Filozofija novca

LBarbara

La Femme
Moderator
Poruka
48.276
Georg Zimel, nemacki filozof i sociolog kaze:

"Kao što je svet bivstva moja predstava, tako je svet vrednosti moja želja"
"Novcem se sve može kupiti, i on je spona između svih stvari, a ceo svet je zbog njega u neprekidnom pokretu."

Kada pomislimo na vrednost bilo materijalnu ili nematerijalnu, automatski tu istu vrednost povezujemo sa novcem.

Da li novac zaista predstavlja savršen eksponent vrednosti?
 
Da li novac zaista predstavlja savršen eksponent vrednosti?
Pitajte doktora u Srbiji i doktora u Švajcarskij da li je novac eksponent vrednosti. Ili malinara iz Srbije. Ili pitajte naseg seljaka koliko mu vredjaju inteligenciju i rad sa otkupnim cenama njegovih proizvoda. Daleko od toga da je novac savrsen eksponent vrednosti. Ali da nije politike, mogao bi da bude mnogo bolji nego sto je sada.
 
Da li novac zaista predstavlja savršen eksponent vrednosti?
Uglavnom da, jer veliki broj ljudi smatra da je novac presudan za sreću i da se novcem bukvalno može sve kupiti. Novcem se može kupiti sve materijalno, ali na žalost kupuje se i zdravlje jer bez novca nema života.
Ipak, novcem ne možeš kupiti duhovno blagostanje i sreću, jer iskonska sreća i dobrota nije na prodaju, niti se može kupiti. Tako recimo novac često služi za "kupovinu" i blagonaklonost ljudi u cilju da im se dopadnu.. a to je danas realnost iako je gro populacije kod nas daleko od nekog blagostanja.
Neko je zadovoljan i sa onim što ima a neke ni milioni ne mogu usrećiti.
 
download.jpg
 
Da se novcem ne moze kupiti sreca i da nije sve u novcu, govore najcesce ljudi koji novac ni nemaju. Kako oni uopste znaju da li je sve u novcu ili ne, kad nikada nisu imali iskustvo imanja novca.
Ja imam i nemao sam i kazem da nije u novcu ni trunka srece
I mislim ti kao filozof bi to mogao da skapiras ,kad smo sad svi zbog virusa u zatvoru i isti kao onaj sto nema i milijarder nesrecni
 
Poslednja izmena:
Ja imam i nemao sam i kazem da nije u novcu ni trunka srece
I mislim ti kao filozof bi to mogao da skapiras ,kad smo sad svi zbog virusa u zatvoru i isti kao onaj sto nema i milijarder nesrecni

Pa dobro, to je tvoj slucaj. Nisam imao u vidu milijardere, nego ljude koji zive dostojanstveno. Nije ni trunka srece u novcu kao takvom, ali je novac najcesce pretpostavka za srecu (da ne brines o goloj egzistenciji), ne i garant iste.
 
Svako je na svoj nacin u pravu ali kad malo bolje razmislite, da nema novca pitanje je
da li bi vrednost kao takva uopste imala neku vaznost u ljudskim zivotima.
Primera radi, da li bi umetnicka dela jednog Mikelandjela recimo bila uopste i sacuvana od zaborava
cak i od unistavanja ili truljenja na necijem tamo zidu da im vrednost nije zagarantovana i obelezena novcem?
 
Ljudi vekovima zivese u plemenima i pecinama bez novca i tamo su crtali po zidovima i ostalo vredno bez novca,to sto je moderan svet napravio te slike vrednim ne znaci da vrede toliko,bas onoj babi od 80 sto cuva ovce nista ne vrede
 
Pa niko nije dokon da razgrce necije materijalno ne bi li dosao do nekog vrednog mentalnog sklopa,uostalom svako mu se i priblizi ne bi li izvukao materijalnu korist,jer je taj vec zatrovan izgubio ljudske vrednosti,ako ih je uopste i posedovao,ispod naocara u besnim kolima nije uopste bitno ko sedi,svejedno je potpuno
 
Ti si dzordzi besan na coveka a ne na novac..
Spominjes pecinske ljude, zar mislis da oni nisu trgovali...dve kokoske za jednu curku ili dve curke za prase ili dva praseta za foku...:lol:
To mi sad zovemo robna razmena a nekad je to znacilo preziveti..ko ima dve curke on je bogat covek itd...
 
Шопенхауер је на неколико места у својим делима писао о новцу и шта он представља.

Ради се о томе да човеку као бићу састављеном од потреба, новац представља највећу вредност јер је за разлику од других добара која задовољавају само једну конкретну жељу, новац је у стању да задовољи било коју. Он је "ljudska sreća in apstracto".

Gledajući na tako siromašno biće, koje se sastoji od potreba, kao što je čovek, ne treba se čuditi što se bogatstvo sve više i otvorenije uživa, pa čak i obožava više od svega ostalog, i što se čak i vlast ceni samo kao put ka bogatstvu; nije čudno ni to što radi profita ljudi žrtvuju ili zanemaruju sve ostalo, kao što to, na primer, rade profesori filosofije sa filosofijom. Ljudima se često prebacuje da su njihove želje uglavnom usmerene prema novcu, koji vole više od svega drugog. Naravno, prirodno je, čak i neizbežno, da se voli ono što je, slično neumornom Proteju, u svakom trenutku spremno da se pretvori u ma koji predmet naših promenljivih želja i najraznovrsnijih potreba. Naime, svako drugo dobro može da zadovolji samo jednu želju, jednu potrebu: hrana je dobra samo za gladnog, vino za zdravog, lek za bolesnog, krzno za zimu, žene za mlade, itd. Prema tome, sva ona su samo relativna dobra. Jedino je novac apsolutno dobro: zato što ne odgovara samo jednoj potrebi in concreto, već potrebi uopšte, in abstracto.

Шопенхауер "Parerga i paralipomena 1"

Читајући ово сетио сам се грчког мита о Амалтеји, то јест о "рогу изобиља".

"Amalteja je nimfa, koja je hranila Zeusa mlekom jedne koze. Zeus je nimfi dao jedan rog te koze sа obećanjem, da će u njemu uvеk naći ono, što želi. Taj rog zvan Amaltejin rog ili rog obilja (lat. cornu copiae) simbol je plodnosti i obilja.

Amalteja.jpg


Рог изобиља је на неким другим скулптурама представљен као буквално напуњен новцем.

rogizobilja-300x178.jpg
 
Pored materijalnih postoje i ljudske vrednosti

Jedna od ljudskih vrednosti je umeti savladati teškoce a to je najbolje opisao Omrama Mikhael Ivanov(1900-1986), francuski filozof i pedagog u svojoj knjizi „Zlatna pravila za svakodnevni život“ Zanimljivo je da su sva njegova dela nastala na osnovu njegovih usmenih izlaganja. Njegove lekcije su jednostavne, jasne i tople, a njegova pravila za svakodnevni život nas vraćaju u vreme kad su postojale i neke druge vrednosti osim materijalnih.

Kako i zašto dolazi do toga da školjka proizvodi biser? Kao prvo, to je zrno peska koje je prodrlo u školjku i predstavlja teškoću za nju, nervira je.

– Ah – kaže ona sebi – kako se osloboditi ovoga? Grebe me, nagriza me. Šta da radim?

I evo je gde se sabira, meditira… do dana kada shvati da se neće moći nikada osloboditi tog zrna peska, već da ga može obraditi na takav način da ono postane glatko, sjajno i oblo. I kada joj to uspe, ona je srećna.

– Ah, savladala sam jednu teškoću! – kaže sebi.

Hiljadama godina, biserna školjka podučava čovečanstvo, ali ljudi nisu shvatili lekciju.

Koja je to lekcija? Da, ako uspemo obaviti naše teškoće i sve što nas nervira u svetlu, prozračnu i blagu materiju, imaćemo neprocenjivo bogatstvo. Zato već od danas, umesto da se žalite i nervirate u sebi ne poduzimajući ništa, potrudite se da proizvedete tu izuzetnu i specijalnu materiju kojom ćete obaviti svoje teškoće.
 
Georg Zimel, nemacki filozof i sociolog kaze:

"Kao što je svet bivstva moja predstava, tako je svet vrednosti moja želja"
"Novcem se sve može kupiti, i on je spona između svih stvari, a ceo svet je zbog njega u neprekidnom pokretu."

Kada pomislimo na vrednost bilo materijalnu ili nematerijalnu, automatski tu istu vrednost povezujemo sa novcem.

Da li novac zaista predstavlja savršen eksponent vrednosti?
Da. Novac je odnose ljudi doveo do prirodne jednostavnosti.
.
 

Back
Top