Inglourious Basterds (2009)
https://www.imdb.com/title/tt0361748/
Tarantino je zajeban filmski igrač i tu nema spora. Dok sam bio u naponu svoje isključive, buntovne energije, odbijao sam ga kao i svakog bahatog stanovnika novog Holivuda. Medjutim, ispostavilo se da Tarantinova bahatost ima pokriće. To pokriće, sastoji se u ličnom štambilju kojim pečatira svoje filmove.
Ovaj film, značajan mi je iz nekoliko razloga. Za početak, prvi put sam svedočio filmskoj egzekuciji nekog protivnika, od strane američkih Jevreja, za koje sam do sada smatrao da su svi sinovi i kćeri Isusa iz Nazareta i da, kad ih lupiš po levom, oni ti okrenu i desni obraz.
Prokletnici nisu okretali obraz, nego su skidali nacističke skalpove. Za ovakvo portretisanje, ipak, trebaju nekakva muda, na koja nećemo naleteti gledajući patetičnog Spilberga, na primer, ili neku sličnu holivudsku facu koja juri liberalne fondove i aplauze politički korektnih mediokriteta diljem sveta. E sad, istorija jeste učiteljica života, ali učiteljica koja vrlo lako postaje ***** samo kada je se dočepaju prekaljeni kurvari i makroi. No, da sad ne ulazim u sve aspekte korporativnih, zakulisnih, nevidljivih uzroka i posledica...
Drugi značajan momenat, bila je gluma Kristofa Volca koji me je svojim bravurama vratio u detinjstvo i strepnju koju sam osećao dok je inspektor Šicer, uz kriglu piva isleđivao stanovnike salaša u Malom ritu. Najmoćniji portret zla slika se upravo takvim bojama. Osmeh, obrijano lice, uglancano odelo, šarm i skupocena lula. To je zlo od koga podilazi jeza jer takvo zlo dira u najskrivenije katakombe praiskonskog, ljudskog straha. To je zlo koje parališe odbrambene mehanizme i čoveka drži u predvorju pakla. To predvorje pakla, naziva se neizvesnost. Strepnja, strah od straha koji traje sve dok ne počne delovanje sile koja je izazvala strah. Tada strah nestaje i nastupa oslobađanje.
Dalje, što bi rekli ovi novokomponovani poznavaoci i ljubitelji engleskog jezika,
suspense je u nekoliko scena na vrhunskom nivou, naročito u sceni sastanka švapske glumice sa anglosaksonskim obaveštajcima u jednoj francuskoj kafani. Doduše, meni je taj
saspens malo narušen zbog činjenice da u sukobu Engleza i Švaba za mene saspensa, gotovo da i nema. Englezi su mi čak za dlaku i odvratniji. Ali, Bože moj.
Takodje, malo mi je komičan i sam teren na kome se dešava radnja, imajući u vidu da je Vermaht sa 17% kapaciteta, u laganom kasu, pregazio tu golemu Francusku za par dana. Mislim da je, istorijski gledano, veća šansa bila da Hitler skonča jašući Evu Braun, nego da ga likvidiraju u Francuskoj.
Ima film i nedostataka, naravno, ali ništa drastično. Ne znam, možda starim, pa popuštam sa kriterijumima.
Uglavnom, zadovoljan sam filmom, daleko od katarze, ali zadovoljan.