Grčka, prva u EU, sprema se da uvede 13-časovno radno vreme: Šta bi dobili radnici, a šta poslodavci

Alter_Ego_

Stara legenda
Poruka
92.412

Grčka, prva u EU, sprema se da uvede 13-časovno radno vreme: Šta bi dobili radnici, a šta poslodavci​

Sindikati izražavaju zabrinutost zbog ukidanja osmočasovnog radnog dana

Zaposleni će moći raditi šest dana nedeljno uz dodatnu novčanu naknadu za taj dan
Blic
16. oktobar 2025.12:50
Komentara0
Slušaj vest
0:00/3:50


Radnici u fabrikama, trgovinama i hotelima u Grčkoj uskoro bi mogli da rade do 13 sati dnevno, pošto će ta zemlja postati prva članica Evropske unije koja zvanično uvodi produženo radno vreme u privatnom sektoru.

Štrajk u Grčkoj 1. oktobra - Atina
Foto: GEORGE VITSARAS / EPA;
Štrajk u Grčkoj 1. oktobra - Atina
Parlament će o ovom zakonu glasati u sredu, dok su širom zemlje najavljeni masovni protesti i štrajkovi. Iako je zakon izazvao snažno protivljenje sindikata i opozicionih partija, očekuje se da će vladajuća stranka Nova demokratija obezbediti dovoljno glasova za njegovo usvajanje.

Blic preporučuje
Radnici u Grčkoj danas štrajkuju: Ne žele duže radno vreme i prekovremene sate! Najveći sindikati izašli na ulice

"Fleksibilnost" ili kraj osmočasovnog radnog dana​

Od jula 2024. godine, zaposleni u industriji, trgovini, poljoprivredi i pojedinim uslužnim sektorima moći će da rade šest dana nedeljno, uz 40 odsto veću nadoknadu za šesti radni dan. Vlada tvrdi da je ovaj potez neophodan zbog starenja stanovništva i manjka kvalifikovanih radnika, dok sindikati upozoravaju da se time ruši sistem osmočasovnog radnog vremena.

"Fleksibilno radno vreme’ u praksi znači ukidanje osmočasovnog dana, uništavanje porodičnog i društvenog života i legalizaciju prekomernog izrabljivanja“, navodi sindikat javnog sektora ADEDY.

Protesti širom zemlje​

U utorak je Grčku zahvatio opšti štrajk, drugi od početka meseca. Zbog protesta su obustavljeni javni prevoz i rad državnih službi, a hiljade ljudi okupile su se u Atini i Solunu zahtevajući povlačenje zakona.

Šta donosi novi zakon​

Prema predlogu, radnici bi mogli da rade do 13 sati dnevno, najviše 37,5 dana godišnje, uz ograničenje od 48 sati nedeljno i maksimalno 150 sati prekovremenog rada godišnje. Vlada tvrdi da će sve biti dobrovoljno, ali sindikati upozoravaju da poslodavci imaju previše moći u pregovorima, naročito u zemlji gde su inspekcije rada retke.

Pored toga, zakon predviđa i fleksibilne nedeljne rasporede, fragmentisani godišnji odmor, dvodnevne ugovore i zapošljavanje putem aplikacija – sve pod izgovorom „ispunjavanja hitnih potreba kompanija“.

„Zakon jača privatni sektor“​

Ministarka rada Niki Kerameus iz stranke Nova demokratija brani zakon rečima da će „dati podsticaj privatnom sektoru“ i „ojačati položaj zaposlenih“.

„Izraz ’13-časovni radni dan’ ne znači da ćemo svi raditi 13 sati svaki dan. To je najviše 37 dana godišnje, uz saglasnost zaposlenog“, rekla je ona za Skai TV.

Ona tvrdi da radnik ne može biti otpušten ako odbije prekovremeni rad, i da trenutni pad nezaposlenosti „pokazuje koliko su radnici sada u boljem položaju“.

Kritike opozicije i stručnjaka​

Opozicioni poslanici ocenjuju da zakon ugrožava balans između posla i privatnog života i legalizuje već postojeće zloupotrebe.

„Sama činjenica da u 2025. godini raspravljamo o 13-časovnom radnom danu je sramotna i civilizacijski korak unazad“, rekla je poslanica Nove levice Efi Aksioglu.

Stručnjaci za tržište rada upozoravaju da će novi propisi dovesti do iscrpljenosti radnika, porasta nesreća na radu i većeg broja prekoračenja radnog vremena.

Iza „rasta“ - niske plate i dupli poslovi​

Iako je grčka ekonomija nakon dužeg perioda recesije ponovo u porastu, plate ostaju među najnižima u EU, zbog čega mnogi Grci rade dva posla da bi pokrili rastuće troškove života. Zemlja se po kupovnoj moći nalazi pretposlednja u EU, a skoro polovina domaćinstava ne može da priušti osnovne potrepštine, pokazuje izveštaj Evropskog komiteta za socijalna prava iz 2024. godine.

Prema podacima Eurostata, jedan od pet Grka radi više od 45 sati nedeljno, što je najviše u Evropskoj uniji.

https://www.blic.rs/biznis/vesti/grcka-prva-u-eu-sprema-se-da-uvede-13-casovno-radno-vreme/1hl6mbr

Рад, рад, и само рад и Грчка ће изаћи из кризе.
 
Да пробамо да појаснимо:


do 13 sati dnevno, najviše 37,5 dana godišnje, uz ograničenje od 48 sati nedeljno i maksimalno 150 sati prekovremenog rada godišnje.



То би значило, 37 / 12 = 3 дана месечно прековремени рад.

150 сати годишње, / са 12 месеци = 12,5 сати месечно прековременог рада.

То даље значи, три дана месечно се ради по 12 сати, осносно 4 сата преко редовног радног времена.

Дванаест сати пута 12 месеци 144 сата, дакле, постоји и остатак од 6 сати који се уклопи у току године (додатни дан од 4 сата, и други додатни дан од 2 сата на нивоу године).

Уколико неки дан буде 13 сати (5 сати прековременог), у току те недеље моћи ће само 3 сата прековременог, да укупно дају 48 сати недељно.

Сатница за ове прековремне сате је 40 % већа, него за редовне сате рада.

Може и 5 дана пута 8 сати + следећи дан још 8 сати, укупно 48 недељно.
 
Uzmimo sledeci primer- ja sam vredan radnik, a @bezimeni1 je neradnik, i mi npr. radimo isti posao, isti broj sati.

Mi imamo iste kvalifikacije, isti radni staz, sve formalno isto.

Ali ja radim 5 puta vise od njega.

Ako gazda poveca meni plato duplo a ne njemu, on ima pravnog osnova da ga tuzi i dobije pare kojom mu nije povecao platu, plus kamatu.

Zato gazda uopste meni nece da povecava platu, eventualno ako mi da nesto na ruke, ali to je siva ekonomija.

Zato je radno pravo danas uglavnom dno dna i treba da se modifikuje.
 
Odlicna stvar je uvoditi pravne osnove da vredniji radnici budu vise placeni.

Radno pravo danas je generalno dno dna, i svaka promena koja daje mogucnost da se vredniji radnici legalno plate vise je odlicna.

Neradnici zele da ujednacavaju sve.

Наш, српски закон о раду је донет почетком века.

А време и привреда се данас мењају брже него икада. Две деценије имамо исти закон.

Требало би да се промени, да буде у складу са новим привредним трендовима.
 

Grčka, prva u EU, sprema se da uvede 13-časovno radno vreme: Šta bi dobili radnici, a šta poslodavci​

Sindikati izražavaju zabrinutost zbog ukidanja osmočasovnog radnog dana

Zaposleni će moći raditi šest dana nedeljno uz dodatnu novčanu naknadu za taj dan
Blic
16. oktobar 2025.12:50
Komentara0
Slušaj vest
0:00/3:50


Radnici u fabrikama, trgovinama i hotelima u Grčkoj uskoro bi mogli da rade do 13 sati dnevno, pošto će ta zemlja postati prva članica Evropske unije koja zvanično uvodi produženo radno vreme u privatnom sektoru.

Štrajk u Grčkoj 1. oktobra - Atina
Foto: GEORGE VITSARAS / EPA;
Štrajk u Grčkoj 1. oktobra - Atina
Parlament će o ovom zakonu glasati u sredu, dok su širom zemlje najavljeni masovni protesti i štrajkovi. Iako je zakon izazvao snažno protivljenje sindikata i opozicionih partija, očekuje se da će vladajuća stranka Nova demokratija obezbediti dovoljno glasova za njegovo usvajanje.

Blic preporučuje
Radnici u Grčkoj danas štrajkuju: Ne žele duže radno vreme i prekovremene sate! Najveći sindikati izašli na ulice

"Fleksibilnost" ili kraj osmočasovnog radnog dana​

Od jula 2024. godine, zaposleni u industriji, trgovini, poljoprivredi i pojedinim uslužnim sektorima moći će da rade šest dana nedeljno, uz 40 odsto veću nadoknadu za šesti radni dan. Vlada tvrdi da je ovaj potez neophodan zbog starenja stanovništva i manjka kvalifikovanih radnika, dok sindikati upozoravaju da se time ruši sistem osmočasovnog radnog vremena.

"Fleksibilno radno vreme’ u praksi znači ukidanje osmočasovnog dana, uništavanje porodičnog i društvenog života i legalizaciju prekomernog izrabljivanja“, navodi sindikat javnog sektora ADEDY.

Protesti širom zemlje​

U utorak je Grčku zahvatio opšti štrajk, drugi od početka meseca. Zbog protesta su obustavljeni javni prevoz i rad državnih službi, a hiljade ljudi okupile su se u Atini i Solunu zahtevajući povlačenje zakona.

Šta donosi novi zakon​

Prema predlogu, radnici bi mogli da rade do 13 sati dnevno, najviše 37,5 dana godišnje, uz ograničenje od 48 sati nedeljno i maksimalno 150 sati prekovremenog rada godišnje. Vlada tvrdi da će sve biti dobrovoljno, ali sindikati upozoravaju da poslodavci imaju previše moći u pregovorima, naročito u zemlji gde su inspekcije rada retke.

Pored toga, zakon predviđa i fleksibilne nedeljne rasporede, fragmentisani godišnji odmor, dvodnevne ugovore i zapošljavanje putem aplikacija – sve pod izgovorom „ispunjavanja hitnih potreba kompanija“.

„Zakon jača privatni sektor“​

Ministarka rada Niki Kerameus iz stranke Nova demokratija brani zakon rečima da će „dati podsticaj privatnom sektoru“ i „ojačati položaj zaposlenih“.

„Izraz ’13-časovni radni dan’ ne znači da ćemo svi raditi 13 sati svaki dan. To je najviše 37 dana godišnje, uz saglasnost zaposlenog“, rekla je ona za Skai TV.

Ona tvrdi da radnik ne može biti otpušten ako odbije prekovremeni rad, i da trenutni pad nezaposlenosti „pokazuje koliko su radnici sada u boljem položaju“.

Kritike opozicije i stručnjaka​

Opozicioni poslanici ocenjuju da zakon ugrožava balans između posla i privatnog života i legalizuje već postojeće zloupotrebe.

„Sama činjenica da u 2025. godini raspravljamo o 13-časovnom radnom danu je sramotna i civilizacijski korak unazad“, rekla je poslanica Nove levice Efi Aksioglu.

Stručnjaci za tržište rada upozoravaju da će novi propisi dovesti do iscrpljenosti radnika, porasta nesreća na radu i većeg broja prekoračenja radnog vremena.

Iza „rasta“ - niske plate i dupli poslovi​

Iako je grčka ekonomija nakon dužeg perioda recesije ponovo u porastu, plate ostaju među najnižima u EU, zbog čega mnogi Grci rade dva posla da bi pokrili rastuće troškove života. Zemlja se po kupovnoj moći nalazi pretposlednja u EU, a skoro polovina domaćinstava ne može da priušti osnovne potrepštine, pokazuje izveštaj Evropskog komiteta za socijalna prava iz 2024. godine.

Prema podacima Eurostata, jedan od pet Grka radi više od 45 sati nedeljno, što je najviše u Evropskoj uniji.

https://www.blic.rs/biznis/vesti/grcka-prva-u-eu-sprema-se-da-uvede-13-casovno-radno-vreme/1hl6mbr

Рад, рад, и само рад и Грчка ће изаћи из кризе.
Poslodavci će da dobiju metak u čelo kako god okrenu 🤩
 
Uzmimo sledeci primer- ja sam vredan radnik, a @bezimeni1 je neradnik, i mi npr. radimo isti posao, isti broj sati.

Mi imamo iste kvalifikacije, isti radni staz, sve formalno isto.

Ali ja radim 5 puta vise od njega.

Ako gazda poveca meni plato duplo a ne njemu, on ima pravnog osnova da ga tuzi i dobije pare kojom mu nije povecao platu, plus kamatu.

Zato gazda uopste meni nece da povecava platu, eventualno ako mi da nesto na ruke, ali to je siva ekonomija.

Zato je radno pravo danas uglavnom dno dna i treba da se modifikuje.

To nema veze sa vezom sto si rekao, bar ne u privatnim firmama.
Ja placam moje programere upravo po tome kako ko radi posao, odnosno koliku vrednost mi donosi - tolika mu je i plata.
Dakle, rade isti posao, isto vreme, ali nisu isto placeni: onaj bolji, vredniji, koji meni donosi veću vrednost, je bolje i plaćen.
 
To nema veze sa vezom sto si rekao, bar ne u privatnim firmama.
Ja placam moje programere upravo po tome kako ko radi posao, odnosno koliku vrednost mi donosi - tolika mu je i plata.
Dakle, rade isti posao, isto vreme, ali nisu isto placeni: onaj bolji, vredniji, koji meni donosi veću vrednost, je bolje i plaćen.
Kakav ugovor imaju, ugovor o radu, ili ugovor o delu?

Ako su sistematizacijom ista radna mesta za ugovor o radu, a razlicito ih placas po satu, ovi drugi mogu da tuze.
 
Uzmimo sledeci primer- ja sam vredan radnik, a @bezimeni1 je neradnik, i mi npr. radimo isti posao, isti broj sati.

Mi imamo iste kvalifikacije, isti radni staz, sve formalno isto.

Ali ja radim 5 puta vise od njega.

Ako gazda poveca meni plato duplo a ne njemu, on ima pravnog osnova da ga tuzi i dobije pare kojom mu nije povecao platu, plus kamatu.

Zato gazda uopste meni nece da povecava platu, eventualno ako mi da nesto na ruke, ali to je siva ekonomija.

Zato je radno pravo danas uglavnom dno dna i treba da se modifikuje.
То се не дешава, него неки испадају будале. Ја бих први пристао да будем плаћен искључиво по количини посла коју сам одрадио, тиме бих био плаћен онолико колико заслужујем, истовремено не бих испадао будала, истовремено не бих осећао никакав притисак у вези посла јер зарађујем баш онолико колико заслужујем и где се свака друга расправа завршава (некад ми није дан, некад бих преорао пола планете и то је моја ствар) а и не бих морао да будем лојалан, и истовремено не бих морао да се вечито свађам са другима шта је чији посао или да се свађам да ми не би подметали свој део посла и да ме не би магарчили.

Капитализам то није понудио, понудио је само још већу диктатуру, притисак и неправде на радном месту. Капитализам је оценио да су лојалност и анални алпинизам кориснији од продуктивности.
 
То се не дешава, него неки испадају будале. Ја бих први пристао да будем плаћен искључиво по количини посла коју сам одрадио, тиме бих био плаћен онолико колико заслужујем, истовремено не бих испадао будала, истовремено не бих осећао никакав притисак у вези посла јер зарађујем баш онолико колико заслужујем и где се свака друга расправа завршава (некад ми није дан, некад бих преорао пола планете и то је моја ствар) а и не бих морао да будем лојалан, и истовремено не бих морао да се вечито свађам са другима шта је чији посао или да се свађам да ми не би подметали свој део посла и да ме не би магарчили.

Капитализам то није понудио, понудио је само још већу диктатуру, притисак и неправде на радном месту. Капитализам је оценио да су лојалност и анални алпинизам кориснији од продуктивности.
Tvoje komunjarske ideje su izmislile ta besmislicarstva u radnom pravu, i ogranicile pravnu sposobnost gazdama.

Ako se gazda dobro pravno ne obezbedi ugovorima, neradnik moze na sudu da mu uzme velike pare, znam.

Zato savet svim gazdama- dobro se pravno obezbedite uvek i svuda.
 
Pročitao sam sve komentare,niko se nije osvrnuo na činjenicu da se to dešava u zemlji članici EU.A ljudska prava,a građanske slobode,a uređen socijalni sistem,ovo,ono,a Boreljova CVETNA BAŠTA? Ništa,a?
Ima da rade dok ne pocrkaju jer su prezaduženi i žive na kredit,a pošto više nemaju odakle da kradu(a krali su po Africi,jel da? ) ovo je bio logičan sled događaja.
 
Pročitao sam sve komentare,niko se nije osvrnuo na činjenicu da se to dešava u zemlji članici EU.A ljudska prava,a građanske slobode,a uređen socijalni sistem,ovo,ono,a Boreljova CVETNA BAŠTA? Ništa,a?
Ima da rade dok ne pocrkaju jer su prezaduženi i žive na kredit,a pošto više nemaju odakle da kradu(a krali su po Africi,jel da? ) ovo je bio logičan sled događaja.
Morao bih da ti detaljnije pricam da ogranicavanje poslovne sposobnosti pojedinaca i firmi NISU veca ljudska prava.

Komunjarske ideje NISU veca ljudska prava, nego manja ljudska prava, i manja sloboda.

Ovo je bas suprotno od toga, omogucava VECU slobodu i siru pravnu sposobnost.

Ali za tako nesto, vi bi morali da znate makar nesto o teorijama drustvenih nauka.

A posto vi ne znate nista o tome, jer je Srbija blato za teorije drustvenih nauka, vi o tome samo znate da se derete: 'AAAA, USTAV, IZBACILI IH IZ USTAVA!!!', onda je i glupo pricati o tome sa vama.

Ali lepo je znati da se zalazete za komunizam, a toliko pljujete po komunistima.

To je slatko:heart:

Razumemo sve, Druze Fidel!
 
roboti nek rade.
ljudi treba da uživaju
Не знам да ли си озбиљан или се зезаш? Ако роботи мењају људе, онда су логично људи вишак у сваком смислу. Шта је онда сврха човека који само троши ресурсе, а не доприноси, нишкористан? :namcor:
 
Не знам да ли си озбиљан или се зезаш? Ако роботи мењају људе, онда су логично људи вишак у сваком смислу. Шта је онда сврха човека који само троши ресурсе, а не доприноси, нишкористан? :namcor:

До тог закључка ће доћи ВИ, да су људи прескупи за рад и одржавање
 
Не знам да ли си озбиљан или се зезаш? Ако роботи мењају људе, онда су логично људи вишак у сваком смислу. Шта је онда сврха човека који само троши ресурсе, а не доприноси, нишкористан? :namcor:
nije logično
odakle ti uopšte pomisao da je logično?

robi je mnogo teže da nađe kupca nego da se proizvede.

odavno bismo bili zbrisani i zamenjeni robotima kad bi roboti kupovali ono što proizvode.
roboti ne idu na more
 

Back
Top