Fizički posao za 150 evra niko neće

Ugovor o delu podrazumeva angažman nekoga na pomoćnim poslovima koji nisu u okviru pretežne delatnosti preduzeća.
Potpuno površno, a dobrim djelom i krivo tumačenje!
Prvo, pokušaj definrati pojam "pretežna djelatnost"! Ima li to uopće negdje pravno precizirano? Što je to?
Ugovor o djelu je obligacijski odnos i, kao takav, uopće se ne obrađuje zakonom o radu! Fokus obligacijskog ugovora jeste na djelu kao rezultatu nekakve aktivnosti (bez obzira na njezino trajanje), a ne na poslu kao dinamičkom pojmu!
Jednostavno, ako rezultat neke aktivnosti nije ugovoreno djelo, onda ogovorni odnos podrazumijeva da naknade nema (nisu ispunjeni elementarni uvjeti)! Nije bitno da li neko djelo nastaje za pet minuta ili pet godina... plaćeno je djelo, a ne sam period rada na stvaranju tog djela! Nije bitno koliko si dugo čistio prozore, već da li su oni u konačnici čisti i kolika je pri mjerice njihova površina.
 
Poslednja izmena:
Potpuno površno, a dobrim djelom i krivo tumačenje!
Prvo, pokušaj definrati pojam "pretežna djelatnost"! Ima li to uopće negdje pravno precizirano? Što je to?
Ugovor o djelu je obligacijski odnos i, kao takav, uopće se ne obrađuje zakonom o radu! Fokus obligacijskog ugovora jeste na djelu kao rezultatu nekakve aktivnosti (bez obzira na njezino trajanje), a ne na poslu kao dinamičkom pojmu!
Jednostavno, ako rezultat neke aktivnosti nije ugovoreno djelo, onda ogovorni odnos podrazumijeva da naknade nema (nisu ispunjeni elementarni uvjeti)! Nije bitno da li neko djelo nastaje za pet minuta ili pet godina... plaćeno je djelo, a ne sam period rada na stvaranju tog djela! Nije bitno koliko si dugo čistio prozore, već da li su oni u konačnici čisti i kolika je pri mjerice njihova površina.

Уговор о делу је регулисан Законом о раду. Наравно, оно што није написно у Закону о раду допуњује се Законом о облигационим односима.

2) Ugovor o delu

Član 199

Poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu, radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.

Ugovor o delu može da se zaključi i sa licem koje obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture u skladu sa zakonom.

Ugovor iz stava 2. ovog člana mora da bude u saglasnosti sa posebnim kolektivnim ugovorom za lica koja samostalno obavljaju delatnost u oblasti umetnosti i kulture, ako je takav kolektivni ugovor zaključen.

Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanom obliku.

http://paragraf.rs/propisi/zakon_o_radu.html

У овој причи поента је да ако је неко нпр. угоститељ, он не може да закључи уговор о делу са конобаром где ће конобар да му ради петком и суботом кад је већи обим послова. Јер конобарисање спада у редовне послове угоститеља. Дакле, послодавац има потребу за радником за нпр. 10 сати недељно и шта да му ради? Рад на црно му је најједноставнија опција, не зато што неће да га пријави, већ зато што су прописи о запошљавању нефлексибилни.
 
Potpuno površno, a dobrim djelom i krivo tumačenje!
Prvo, pokušaj definrati pojam "pretežna djelatnost"! Ima li to uopće negdje pravno precizirano? Što je to?
Ugovor o djelu je obligacijski odnos i, kao takav, uopće se ne obrađuje zakonom o radu! Fokus obligacijskog ugovora jeste na djelu kao rezultatu nekakve aktivnosti (bez obzira na njezino trajanje), a ne na poslu kao dinamičkom pojmu!
Jednostavno, ako rezultat neke aktivnosti nije ugovoreno djelo, onda ogovorni odnos podrazumijeva da naknade nema (nisu ispunjeni elementarni uvjeti)! Nije bitno da li neko djelo nastaje za pet minuta ili pet godina... plaćeno je djelo, a ne sam period rada na stvaranju tog djela! Nije bitno koliko si dugo čistio prozore, već da li su oni u konačnici čisti i kolika je pri mjerice njihova površina.

To površno je jedino bitno u čitavoj priči na relaciji inspektor rada-preduzetnik. Objasnio je Alter-Ego kako stvari funkcionišu u praksi. I odličan konkretan primer je dao.
 
Уговор о делу је регулисан Законом о раду. Наравно, оно што није написно у Закону о раду допуњује се Законом о облигационим односима.

2) Ugovor o delu

Član 199

Poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu, radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.

Ugovor o delu može da se zaključi i sa licem koje obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture u skladu sa zakonom.

Ugovor iz stava 2. ovog člana mora da bude u saglasnosti sa posebnim kolektivnim ugovorom za lica koja samostalno obavljaju delatnost u oblasti umetnosti i kulture, ako je takav kolektivni ugovor zaključen.

Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanom obliku.

http://paragraf.rs/propisi/zakon_o_radu.html

У овој причи поента је да ако је неко нпр. угоститељ, он не може да закључи уговор о делу са конобаром где ће конобар да му ради петком и суботом кад је већи обим послова. Јер конобарисање спада у редовне послове угоститеља. Дакле, послодавац има потребу за радником за нпр. 10 сати недељно и шта да му ради? Рад на црно му је најједноставнија опција, не зато што неће да га пријави, већ зато што су прописи о запошљавању нефлексибилни.

Oprosti, al ugovor od djelu je obligacijski odnos i tu nema nikakve dvojbe, al eto... nije to jedina stvar po kojoj je ova sredina ekskluzivna! Dobro, možeš ti u zakonu propisati i da je spavanje na zelenoj livadi radni odnos koji se naplaćuje u po jedinici učinka, al u biti to nema veze s radom koji zahtijeva naknadu!
Ništa čudno ak je idiot dobio priliku zakonom propisati nešto što samo po sebi nema veze s razumom.
Dakle, nikakav radni odnos već ugovorni odnos čiju bit čini konačan rezultat (proizvod, efekt...) koji sam po sebi zahtijeva naknadu. Rad je nešto sasvim drugo. Rad mora imati jasno definirano trajanje bez obzira na njegov epilog, dok s djelom to nije slučaj!
Molim te obrati pozornost samo na taj tvoj primjer pa razmisli da li se službena aktivnost konobara uopće može nazvati nekakvim djelom! Situacije poput primjera o kojemu pišeš rješavaju se obično ugovorom o obavljanju povremenih i privremenih poslova jer je zapravo u genezi takvih ugovora povećan obim redovnih poslova.

- - - - - - - - - -

To površno je jedino bitno u čitavoj priči na relaciji inspektor rada-preduzetnik. Objasnio je Alter-Ego kako stvari funkcionišu u praksi. I odličan konkretan primer je dao.

Svakako,

Međutim, treba razlikovati ugovor primjerice za autorska prava, od ugovora kojim neko upošljava djelatnika u restoranu radi privremenog povećanja razine poslova.
Ovaj što prodaje svoja autorska prava, knjigu, sliku...svakako ulazi u oblast koja se regulira ugovorom o djelu, a ovaj koji radi poslodavcu uobičajene poslove od - do pa bez obzira što stigne završiti za toga vremena bitno se razlikuje od tog prvog!
 
Свакако, увек је боље 20 000 динара него 0 динара. Посебно за особе које иначе не би знале како да испуне себи дан.

Боље јесте али деси се често да људи не могу наћи у кратком року посао па гладују. Није истина да не би радио онај за 150 евра ко има породицу и деца му гладна. Радио би и за векну хлеба. Вучићев режим је много понизио обичног човека.
 

Back
Top