Pitanje kalendara ima donekle dodirne tačke sa globalizacijom,
gde postoje i neke dobre strane ali itekako i one loše...
Fino je to da se ljudi bolje i razumeju koristeći neki jedinstveni jezik i pismo, načine komunikacije isl,
ali ako se nešto pretvori u apsolutnu dominaciju nečega što nameću najmoćniji, najači, najbogatiji, koristeći maksimalno mas-medije,
ali i pritiske, ucene, potplaćivanja, pretnje isl,
i ako se izgubi raznovrsnost onda se to pretvara u jednoumlje, monopol, hijerarhijsku nedodirljivost, gubi se identitet,
postaje bezbojna i bezlična masa isl, postaje se zapravo objekt kojima drugi manipuliše, neko ko je najači, najmoćniji isl a ne subjekt koji misli i svojom glavom i ide i svojim putem...
Onda što da mi ili neko drugi pijemo i jedemo nešto naše domaće, ića i pića iz našega podneblja isl,
hajmo svi udariti po KokaKoli i jurnuti svi pravo u Mekdonaldse...?!
Što da gledamo i snimamo neke domaće filmove i serije, kada je tu Holivud-Folivud pa što nam oni serviraju...?!
Što uopšte da se ponosima sa našim velikanima npr književnicima, naučnicima, vojskovođama isl kada su tu idoli koji će nam drugi odabrati pa ima njima da se divimo i njih da veličamo ?!
Na kraju krajeva što uopšte da na izborima btramo nekoga političara, partiju isl kao vlast kada može neko drugi da nam postavi na čelo naroda i države nekoga ko tamo nekome odgovara, a šta nas ko šta ima pitati... ?!