg-Bosne. Prema podacima nemačke vlade, na hrvatskoj strani se u tom ratu borilo stotinak nemačkih državljana, plaćenika, ultradesničara.
Među njima je bio i Roland Bartecko, koji će kasnije, na Kosovu, dobiti nadimak Šaban. Ovaj bivši podoficir Bundesvera, koji ima puno pratilaca na društvenim mrežama, gde piše o gerilskom ratovanju, dvaput je ratovao protiv Srba — jednom za HVO, a drugi put za OVK. Zbog ubistva srpskog pukovnika proveo je 16 godina u zatvoru. Danas živi u Prištini.
Glasnovića su novinari u Nemačkoj pitali da li je neonacista, na šta im je ovaj odgovorio:
„Ja sam hrvatski patriota, tri puta sam ranjavan, borio sam se za hrvatsku državu, a ne za nekakvu komunističku satrapiju koja će postati satrapija Evropske unije ili Evroslavije“.
NPD su, inače, 1964. osnovali bivši nacisti i nacionalno-konzervativni političari. Stranka nikada nije prešla izborni prag za ulazak u Bundestag, ali je na istoku zemlje u više navrata osvajala mandate u pokrajinskim parlamentima. Brojnim članovima suđeno je zbog ksenofobije i rasizma.
NDP zastupa stav da su saveznici krivi za početak Drugog svetskog rata i da Nemačka 1945. nije oslobođena. To isto je u više navrata govorio i Glasnović za Hrvatsku, a često je pred poslanicima tvrdio i da je „jugokomunistički“ režim kriv za genocid i „memoricid“ nad Hrvatima.
Prema viđenju NPD, Nemci su jedine žrtve Drugog svetskog rata. Na stranačkoj konvenciji 2010. usvojili su moto „Rad. Porodica. Domovina“, koji su svojevremeno koristili francuski kvinslinzi. Ustavni sud je u dva navrata pokretao postupak zabrane partije. Pre petnaestak godina on je brzopotezno okončan pošto je otkriveno da su u samom vrhu stranke bili aktivni doušnici nemačkog bezbednosnog aparata. Prošle godine je sud utvrdio da je NPD ekstremistička stranka koja radi na rušenju ustavno-pravnog poretka, ali je nije zabranio jer nema političku težinu.
Kongres stranke je, inače, održan u gradiću Bidingenu, blizu Frankfurta na Majni. Ispred dvorane protestovalo je nekoliko stotina građana Bidingena, uzvikujući parole protiv nacizma.
NPD ima jednog poslanika u EU parlamentu, Uda Foigta, bivšeg čelnika ekstremnih desničara. On je izjavio kako se nada da će ubuduće u ovoj instituciji „s hrvatskim koleginicama i kolegama nastaviti da brani hrišćansku Evropu“ od „kriminalnih migranata“.
Hrvatska nije samo istorijski mrak već definicija mraka, ne postoji nigde ništa vekovima.Za to vrijeme izmedu Hrvatske s jedne strane i Bugarske, Bizanta s druge jedna velika praznina i mrak od skoro 600-700 godina.
- U historiografiji je uvijek tako. Svaka se historiografija, pogotovo na Balkanu, služi konstrukcijama da bi opravdala neke povijesne ideje ili pak trenutne političke aspiracije. U povijesti, primjerice srpskoj, ima čitav niz primjera takve instrumentalizacije.
Hrvatska nije samo istorijski mrak već definicija mraka, ne postoji nigde ništa vekovima.
^ In Gyula Moravcsik's edition of De Administrando Imperio, his name is spelled Βοϊσέσθλαβος, while J. J. Reiske spelled it Βοισέσθλαβος,[27] transcribed in Latin as Boiseslav[28] and Boisesthlabus,[27] respectively. The name is rendered in Serbian as Višeslav (Serbian Cyrillic: Вишеслав). The other variant of his name is Vojislav (Војислав); 19th-century historians were divided between the use of "Višeslav" and "Vojislav",[28] the alternate interpretation being that the use of "Višeslav" was due to an error in transliteration, his real name being rather "Vojislav".[29] The name Višeslav is dithematic (of two lexemes), derived from the Slavic words više ("great(er), large(r)") and -slav ("glory, fame"), roughly meaning "greater glory"; Vojislav is derived from voj ("war") and -slav, roughly meaning "war glory".
^ Historiography agrees that Višeslav ruled in c. 780,[19] or "the last centuries of the 8th century",[2] being a contemporary of Frankish ruler Charlemagne(fl. 768–814).[19]
^ The Serbian ruler was titled "archon of Serbia"[30] (ἄρχοντος Σερβλίας, ἄρχων Σερβλίας, ἄρχοντος τοὒ Σἐρβλου)[31] which is translated by Moravcsik to "Serbian prince"[13] and "prince of Serbia".[32] In Serbo-Croatian historiography, the Slavic title of knez is used instead of arhont(Greek).[22]
^ Slavs invaded and settled the Balkans in the 6th and 7th centuries.[33] Up until the late 560s their activity was raiding, crossing from the Danube, though with limited Slavic settlement mainly through Byzantine foederati colonies.[34] The Danube and Sava frontier was overwhelmed by large-scale Slavic settlement in the late 6th and early 7th century.[35] What is today central Serbia was an important geo-strategical province, through which the Via Militaris crossed.[36] This area was frequently intruded by barbarians in the 5th and 6th centuries.[36] The numerous Slavs mixed with and assimilated the descendants of the indigenous population.[37]
27. Reiske 1840, p. 153.
28. Istorisko-filološki oddel 1968, p. 152.
29. Živković 2012.
30. Živković 2008.
31. Moravcsik 1967, pp. 154, 156.
32. Moravcsik 1967, p. 157.
33. Fine 1991, pp. 26–41.
34. Fine 1991, p. 29.
35. Fine 1991, p. 33.
36. Živković 2002, p. 187.
37. Fine 1991, pp. 38, 41; Ćorović 2001, "Балканска култура у доба сеобе Словена"
Uz rub krstionice teče natpis: + HEC FONS NE(M)PE SVMIT INFIRMOS VT REDDAT ILLVMINATOS. HIC EXPIANT SCELERA SVA QV(O)D [DE PRIMO] SVMPSERVNT PARENTE, VT EFFICIANTVR XP(ISTI)COLE SALVBRITER CONFITENDO TRINV(M) P(ER)HENNE(M). HOC IOH(ANNES) PR(ES)B(YTER) SVB TEMPORE VVISSASCLAVO DVCI OPVS BENE CO(M)PSIT DEVOTE, IN HONORE VIDELICET S(AN)C(T)I IOH(ANN)IS BAPTISTE, VT INTERCEDAT P(RO) EO CLIENTVLOQVE SVO.
Odnosno prevedeno na hrvatski: „Ovaj izvor naime prima slabe da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava i to u čast Sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika.“
Jasno se radi o dva razlicita imena, Vojislav kod Bizantinaca i Višeslav kod natpisa na krstionici.
Prema izvješćima crkvenih vizitacija iz 1579., 1603. i 1670. u Ninu se doista nalazila krstionica koja opisom odgovara ovoj Višeslavovoj.
A. R. Filipi, „Ninske crkve u dokumentima iz godine 1575. i 1603.“, Povijest grada Nina, Zadar 1969., 559.
Šokantne tvrdnje stižu iz Zagreba: Mnogi Jovanovići i Miloševići nisu Srbi, nego Hrvati, Jovan je staro hrvatsko ime
Urednica i koautorka najnovijeg rečnika hrvatskih ličnih imena predstavlja neočekivane tvrdnje
Najzanimljivije Rvatske teorije:
1. Pre Vikinga i Kolumba, Američki kontinent su otkrili Hrvatski pomorci.
2. Nakon toga su pomogli Kolumbu prilikom njegovih ekspedicija.
3. Hrvati su imali Kraljeve...
4. Hrvatski narod je dao značajan doprinos u antifašističkoj borbi.
5. U Jasenovcu pobijeno 700 ljudi, od toga dobar deo Hrvata, te i samih Ustaša.
6. Srbija nastala pre 200godina, nakon što je Austrija oslobodilla Balkanske krajeve od Osmanlija.
7. Englezi stvorili Srpsku naciju da bi naštetili Hrvatima.
8. Samo 10% Srba je kršteno, te Srbi, zapravo, ni nisu Pravoslavci, nego Svetosavci (što, prema nekima iz hrvatske, nema veze jedno sa drugim).
9. Hrvatska je izgubila državnost ulaskom u Jugoslaviju.
10. Ćirilica je Hrvatsko pismo (verovatno zato razbijaju table po Vukovaru )
11. Ban Jelačić osvojo Ugarsku...
12. Tesla bio Hrvat (za 100 godina će reći da je i Đoković bio Hrvat ).
MOJ Bregami, ti mene oduvěk iznova oduševljavaš svojim britkim osvrtima svuda na svim temama.
Reci mi samo, da nisi ti možda onaj banovani Kevičnjak što je zasěo ono veče da nam drži tiradu do jutra od međugorske Gospe, prěko ratnih avantura ludog Srěćka do stigmata veterana tzv. "domovinskog rata" koji krvare iz dlanova. Mislim, ako si to ti sa drugog naloga, onda mi je lakše znajući da je samo jedna takva osoba nedometna razumnog razmišljanja. Od koga je, takvo je.
Elem pametnjakoviću, Srbi su kršteni pod Crkvom Rima, većina Srba u prvom milenijumu oko věk i po prě Velikog raskola u Zahumlju, Humu, Travuniji, Paganiji, većina tadašnje Srbije pod Ninskom i dělom Ohridskom arhiepiskopijom. Pismo kojim je pisano nema nikakve veze jer je službeni jezik u Vizantiji u kojoj su se nalazile sklavinije bio tada još latinski sve do Paleologa, a crkvena jurizdikcija Rima obuhvatala skoro pa cěli Balkan. Linija Raskola pada otprilike po srědini srpskog naroda.
No, nikakvog hrvatskog kneza Višeslava prema izvorima nema.
Super su ove teme ,cesto pronadjes neke nove detalje, Ovo za Bornu da ga nema nigde osim u Hrvatskoj ,da li je pokusano da se pronadje takvo ime u Rumuniji,Vlaskoj,Moldaviji,Mislim da znate na sta ciljam,knez Timocana i Guduristanaca