FDU

I ja sam neko vreme razmišljala o dramaturgiji, ali... ne znam. :D

Ovako izgleda prijemni :

D R A M A T U R G I J A


Kandidati su dužni da prilože (objavljeno ili neobjavljeno) jedno svoje dramsko delo, ili scenario za igrani ili TV-film, ili radio dramu, odnosno teorijski rad iz oblasti pozorišne ili filmske dramaturgije, pisano na srpskom jeziku ili prevod originala na srpskom jeziku (kucano na računaru u najmanje pet primeraka).

Ispit za proveru posebnih sklonosti i sposobnosti sastoji se iz dva eliminatorna dela:


- Prvi deo

a) Projekcija filma Sever severozapad Alfreda Hičkoka ili filma Pejzaži u magli Jovana Jovanovića; (nisam sigurna da li je ovo bilo samo za prošlu godinu ili važi i za ovu...)
b) Analiza filma u pisanoj formi;
c) Pisanje jedne dramske scene na zadatu temu u mediju po izboru (pozorište, film, radio ili televizija).



Posle čitanja i stručne analize radova Komisija donosi odluku o kandidatima koji stiču pravo da pristupe drugom delu ispita.


- Drugi deo


Usmeni ispit pred Komisijom obuhvata: razgovor o radovima kandidata; proveru opštih znanja iz oblasti teorije i istorije pozorišta i filma; proveru poznavanja svetske i domaće drame, kao i filma; posebnu proveru poznavanja literature o pozorištu i filmu koja je nabrojana u spisku literature Katedre za dramaturgiju u ovom Konkursu i proveru opšteg poznavanja književnosti i umetnosti.

Spisak literature

1) Aristotel: POETIKA, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1990.
2) Čezare Molinari: ISTORIJA POZORIŠTA, Vuk Karadžić, Beograd, 1982.
3) Frensis Fergason: POJAM POZORIŠTA, Nolit, Beograd, 1979.
4) Rejmond Vilijams: DRAMA OD IBZENA DO BREHTA, Nolit, Beograd, 1979.
5) Žan Divinjo: SOCIOLOGIJA POZORIŠTA, BIGZ, Beograd, 1978.
6) Vladimir Stamenković: KRAJ UTOPIJE I POZORIŠTE, Otkrovenja, Beograd, Sterijino pozorje, Novi Sad, 2000.
7) Slobodan Selenić: DRAMSKI PRAVCI XX VEKA, FDU, Institut za pozorište, film, radio i televiziju, Beograd, 2002.
8) Jovan Hristić: O TRAGANjU ZA POZORIŠTEM, Gradska narodna biblioteka “Žarko Zrenjanin”, Zrenjanin, 2002.
9) Mišel Šion: NAPISATI SCENARIO, Naučna knjiga – Intitut za film, Beograd, 1987.
10) Fransoa Trifo: HIČKOK, Institut za film, Beograd, 1987.
11) SVETLO U TAMI – NOVI HOLIVUD, Klio, Beograd, 2002.
12) NOVA FILMSKA EVROPA, Klio, Beograd, 1999.
13) Stjuard M. Kaminski: ŽANROVI AMERIČKOG FILMA, Prometej, Novi Sad, Jugoslovenska kinoteka, Beograd, 1995.
14) Dejvid Mek Kvin: TELEVIZIJA - MEDIJSKI PRIRUČNIK, Klio, Beograd, 2000.
15) Nebojša Pajkić: HOLIVUDSKI RUKOPIS, Prometej, Novi Sad, 2005.
16) Dejvid A. Kuk: ISTORIJA FILMA 1, 2, i 3, Klio, Beograd, 2005-2007.

:D

Izvinjavam se moderaciji zbog predugačkog posta.
 
Poslednja izmena:
Haha,znam,pa imam mastu...valjda :))) i zaista mnogo volim da pisem i citam:D Samo sto se nikad nisam oprobala u pisanju drame,pisala sam neke pesme i price...
Jao hvala ti Carol,nesto od literature sam vec pocela da citam :)
Samo mi nije jasno,da li postoje neka pravila u pisanju drame,da li postoje neki elementi koje svaka drama mora da ima? I da li oni na prijemnom preferiraju neke odredjene teme,ne znam npr neke moderne teme ili mogu da pisem sta god hocu? Jel bih mogla da odem na fakultet da vidim neke drame od studenata ili primere koji su bili proslih godina? I da li je mnogo tesko da se upise ovaj smer? Meni su rekli da ga upisuju uglavnom stariji.. :( I da li neko zna kako se pise analiza filma? Aaa,mnogo pitanja,potpuno sam neupucena :D :D :D
 
Pozdrav.
Carol mi je poslala poruku i zahtevala da se pojavim na ovoj temi.
Sada nadjoh vremena da uslisim njenu molbu.
Razlog je dramaturgija
Lorkice, ne znam da li bih mogao da budem od neke velike pomoci,
ali pokusacu.
Naime, ja sam polagao dramaturgiju prosle godine, ali nisam prosao.
Mogu ti pomoci i kazati nesto sto se tice takozvane atmosfere.
Prijemni traje tri dana. Prvog dana gledate proekciju nekog klasika.
Ne znam koji ce film biti odabran ove godine.
Mi smo u amfiteatru gledali :"Vreli asfalt" - Klod Sote
U sali je nenormalna vrucina.
Vise sam se obazirao na cetrdeset stepeni u vazduhu, nego na sam film.
Ovo je bilo cisto da ti docaram taj deo atmosfere.

Nakon toga, rasporedice vas u dve ucionice i otpocecete sa pismenom analizom filma.
Analizu filma radis posve klasicno.
Na taj nacin ste u skoli verovatno radili svakakve analize dela ili pojedinih likova.
Ne bi bilo lose da se upoznas sa samom umetnoscu navedenih reditelja,
sa njihovim cestim motivima i njihovim nacinom prikazivanja.
Imaces srece ako ti bude neki film od Hickoka.
Jedan od mojih omiljenih reditelja.
A jos "Sever severozapad".
Zavidim ti.

Drugi dan je rezervisan za pisanje kratkog dramskog teksta.
Oni ce ti dati temu. Nas naslov je bio "Sada vise niceg nema",
odnosno delo je trebalo da se zavrsi jedino tom recenicom.
To je bio jedini uslov.
Savetujem ti da ne ubacujes u radnju puno likova, jer je potrebno da stvoris samo jednu
dramsku scenu. Dovoljno ce ti biti dva, tri lika i dobar zaplet.
Remarke su potrebne, ali ne moras da insistiras na njima.
Ipak, tih par stranica mozes otprilike da osmislis kuci,
a poslednja recenica uvek moze na neki nacin da se ukomponuje u celinu.
Ja sam imao srece, pa je data recenica svojstvena meni.

Sto se tice same drame koju moras da napises...
Nju ces odneti po samoj prijavi za polaganje prijemnog.
Bice ti potrebna tri primerka.
Tu nema nikakvih ogranicenja.
Mislim da je neki najprikladniji broj stranica do osamdeset.
Ne treba preterivati ni u likovima, zapletu, pa ni u obimu.
Bitno je da prica ima poentu.
Osetices kada ti dodje inspiracija.
Lako mozes da procenis da li je to bas ta tvoja prica.
Kada napises dramu, odnesi tekst kod profesora srpskog.
Neka ti pregleda, lektorise ono sto je potrebno i to je sve.

Bice odredjeni dani za konslultacije.
Bilo bi pozeljno da ides i da se muvas tamo po fakultetu.
Ja nisam i mozda je to moja greska.


Treci dan se naknadno odredjuje.
Tamo prolaze samo odabrani i ja nazalost nisam bio medju njima.
Tada se obavlja usmena konverzacija.
Ja sam neke od knjiga, koje ti je Carol navela pronasao u biblioteci,
procitao neke najpoznatije drame pojedinih dramskih pisaca.
Pogotovo Ibzena i Brehta. Ibzena i privatno volim.
Pored Beketa mi je najomiljeniji.

Da ti pruzim utehu i kazem da se vecina za taj treci dan nije ni spremala
(bar su tako govorili) i isli su po principu - "Ako prodjem mislicu o tome".

Nije bilo puno prijavljenih, mozda pedesetak,
ali i to je puno sa obzirom da primaju samo osmoro.
Ne moram ti reci da vecina njih deluje sasvim ufurano,
ali ima i onih ok ljudi.
Taman sam pomislio da i ukoliko me prime,
necu imati sa kime da komuniciram.
Glumci su katastrofalni.
Cast izuzecima.
Moja drugarica je iste godine polagala, ali nije prosla.
Vecina njih je umislila da seta crvenim tepihom
i hita za Oskarom u vecernjim toaletama.
Za vecinu je to shvatanje glume
i u svojim glavama vec su cenjeni glumci.

Ne zelim da te obeshrabrim.
Jednostavno moras da pokusas ako to zaista volis.
Ja sam pokusao i ne kajem se.
Moras probati ili si vec na startu gubitnik.
Ko zna, kada zavrsim trenutni fakultet
i ukoliko jos uvek bude bilo zelje u meni,
mozda pokusam jos jednom.

Puno srece.
 
Poslednja izmena:
Evo, prilazem na uvid jedan deo drame.
Ne ugledaj se na nju.
Ne znam...
Mozda je ona i njena bizarnost razlog zbog kog nisam prosao.
Ovde ima dosta gresaka.
Kasnije je nesto izmenjeno, ali to nemam u kompjuteru.


Treca pojava

(Raskosna spavaca soba. Krevet sa baldahinom. Toaletni sto. Otvoren orman. Katarina sedi na stolici i gleda u ogledalo.Obucena je za vece.Uzima cetku i uredjuje kosu. Odjednom se ukoci sa cetkom u vazduhu. Okrene se naglo i kad shvati da nema nikog, odahne i nastavi. Lice joj ne pokazuje nikakve emocije. Kao prazan list hartije. Vrati cetku na stalak i nasloni se na stolicu. Glavu spusti ka podu i zazmuri. Sa stola se otkotrlja ruz za usne i pade pored njenih nogu. Dugo ga posmatra u tisini. Cuje se kucanje i smeh. Ona udahne jednom duboko.)

KATARINA: Napred!

(U prostoriju ulazi Nikola i vodi decake)

NIKOLA: Da li smo spremni Visocanstvo, a moja sestro razvratnice?! Ovde ti poseta dodje, a Vi se tu u Vasim odajama kao hrcak zavlacite. (saljivo citira neki dramski tekst. Decaci gledaju bojazljivo u baku) Pa sta cekate? Ukipili ste se k'o statue. Trcite kod bake!

(Dotrcase i zagrlise je. Ona se samo hladno nasmesi i zbunjeno pogleda u Nikolu).

KATARINA: Pa vi ste vec veliki (govori tiho i bez emocija) Mora da vam je cudno sto me nikada do sada niste videli.

(Decaci cute)

KATARINA: (zamisljeno) Pitam se koliko li vam je godina...

(Mladji decak pokaza nesto rukama)

KATARINA: I mislila sam da je tako. Imam nesto za vas. Vidite li tamo na stolu.... (pokazuje rukom na sto u daljini ) Imate bombone. Posluzite se.

(Deca otrcase, a Nikola joj pridje i stavi joj ruke na ramena)

NIKOLA: Pokusaj da budes malo vedrija. (tiho) Deca sve primecuju.

KATARINA: Ne znam kako. Zaboravila sam kako izgleda biti dete.

NIKOLA: Ali verovatno veoma dobro znas ulogu zlobnice koju si sebi namenila.

KATARINA: To mi je sklono.

NIKOLA: Ne bi trebalo.

KATARINA: Da li je ona dole? (hladno)

NIKOLA: Jeste.

KATARINA: I mislila sam tako.

NIKOLA: Zar ne zelis da je vidis?

KATARINA: Pa zar je nisam pozvala?

NIKOLA: Jesi, ali cini mi se da ne izgaras od zelje.

KATARINA: Izgaranje je za slabice.

NIKOLA: A ti si jaka... Skini tu masku nipodostavanja i zlobe koju nosis. Dozvoli Natasi da upozna svoju pravu majku. Uvek si se prema njoj ponasala kao prema neprijatelju.

KATARINA: Ona jeste neprijatelj.

NIKOLA: Ne pricaj gluposti! (prekorno)

KATARINA: To nisu gluposti. Covek vidi kada ispred njega stoji neprijatelj.

NIKOLA: (razocarano, baci pogled na decu, koja se u daljini otimaju oko bombona i ne slusaju) Nisi se ti uopste promenila. Nimalo.

KATARINA: A ko je rekao da jesam?

NIKOLA: Mislio sam... Pa pozvala si je da dodje.

KATARINA: Jesam. Priznajem (pauza) Dugo sam je izbegavala. Bojala se. Krila od nje kao macka od kuceta. Ali vise ne (cinicno) Cujes li, Nikola!? Vise ne. Sada sam skupila hrabrost da se suocim sa neprijateljem.

NIKOLA: (skloni ruku sa njenog ramena) Nikada te nisam poznavao. Uvek si mi bila strana. Natasa nije zasluzila ovakvu majku.

KATARINA: Sta ces... (ironicno) Ni ja nisam zasluzila tebe za brata, pa prihvatam neizbezno.

NIKOLA: Uzivas da mucis ljude oko sebe?

KATARINA: Nije istina. Ti ne shvatas da ja tim mucenjem mucim samo sebe.

(Decaci dodjose i stadose ispred njih.)

KATARINA: (okrenu se ka Nikoli koji stoji skamenjeno) Mogao bi da odes dole da pravis drustvo Natasi, a mene ostavi samu sa decacima.

NIKOLA: U redu. (okrenu se ka decacima i namigne im) Uzivajte sa bakom I budite dobri. Nemojte posle da mi se zali na vas.

DECACI: Nece, ciko.

NIKOLA: Bolje da bude tako (glumi strogost, uputi jedan prebacujuci pogled sestri i napusti sobu. Katarina ga isprati sa smeskom, a onda procenjivacki pogleda u decake.)

KATARINA: Pa... kakve su bile bombone?

SINISA: Odlicne, bako.

KATARINA: Drago mi je da su vam se svidele. Svake godine sam ih kupovala u ovo vreme. Kitila jelku, spremala poklone, a vi niste dolazili. Da li ste znali da ste ovde imali poklone?

VUKASIN: Mama nam nije nista rekla.

KATARINA: Sram je bilo! (ustane sa stolice i ode prema krevetu. Okrenuta je ledjima decacima, a gleda u publiku, smeska se) Da tako laze svoju decu. (ljutito)

SINISA: Ne laze nas ona, bako.

KATARINA: Nego sta radi, dusice? Kako objasnjavate to da me nikada do sada niste videli? Ona vas je ukrala od mene. Ja sam bolesna zbog nje.

VUKASIN: Bolesna si bako?

KATARINA: Jesam, dragi moji. (sazaljivo)

SINISA: A kako mozes da budes bolesna zbog mame? Al’ opasno? (zabrinuto)

KATARINA: Najopasnije, andjeli moji. Vasa majka mi je zatrovala dusu. Ostavila ovde samu i jadnu, dok je ona uzivala u vama. Ja nemam nista.

SINISA: Imas lepu kucu, bako.

KATARINA: Nista mi ne znaci. Ali dosta o tome... (uze stap i ode do prozora) Da pricamo o nekim drugim, nekim vedrijim stvarima... Sneg... Odavno nije padao. Pada zbog vas andjeli! Dosli ste mi. Osecam vas pored sebe. Da li volite Sneska?

VUKASIN: Mi volimo Sneska, bako... Al’ ovaj trapavko nista ne zna da uradi.

SINISA: Nemoj da me diras. (odbrambeno)

KATARINA: Zar?

VUKASIN: Istina je bako. Malopre smo se igrali u hodniku i on je polomio tvoju vazu. Onu veliku sto je stajala na stolu.

KATARINA: Ne... (zbunjeno gleda ispred sebe) Polomila se kazes?

SINISA: Ne ljutis se, bako?

KATARINA: Nevazno. Zalepicemo je... (pauza) ili mozda ne. Sta ako... Ne, nebitno...

SINISA: Drago mi je da se ne ljutis.

KATARINA: Polomio si mi andjela, a kazes da se ne ljutim. Isti si ko majka! I ona bi isto tako radila. (gleda u prazno)

SINISA: Ipak se ljutis, bako?

KATARINA: Ne. ( zacudjeno, kao da malopre nista nije rekla) Od kud ti to, sinko? Ne ljutim se. To je samo obicna vaza.

SINISA: Ucinilo mi se...

KATARINA: Svasta sa tobom.... (odmahne rukom) Mada i meni se ponekad pricinjava.

VUKASIN: Sta ti se pricinjava bako?

KATARINA: Da se davim.

VUKASIN: Stvarno?

KATARINA: Najstvarnije.

SINISA: U bazenu?

KATARINA: Ne. U kadi.

VUKASIN: A kako, bako, u kadi? (zbunjeno)

KATARINA: (polako se spusta na fotelju) Ne mogu da se pomerim. Voda mi ulazi u usta. Gusim se, a tako zelim da udahnem vazduh. Glava mi tone. Na povrsini vidim odraz lica vase majke. Smeje se. Onda shvatam da me ona davi.

SINISA: Mama ne bi to uradila.

KATARINA: Mozda ne bi... Onda se obicno probudim.

VUKASIN: Ah, to je znaci samo san. (sa olaksanjem)

KATARINA: Dabome da je san. Cesto imam snove na javi.

SINISA: Ja volim da sanjam lepe snove, bako.

KATARINA: Ooo… ( tuzno) ali uskoro neces vise moci.

SINISA: Zasto?

KATARINA: Pa jos si mali. Kad porastes nema vise lepih snova. Grehovi... (zamisljeno) Proganjaju gresnike. Proganjace i tebe.

SINISA: Ali ja nisam gresnik.

KATARINA: Bices, bices... ima vremena... (tiho za sebe)

SINISA: Ali ja necu da sanjam kosmare.

KATARINA: Onda ti je jedina opcija da umres. (ravnodusno)

SINISA: Da umrem, bako? (uplaseno i sa cudjenjem)

KATARINA: Da odes zajedno sa grehovima. Tako vise neces sanjati.

SINISA: Cudna si, bako.

KATARINA: Cini vam se, decaci. (veselo) Da li ste pojeli bombone?

VUKASIN: Jesmo.

(Katarina sa zadovoljstvom pomiluje starijeg po kosi i nasmesi mu se. Cuje se kucanje na vratima, ulazi Lidija)

LIDIJA: Gospodjo, stigao je doktor Pavlovic. Kaze da bi voleo da vas pregleda pre nego sto sidjete na veceru.

KATARINA: (klimne glavom) Neka udje. Povedi decake sa sobom i daj im slatkise. Samo pazi da im ne pozli.

LIDIJA: Da im pozli?

KATARINA: Od slatkisa, glupaco.

(Sluzavka klimne glavom i povede decake. Katarina se priblizi ogledalu, zagleda se. Na vratima se ponovo cuje kucanje.)


KATARINA: Udjite, doktore (sede u fotelju)

DOKTOR: Kako je veceras moja bolesnica? (pridje i poljubi je u ruku, svoju torbu stavi na mali sto)

KATARINA: Bolesno.

DOKTOR: Ali izgledate bolje nego inace. Svi su dole i cekaju vas.

KATARINA: Da. (sa usiljenim smeskom na licu. Gleda u ruke i igra se sa prstenom. Cas ga skine, cas ga vrati) Cekaju k'o lesinari svoj plen. Zato sam vas i pozvala da ostanete na veceri. Vi ste uz mene. Oni su moji stranci.

DOKTOR: Bice mi zadovoljstvo. Nana uvek spremi odlicnu hranu.

KATARINA: Jadnica...

DOKTOR: Zasto jadnica?

KATARINA: Sprema hranu. (tiho i bezvoljno)

DOKTOR: Ne razumem vas.

KATARINA: To je citav njen zivot i svrha njenog postojanja, doktore. Ona zivi da bi nam spremila hranu i njoj je samo to vazno, doktore. Kao gospodja Dolovej... (zamisljeno) U slucaju da nam se svidi, odlicno je, srecna je. U slucaju da nam se ne svidi to je njena najveca greska. Boli je. Grize je savest.

DOKTOR: Savest?

KATARINA: Da, doco. Ona stvar koja uvek izjeda. Nebitno da li ste pocinili veliki greh ili niste spemili ukusnu hranu. Savest ne dopusta da poletite.
 
Poslednja izmena:
DOKTOR: Vidim da ste u jednom od onih stanja. Cujete glasove? (zabrinuto)

KATARINA: Stalno su tu.

DOKTOR: Sta vam govore?

KATARINA: Ne govore mi.

DOKTOR: Ne govore vam?

KATARINA: Ne. (pauza) Samo me ohrabruju.

DOKTOR: Ohrabruju vas? Pa to je dobro. To je taj vas prikriveni optimizam koji pokusava da izadje na povrsinu. To je dobro. (sede na stolicu prekoputa nje i zapali cigaretu)

KATARINA: Ako vi kazete da je optimizam doktore, ko sam ja da vam se protivim. Slaba sam.

DOKTOR: Zar nije?

KATARINA: Ne znam. (pauza, a onda zamisljeno) Samo znam da vristi.

DOKTOR: Oprimizam vristi?

KATARINA: (ustaje sa fotelje, oslanja se na stap i gleda u doktora. Glas joj drhti, a u isto vreme joj je i snazan, pun gnusanja)
Vriste glasovi, dokrore Pavlovicu. Vristi jedan zivot ugusen i progonjen. Vriste gresnici, muce druge gresnike. Hoce naplatu onoga sto nemaju, jer nisu zadovoljni onim sto imaju. Vristi svet, doktore Pavlovicu (“doktore Pavlovicu" izgovara sa posebnim akcentom), samo sto ste vi izgleda gluvi da cujete. Vristi vazduh, vristi vetar, vriste misli i vristi ovaj parket ispod nasih nogu...
Zar ne cujete da sve vristi, gospodine Pavlovicu?!
Zar u vasoj glavi nema vristanja i kukanja, zar ne cujete urlikanja? (zadise se i iznemoglo se spusti ponovo u fotelju).

DOKTOR: Da li ste dobro? (zabrinuto, ustaje da joj pridje, al’ ona odmahnu rukom i on se vrati na mesto)

KATARINA: Sasvim. Nkad bolje. Da li vi to cujete, doktore?

DOKTOR: Bojim se da ne, gospodjo. To je sve u vasoj glavi. Pokusajte da jednom zatvorite oci i pomislite na tisinu.

KATARINA: Nema tisine. (odmahuje glavom kao porazeni)

DOKTOR: Pokusajte da je pronadjete. Zaronite u sebe. Ne dozvolite da drugi upravljaju vama i da vam govore sta da radite.

KATARINA: Ali nema nikakvih drugih. (pauza, zatim izgubljenim pogledom gleda po sobi, zaustavi se na doktoru) Sve sam to ja.

DOKTOR: U tom slucaju zatvorite i svezite tu sebe. Ne dajte joj da izadje na povrsinu. Neka ostane zatvorena negde u podsvesti zajedno sa glasovima. Dopustite onoj pravoj sebi da udje u vase telo i tu pravu sebe suocite sa svetom.

KATARINA: Doktore?

DOKTOR: Izvolite?

KATARINA: Sta je pravo, a sta lazno? Kako vi mozete da odredite koja sam prava ja, a koja je u meni strana. Ili, bolje da vas pitam, kako mozete da procenite da li ste vi pravi vi? Kako ja da znam da li je covek koji prica sa mnom zapravo pravi?
Mozda ste bas vi taj glas, koji sputava vasu unutrasnju snagu.

DOKTOR: Ja sam pravi. (ubedjeno)

KATARINA: Zar i lazni ne bi rekao da je pravi? Ko jos pristaje da igra ulogu laznog?! Vi izgleda ne shvatate da to lazno i pravo ne mozete da razgranicite, jer je to jedna ista celina. Ono u pozadini uvek vristi. Vristi, doktore. (ponavlja tiho i uplaseno)

DOKTOR: Meni ne vristi.

KATARINA: (nalegne se u naslon i posmatra ga sa smeskom) I mislite da ste vi normalni, a ja luda? Sada se i ja pitam... Da li covek koji u svojoj glavi ne cuje glasove moze biti normalan. Svako ima svog vristavca.

DOKTOR: (ustaje) Umorni ste? Bice bolje da vas odmah pregledam. Kcerka i zet vas cekaju dole.

KATARINA: Necu da me pregledate. Nije potrebno. Osecam se sasvim dobro sada.

DOKTOR: Ali insistiram...

KATARINA: (upade mu u rec) Nikako. Bolje sidjite dole. zatrazite od Nane neku hranu i pohvalite je uzgred. Samo to moze spreciti njenog vristavca da zaurla. (sa nekim nedefinisanim smeskom na licu)

DOKTOR: Da li ste uzeli lekove?

KATARINA: Sve, doktore.

DOKTOR: Drago mi je.

KATARINA: Kako mogu da ih ne uzmem kada dezurni policajci kao lesinari obilaze oko mene.

DOKTOR: Mi hocemo da vam bude bolje. Nismi mi lesinari.

KATARINA: Da, da, doco. (ironicno) Verujem vam. Idite sad...

DOKTOR: U redu. Sidjite ubrzo dole. Gosti vas vec cekaju i svi su nestrpljivi da vas vide. (poljubi joj ruku i ode ka vratima)

KATARINA: Isto onoliko koliko sam ja zeljna da vidim njih.

DOKTOR: Ne budite ironicni.

KATARINA: Trudim se.

KATARINA: Doktore... (zove ga natrag, on se okrenu)

DOKTOR: Da?

KATARINA: Vasa torba. (pokazuje na njegovu lekarsku torbu koja je ostala na stolu)

DOKTOR: (sa smeskom prilazi) Potpuno sam zaboravio. Izgleda da su moji glasovi zatajili. Nemam vise ni pameti. Covek lako zaboravlja... (nakloni se i napusti scenu)

KATARINA: (gleda u njega dok se vrata zatvaraju, a onda za sebe)
Da, da… Samo se pitam sta je bio tvoj andjeo i koji je tvoj vristavac, doktore Pavlovicu.
 
Poslednja izmena:
Jao hvala vam puno,moracu da odem do faxa ovih dana..da me zapamte,haha,salim se :) Ma ne obeshrabrujes me,psihicki sam vec spremna da postoji velika mogucnost da padnem... Medjutim,ne zelim da odustanem,gledala sam i ostale fakultete i zaista se na dramaturgiji najvise pronalazim. Jao,samo se nadam da necu imati tremu na ispitu,jer ne mogu da pisem pod pritiskom,sta ako mi se desi da bas taj dan nemam uopste inspiraciju? Joooj... :) A sto se tice drame,nisam jos ni pocela da je pisem,imam dosta ideja,i imam i dosta vec napisanih ili zapocetih prica,ali ja uglavnom imam neke cudne ideje i cesto ubacujem neku simboliku,tako da ne znam da li bi im se to svidelo.. A i mama mi visi nad glavom svaki dan -Kad ces vise poceti da pises tu dramu?!- ajoj i nece da mi krene,u zivotu nisam pisala nesto zato sto moram,nego zato sto sam tako osetila.. Boze,ovo zvuci potpuno isfolirano,ali je iskreno. I sto je najgore,pisem ja neke svoje price sa strane,al nikako tu dramu da zapocnem :( I plasim se da je pocnem,jer znam da mi od toga zavisi pola prijemnog i kad god sednem za tastaturu u sebi pomislim -Ok,sad treba da napisem nesto fascinantno,nesto najbolje do sad!- i naravno da odustanem... U svakom slucaju hvala ti puno na svemu,zaista mi znaci sve ovo...Svidja mi se ovaj deo tvoje drame,svaka recenica nekako ima poentu,vidi se da volis Beketa.. :) Zanima i mene koja je "vristalica" doktora Pavlovica,pretpostavljam da se to kasnije otkriva... :) Boze,vec sam zamislila kako teku dogadjaji :DDD
 
Sad sam nešto razmišljala o sebi i o svom pisanju
(ništa veliko i obimno,nastalo iz potrebe za vođenjem paralelnih života ,,od kojih nijedan nije onaj pravi")...
shvatih da nikad ne bih umela da napišem dramu.
Kad sam bila drugi razred napisala sam neki dramski tekstić i bio je dobar, pa smo ga i izvodili, ali mislim da je proza jedino u čemu bih ja mogla da se oprobam...a možda i ne.:neutral:
 
sada vidim da postoje i studije uz rad...da li neko zna kako to funckionise? Drugar je upisao montazu( jedini te godine) i sada za njega, naravno, nece da organizuju blok nastavu nego ide sa redovnim studentima :( Kakvo je stanje na produkciji( filmskoj) po tom pitanju? Kolika je konkurencija na tom smeru? Koja ja realna razlika izmedju tv produkcije i menadzmenta( ovo bi trebalo da je kao neki novi smer?)

Hvala ;)
 
Poslednja izmena:
Caoo.. Da li moze neko da mi kaze nesto vise o prijemnom na fdu-smjer gluma? Kako sve to funkcionise..ko prima klasu ove god..kakvi su prof.. ? Nisam mnogo upoznata s tim jer nisam iz BG-a..

hvala ;)
 
ove godine klasu prima vlade jevtovic.... imas siri krug, ako njega prodjes ulazis u uzi krug!!!!! Za siri krug bi trebalo da spremis jednu pesmu,jednu komediju i jednu dramu!!!!!! i spremi neku imiteciju!!!!!! na fdu primaju od 10 do 12 clanova!!!!! obicno je isti broj muskaraca i zena, ali i ne mora tako da bude!!!!:snesko5:
 
radis vesbe koje ti zada profesor, ali on ti zada neki tekst!!!!on ti da da radis dikciju,: vezbe snalazljivosti i tako... uzi izbor traje oko 5 dana!!!!:snesko5:
 
Pratim ovu temu vec duze vreme, pa rekoh da se ukljucim. Pre svega pozdrav za sve, svidja mi se sto tako pozitivno razmisljate i verujete u sebe. z:) Ja sam II godina i htela bih da izadjem na prijemni ove godine (gluma), ali ne znam kolike su sanse zbog godina. Ako bi mogao neko ko je bio na prijemnom, a nije zavrsio srednju, da mi pojasni bilo sta u vezi onih testova iz srpskog, istorije i td...hvalaz:poz:
 
Ja sam bila, ali nisam prošla do tih testova... Pazi, moj ti je predlog da sačekaš još godinu dana, jer ako uđeš u uži krug moraš da polažeš ispite iz srpskog, engleskog, muzičkog, likovnog i istorije, i to za godine srednje koje nisi završila.. U tvom slučaju, program za III i IV... A imaš vremena, bolje vredno radi i spremaj se, pa izađi dogodine, nego da žuriš za badava ;)


Inače, svim novim članovima od srca preporučujem da PROČITAJU BAR JEDAN DEO VEĆ NAPISANIH STRANA, toliko informacija ima na ovoj temi da je to neverovatno, makar samo provrtite pet strana unazad i videćete koliko se ponavljate sa pitanjima ;) Ljudi, nemojte biti lenji... Gluma je nešto do čega nam je svima stalo, i ako vam je stalo koliko i meni, a verujem da jeste, sigurno ćete biti spremni i da uradite mnogo teže stvari od "listanja" nekih tričavih 113 stranica jedne teme ;)
 
narode ja zelim da vas pitam: Da li se vama svidja gluma Ivane Jovanovic u seriji Greh njene majke???? z:(( ja mislim da je to dno dna!!!!! a vi sta mislite?????:snesko5:
 
Prelistala sam svih 114 stranica i ne samo na ovom forumu,ima ih jos dosta,ali ovde je nekako najdetaljnije, samo niko nije pisao o tim testovima. Znaci to se tek polaze ako udjes u uzi krug...pa pretpostavljala sam da necu imati dovoljno vremena. A u slucaju ako ja neke predmete (likovno i muzicko) nemam u III I IV godini?
 
Poslednja izmena:
Džaba ti, i srpski i engleski i sve ostale predmete polažeš po programu za gimnaziju društveno-jezički smer... Tako sam bar ja pročitala, raspitaj se detaljnije ako mi ne veruješ, pošto nisam baš sigurna, čini mi se da je tako stajalo.
A o užem krugu se ne govori jer je jako malo ljudi koji šećkaju forumima a koji su kroz taj pakao prošli XD Sem toga, niko koga ja znam a da je bio u tom užem krugu ( a znam svega troje ljudi XD ) o tome ne priča, samo kažu "Maaa, to su ti neki testovi, sve je to vrlo prosto, videćeš ako stigneš dotle" XD
 
Lično ne mislim da ti testovi mogu da obuhvate sveukupno gradivo razreda srednje škole koji se ne završe.
Pre su to testovi opšte kulture, zato i svi govore da su jako laki. Mislim da ne postoji neko ko to nije proš'o.

Ne znam ko je pitao, ali ne sviđa mi se gluma Ivane Jovanović u pomenutoj seriji.
Cela serija mi je debilna, kruta i nekreativna, bez improvizacije kao savršeno naučena napamet i ponovljena samo još jednom.
 
zna li ko da li ce goca maric u penziju?:kpozdrav:...... ja sam cuo nesto od bivseg studenta sa FDU da se ona menja i da dolazi neka njena asistentkinja Irena!!!!!!!!!!!!!!!:snesko5:
 

Back
Top