Grenland tone i "beži" ka severozapadu

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
398.370
Kako klimatske promene sve brže pogađaju Arktik, Grenland se "smanjuje". Naime, novo istraživanje danskog instituta "DTU Space", objavljeno u naučnom časopisu, pokazuje da se ovo dansko područje "uvrće, sabija i rasteže", dok se istovremeno polako pomera ka severozapadu.

Fenomen se dešava zbog tektonskih pomeranja i kretanja zemljine kore, koje izaziva topljenje velikih ledenih pokrivača na površini i smanjenje pritiska na podlogu.
Naučnici navode da ova kretanja dovode do toga da se Grenland horizontalno širi i skuplja, što znači da se neki regioni "rastežu" i postaju veći, dok se drugi "sabijaju", prenosi Euronews.

Istraživač DTU Space i glavni autor studije, Danjal Longfors Berg, kaže da sveukupno gledano, to znači da se Grenland smanjuje - ali da bi se to moglo promeniti u budućnosti zbog "ubrzanog topljenja kojem trenutno svedočimo".

Studija, koja je koristila merenja sa 58 GNSS stanica širom Grenlanda, takođe je pokazala da se celo ostrvo u poslednje dve decenije pomerilo ka severozapadu za oko 2 centimetra godišnje.
 
336440_profimedia-0728490828_s.jpg
 
Tokom 2024. godine, grenlandski ledeni pokrivač (koji postoji već oko tri miliona godina) izgubio je ukupno 90 gigatona mase.
Grenlandski ledeni pokrivač je jedan od najvećih izvora slatke vode na planeti i sadrži dovoljno leda da podigne nivo mora globalno za 7,4 metra.
Prema podacima Kopernikus programa, svaki centimetar rasta nivoa mora izlaže oko šest miliona ljudi širom sveta riziku od obalnih poplava.
Podloga Grenlanda se takođe menja zbog "ogromnih" količina leda koje su se istopile još od vrhunca poslednjeg ledenog doba pre oko 20.000 godina.

Led koji se istopio tokom poslednjih decenija gurnuo je Grenland prema spolja i izazvao izdizanje terena, tako da je tokom tog perioda njegova površina zapravo postala veća. Istovremeno, primećuje se kretanje u suprotnom smeru, gde se Grenland podiže i skuplja zbog praistorijskih promena u ledenim masama, povezanih sa krajem poslednjeg ledenog doba.
 
Tokom 2024. godine, grenlandski ledeni pokrivač (koji postoji već oko tri miliona godina) izgubio je ukupno 90 gigatona mase.
Grenlandski ledeni pokrivač je jedan od najvećih izvora slatke vode na planeti i sadrži dovoljno leda da podigne nivo mora globalno za 7,4 metra.
Prema podacima Kopernikus programa, svaki centimetar rasta nivoa mora izlaže oko šest miliona ljudi širom sveta riziku od obalnih poplava.
Podloga Grenlanda se takođe menja zbog "ogromnih" količina leda koje su se istopile još od vrhunca poslednjeg ledenog doba pre oko 20.000 godina.

Led koji se istopio tokom poslednjih decenija gurnuo je Grenland prema spolja i izazvao izdizanje terena, tako da je tokom tog perioda njegova površina zapravo postala veća. Istovremeno, primećuje se kretanje u suprotnom smeru, gde se Grenland podiže i skuplja zbog praistorijskih promena u ledenim masama, povezanih sa krajem poslednjeg ledenog doba.
Grenland je trebao da se zove Island, a ovi su skroz promasili imena.
 

Back
Top