Fermentisana hrana

Manga Hilux

Stara legenda
Poruka
86.216
Fermentisana hrana

Iako je fermentacija jedna od najstarijih tehnika za čuvanje hrane, danas doživljava pravi „renesansni trenutak“.
Od korejskog kimčija i japanskog misa, do tradicionalnih turšija i jogurta, nutricionisti širom sveta ističu fermentisanu hranu kao jedan od najvećih trendova.

Ali, zašto se baš sada toliko priča o njoj? Odgovor je jednostavan _ naše zdravlje, posebno varenje, nikada nije bilo važnija tema.

Šta zapravo znači fermentisana hrana?
#_ Fermentacija je prirodan proces u kojem „dobre“ bakterije i kvasci razgrađuju šećere i skrob u hrani. Tako nastaju proizvodi puni probiotika _ živih mikroorganizama koji hrane naš crevni mikrobiom.

Drugim rečima, fermentisana hrana ne samo da ima jedinstven ukus, već i aktivno doprinosi našem zdravlju.

Zašto je nutricionisti obožavaju?

  1. _Bolje varenje i zdravija creva
    Probiotici u fermentisanoj hrani poboljšavaju ravnotežu crevne flore, što znači bolju apsorpciju hranljivih materija i manji rizik od probavnih problema.
  2. _Jači imunitet
    Više od 70% imunološkog sistema nalazi se u crevima. Kada su ona u dobrom stanju, telo se bolje brani od infekcija i upala.
  3. _Više energije i bolje raspoloženje
    Istraživanja pokazuju da zdrav mikrobiom utiče na nivo energije, pa čak i na raspoloženje, preko veze između creva i mozga.
  4. _Pomoć u regulisanju telesne težine
    Ravnoteža crevnih bakterija može da utiče na metabolizam, apetit i skladištenje masti. Zato nutricionisti često preporučuju fermentisanu hranu kao podršku za održavanje zdrave težine.
Koju fermentisanu hranu uključiti u ishranu?

  • Jogurt i kefir _odličan izvor probiotika i lako dostupni.
  • Kisela kupus i turšija _tradicionalan izvor vitamina i dobrih bakterija.
  • Kimči _ korejski specijalitet bogat ukusima i hranljivim materijama.
  • Kombuha _ fermentisano piće osvežavajućeg ukusa i probiotičkog dejstva.
Kako početi
Ne morate odmah da promenite celu ishranu. Dovoljno je da nekoliko puta nedeljno uključite fermentisane namirnice kao dodatak obrocima. Važno je da birate proizvode bez previše šećera ili sirćeta, jer je prirodna fermentacija ključ za prave zdravstvene koristi.
 
Iako se misli da je sve sto je kiseljeno u tursiji isto, nije...
Npr kiseli kupus ima nekoliko bakterija, , ja nisam nailazio da smetaju, to se regulise onim izgledom i ako ima sluzi ili nema...

Ali karfiol npr, moze da izgleda odlicno , a da ima bakterije koje nisu bas potaman za svaki zeludac ili creva ili uopste organizam coveka...

Tako da iako zvuci cudno , niti je samo jedna bakterija, a mozda ima i virusa uz te bakterije, ...ali nije svaka fermentacija bas pogodna , cak i kad izgleda da je ok..

slicno sam cuo kod ostavljenih pecurki u salamuri , neke ne smetaju , neke naduvaju osobe....a cim naduvaju , nije to bas kako treba...
 
I najvažnije, važnije i od dopamina, serotonina. Ali autor teme verovatno ne zna čim nije napisao. :) Ali naučiće, ima vremena. Ne može svako da bude doktor kao ja. :D

GABA (gama-aminomaslačna kiselina) je neurotransmiter koji smiruje nervni sistem — deluje kao prirodni „kočioni sistem“ u mozgu. Kad imaš dovoljno GABA-e, osećaš se opušteno, fokusirano i mirno.

Fermentisana hrana može pomoći da se poveća aktivnost GABA-e, jer određene probiotske bakterije (posebno Lactobacillus i Bifidobacterium) učestvuju u njenom stvaranju u crevima. Zdrava crevna flora poboljšava i komunikaciju između creva i mozga (tzv. „gut–brain axis“), što posredno podiže nivo prirodne smirenosti.

Znači — da, fermentisana hrana može pomoći da se GABA pojača i da telo lakše pređe iz stanja napetosti u stanje mira.
 

Back
Top