OK, to je doba mračnog srednjeg vijeka, inkvizicije itd. ali kalendar je ipak točniji....
Gregorijanski kalendar
Zbog prevelikih odstupanja od stvarne tropske godine, 1582. godine Luigi Ghiraldi na zahtjev pape Grgura XIII. sastavio gregorijanski kalendar. Razlika između Gregorijanskog i Julijanskog kalendara je ta što Gregorijanski ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a Julijanski 100. U Gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obične - osim ako su djeljive sa 400 - u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. prijestupne po Julijanskom, a obične po Gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14. dana. Na taj način u prosjeku jedna godina po gregorijanskom kalendaru traje 365 + 97/400 = 365,2425 dana.
Promjena u gregorijanskom kalendaru je i ta da se izbacilo 10 dana koji su bili višak zbog dotadašnje upotrebe julijanskog kalendara pa je nakon 4. listopada 1582. uslijedio 15. listopada 1582.
Tako se ljudsko mjerenje vremena vratilo što je moguće bliže pravilnom - što bliže stvarnoj, tropskoj godini od koje se svake godine prema gregorijanskom kalendaru odstupa za 0,0003 dana što je zanemariva pogreška jer se 1 dan viška javi tek nakon više od 3000 godina.
Gregorijanski kalendar je dobio ime po papi Gregoriusu (Grguru) XIII., i danas je u većini krajeva svijeta važeći kalendar. Ne koristi u svim zemljama današnjice, jer i dalje postoje hebrejski, kineski, julijanski i drugi kalendari.
Pravoslavne zemlje u svjetovnom životu su prihvatile Gregorijanski kalendar, no u crkvenom su zadržale Julijanski ili su prešle na Novojulijanski, tzv. Milankovićev kalendar.
http://www.skole.hr/veliki-odmor/zanimljivosti?news_id=4923