Evropa živi na kredit?

Schrodinger

Elita
Poruka
16.301
Sve ove zemlje u kojima je blagostanje su maksimalno zaduzene kao sto vidimo, na celu sa Japanom. Po logici onih koji misle da je i Srbija zaduzena ispada da bi trebalo jos vise da se zaduzimo da bi dostigli njihov nivo.
Da li je to to taj Titov put sa koga smo skrenuli zapravo, i koje su sanse da se vratimo zapadnom koloseku? :kafa: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Public_debt_percent_gdp_world_map.PNG
1760443589931.png

Naravno Arabija je izuzetak jer ima prirodna bogatstva i ne mora da se zaduzuje, znaci ima i takvih primera.
 
Zaduživanje samo po sebi nije problem, ako se koristi pametno. Najrazvijenije zemlje na ovoj mapi upravo su dokaz da dug može biti alat razvoja. One su kroz zaduživanje ulagale u infrastrukturu, obrazovanje, tehnologiju i socijalne programe. Rezultat su stabilna društva, visok standard i kvalitetan život. Zato Evropa i Japan danas važe za najpoželjnija mesta za život.

Kod nas je, međutim, problem u načinu na koji se dug koristi. U Srbiji se krediti ne ulažu u razvoj, nego u koruptivne projekte i megalomanske fasade koje ne vraćaju ništa ekonomiji. Ogromna sredstva, krediti, donacije i bespovratna pomoć iz Evrope i sveta, kojie smo dobili u procesu tranzicije, potrošena su, a zemlja je ostala na nivou srednjeg veka po produktivnosti i pravnoj sigurnosti.

Zato kod nas svako novo zaduženje nije instrument razvoja, nego burazerskih kombinacija. Umesto da gradimo temelje samostalne ekonomije, sve više tonemo u zavisnost od "gazda" koji će ubuduće odlučivati kako živimo. Drugim rečima, kako nismo sposobni da se razvijamo, ostaje nam jedino da budemo kolonija za druge. I to, naravno, uz zahvalnost našem predsedniku, jer "bolje da nam drugi naređuju, nego da sami mislimo", zar ne? 😉
 
Sve ove zemlje u kojima je blagostanje su maksimalno zaduzene kao sto vidimo, na celu sa Japanom. Po logici onih koji misle da je i Srbija zaduzena ispada da bi trebalo jos vise da se zaduzimo da bi dostigli njihov nivo.
Da li je to to taj Titov put sa koga smo skrenuli zapravo, i koje su sanse da se vratimo zapadnom koloseku? :kafa: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Public_debt_percent_gdp_world_map.PNG
Pogledajte prilog 1800159
Naravno Arabija je izuzetak jer ima prirodna bogatstva i ne mora da se zaduzuje, znaci ima i takvih primera.

Ако успешан човек узме кредит за стан од 200 000 евра и уредно га сервисира, он није у дужничкој кризи.


Ако локални клошар узме 10 000 динара, он је у дужничком ропству.

Питање је могућности сервисирања дуга. Грчка је банкротирала јер није могла да сервисира дуг, као и Аргентина. А Јапан није јер он сервисира уредно дуг и има потенцијал за сервисирање дуга.
 

Па, не можеш одједном да одвојиш толике паре за мост или пут. Ту мора кредит. Финансијски се не исплати да буде кеш одједном. ММФ дају ниске камате за инфраструктуру. Кинези дају на лепе очи, без контроле, али велику камату. Али, траже и осигурање.
 
Kod nas nekako zeleno , a stanje fluoroscentno crveno .
Otkrio si foru , daltonisticka teorija....svi mi gledamo crveno a vidimo zeleno....sad ima smisla sto niko ne staje na gradjevinskim semaforima kad se upali crveno nego jure da uhvate rep kolone koja je prosla na zeleno...onaj vozac dzipa bar duhovito odgovorio , nema znak dzipa na crvenom , znaci nije za dzip...
 
Ne mora nijedna država da se zadužuje. Zaduživanje je u interesu banaka, i ono je zbog alavosti trenutne vlasti u mnogim državama.
Ne mora? Objasni penzionerima zasto nisu dobili penziju, drzavnim sluzbenicima platu, zaposlenima u privatnim kompanijama koje rade za drzavu zasto su otpusteni jer im firma nema posla, gradjanima zasto nema struje jer je drzavna elektroprivreda stala zato sto nema novca za hitne popravke i investicije itd.

Znaci, ekonomije u mnogim drzavama ne mogu da pokriju nivo standarda po kojima se u njima zivi pa se potrebna razlika pokriva zaduzenjima, u suprotnom nosioci vlasti ne bi opet bili birani.

Na stranu, sto se vise novca u javnom sektoru obrce, pri istom % provizija, vise novca zavrsi u sistemu korupcije odnosno u dzepovima onih koji obavljaju posao javnih/drzavnih sluzbenika.

zato i postoji ona stara narodna: "samo % pokrece javne radove/nabavke odnosno samo % moze da asfaltira moju ulicu, da nam dovede kanalizaciju u kraj, da opremi bolnicu u nase malo misto, izgradi novu skolu u kraju...".
 
Zaduživanje samo po sebi nije problem, ako se koristi pametno. Najrazvijenije zemlje na ovoj mapi upravo su dokaz da dug može biti alat razvoja. One su kroz zaduživanje ulagale u infrastrukturu, obrazovanje, tehnologiju i socijalne programe. Rezultat su stabilna društva, visok standard i kvalitetan život. Zato Evropa i Japan danas važe za najpoželjnija mesta za život.

Kod nas je, međutim, problem u načinu na koji se dug koristi. U Srbiji se krediti ne ulažu u razvoj, nego u koruptivne projekte i megalomanske fasade koje ne vraćaju ništa ekonomiji. Ogromna sredstva, krediti, donacije i bespovratna pomoć iz Evrope i sveta, kojie smo dobili u procesu tranzicije, potrošena su, a zemlja je ostala na nivou srednjeg veka po produktivnosti i pravnoj sigurnosti.

Zato kod nas svako novo zaduženje nije instrument razvoja, nego burazerskih kombinacija. Umesto da gradimo temelje samostalne ekonomije, sve više tonemo u zavisnost od "gazda" koji će ubuduće odlučivati kako živimo. Drugim rečima, kako nismo sposobni da se razvijamo, ostaje nam jedino da budemo kolonija za druge. I to, naravno, uz zahvalnost našem predsedniku, jer "bolje da nam drugi naređuju, nego da sami mislimo", zar ne? 😉
Stabilna i razvijena društva a zadužena do ...?
 
Sve ove zemlje u kojima je blagostanje su maksimalno zaduzene kao sto vidimo, na celu sa Japanom. Po logici onih koji misle da je i Srbija zaduzena ispada da bi trebalo jos vise da se zaduzimo da bi dostigli njihov nivo.
Da li je to to taj Titov put sa koga smo skrenuli zapravo, i koje su sanse da se vratimo zapadnom koloseku? :kafa: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Public_debt_percent_gdp_world_map.PNG
Pogledajte prilog 1800159
Naravno Arabija je izuzetak jer ima prirodna bogatstva i ne mora da se zaduzuje, znaci ima i takvih primera.
ja to govorim decenijama. NEMACKOJ SVETSKA BANKA DODELI 1000 MILIJARDI EVRA KREDITA, PA NEMCI NA SVOJIH ZARADJENIH 500 EVRA DODAJU IZ TOG KREDITA PO JOS 2500 EVRA I, ETO, NEMACKE PLATE 3000 EVRA.

za onoliko koliko su vece plate na zapada toliko im je vece i zaduzenje..........a u BDP se racuna i zaduzenje TAKO DA AKO SRBIJA UZME OD SVETSKE BANKE 1000 MILJARDI DOLARA, SRPSKI BDP PO GLAVI BICE 166 000 DOLARA, DAKLE DUPLO VECI NEGO SVAJCARSKI BDP PO GLAVI.

ocigledno da se ovakvi podaci koriste za propagandu i manipulaciju svetskog javnog mnenja................jer se na osnovu BDP stimuju nacionalne valute u odnosu na dolar, evro.........A NOSILAC TIH VALUTNIH ODNOSA SU AMERICKE REJTING AGENTURE.

Dakle, nije dovoljno zapad pobediti u ukrajini, vec treba eliminisati centar zla.........AMERIKU I ENGLESKU (posebno CITY)..........kako bi planeta prezivela.
 
Ne mora? Objasni penzionerima zasto nisu dobili penziju, drzavnim sluzbenicima platu, zaposlenima u privatnim kompanijama koje rade za drzavu zasto su otpusteni jer im firma nema posla, gradjanima zasto nema struje jer je drzavna elektroprivreda stala zato sto nema novca za hitne popravke i investicije itd.

Znaci, ekonomije u mnogim drzavama ne mogu da pokriju nivo standarda po kojima se u njima zivi pa se potrebna razlika pokriva zaduzenjima, u suprotnom nosioci vlasti ne bi opet bili birani.

Na stranu, sto se vise novca u javnom sektoru obrce, pri istom % provizija, vise novca zavrsi u sistemu korupcije odnosno u dzepovima onih koji obavljaju posao javnih/drzavnih sluzbenika.

zato i postoji ona stara narodna: "samo % pokrece javne radove/nabavke odnosno samo % moze da asfaltira moju ulicu, da nam dovede kanalizaciju u kraj, da opremi bolnicu u nase malo misto, izgradi novu skolu u kraju...".
Kao što se ja ne zadužujem, ne mora ni država. Država mora da odredi prioritete, i da domaćinski raspolaže budžetom. Svako zaduživanje podrazumeva plaćanje kamata, i samim tim manje novca u budžetu u budućnosti.
Zaduživanje je prodaja sopstvene budućnosti zbog alavosti u sadašnjosti.
 
Kao što se ja ne zadužujem, ne mora ni država. Država mora da odredi prioritete, i da domaćinski raspolaže budžetom. Svako zaduživanje podrazumeva plaćanje kamata, i samim tim manje novca u budžetu u budućnosti.
Zaduživanje je prodaja sopstvene budućnosti zbog alavosti u sadašnjosti.
Dug države čini samo manji dio duga. Tu su i banke, građani, firme, fondovi, njihovi dugovi čine veliku većinu.
 
Kao što se ja ne zadužujem, ne mora ni država. Država mora da odredi prioritete, i da domaćinski raspolaže budžetom. Svako zaduživanje podrazumeva plaćanje kamata, i samim tim manje novca u budžetu u budućnosti.
Zaduživanje je prodaja sopstvene budućnosti zbog alavosti u sadašnjosti.
Ti i svi mi zivimo u sadasnjosti. Pa ako ne uzmes kredit da bi isfinansirao gradnju bolnice, autoputa, hidroelektrane neces imati gde da se u sadasnjosti lecis, neces imati drum po kom ces da se u sadasnjosti vozis i neces imati struje da sada pises po forumu. Mozda ces imati za 20 godina dovoljno sredstava da isfinansiras tu bolnicu ali ces tada vec biti mrtav zato sto te odnela neka bolest koju si mozda mogao da izlecis da si u medjuvremenu imao bolnicu, mozda ces imati dovoljno novca da napravis i taj drum ali za 20 godina ce neki deo zemlje biti izlovan i ko zna koliko tvojih gradjana izginuti na losim drumovima, a da ne pricam ako tek za 20 godina dobijes struju i prikacis se na inteMet i otkrijes forum Krstarice - tad cemo svi mi sa kojima sad pises ili biti mrtvi ili matori a sama Krstarica verovatno nece postojati.

U privatnom zivotu takodje ces kupiti stan tek kada skupis dovoljno gotovine, za nekih 30-35 godina, do tad ces da zivis pod roditeljskim krovom (ako renats stan podrazumeva se da nikad neces ustedeti da kupis svoj stan), takodje ces da skupljas novac za novi automobil i taman kada skupis dovoljno VW ce da prestane da proizvodi taj model i nekom novom modelu digne cenu za 25-30% u odnosu na taj na koji si se penalio... da ne pricam o ljudima koji iamju neku ideju za posao za koji im je neophodan neki novac za zapocinjanje, cesto je vreme delovanja odlucujuce za uspeh tog posla pa je nerealno ocekivati da neko skuplja novac 10 godina da bi otvorio biznis koji je danas aktuelan.

Ozbiljno, cega bi se svega prosecan gradjanin morao odreci da ne postoji institucija kredita. Isto tako i drzave koje nisu superbogate na prirodnim bogatstvima i naprednim tehnologijama. I obican gradjanin i drzave uzimaju kredite da bi nesto esencijalno finansirali, nesto sto ce im olaksati zivot i osigurati buducnost. OK, ima i teskih promasaja ili korupcije (u slucaju drzava) u tom kreditiranju ali bez toga nema napretka.
 
Poslednja izmena:
Ti i svi mi zivimo u sadasnjosti. Pa ako ne uzmes kredit da bi isfinansirao gradnju bolnice, autoputa, hidroelektrane neces imati gde da se u sadasnjosti lecis, neces imati drum po kom ces da se u sadasnjosti vozis i neces imati struje da sada pises po forumu. Mozda ces imati za 20 godina dovoljno sredstava da isfinansiras tu bolnicu
Naravno, živimo u sadašnjosti, ali ne treba da zaduživanjem učinimo da nam budućnost bude lošija od sadašnjosti. Sve se može finansirati iz budžeta, ako se njime pravilno raspolaže. Zaduživanje države je suvišno, izuzev ratnih ili drugih veoma retkih ekstremnih vanrednih okolnosti. Onaj ko se zaduži, u budućnosti će imati još manji budžet na raspolaganju i samim tim će manje moći da uradi.
 
Naravno, živimo u sadašnjosti, ali ne treba da zaduživanjem učinimo da nam budućnost bude lošija od sadašnjosti. Sve se može finansirati iz budžeta, ako se njime pravilno raspolaže. Zaduživanje države je suvišno, izuzev ratnih ili drugih veoma retkih ekstremnih vanrednih okolnosti. Onaj ko se zaduži, u budućnosti će imati još manji budžet na raspolaganju i samim tim će manje moći da uradi.
Ne moze sve da se finansira iz budzeta. Imas li predstavu koliki je budzet RS a koliki % od njega je recimo gradnja 1 bloka u TE Obrenovac ili 300km autoputa punog profila? Recimo gradnja nukelarne cetrale u Srbiji bi kostala od 15-20 milijardi $, a preko je neophodna ako zelimo da Srbija ima struje i uradi nesto na zastiti zivotne sredine koja je isto tako vazna za buducnost generacija koje ce ziveti na toj teritoriji, budzet RS je 20 milijadi $. Sta onda treba da uradi Srbija?

Da, skuplja novac iz budzeta sledecih 150 godina da bi napravila neku elektranu iz koje ce proizvoditi struju (ko zna sta ce tad biti aktuelno u tehnoloskom smislu, samo je sigurno ni da tad nece biti za dzaba)? Da odustane i proizvodi struju na ovome sto za sad ima, odnosno da gurne glavu u pesak? Uzgred, ova druga solucija je ocit izbor svih vladajucih garnitura vlasti u zadnjih 35 godina.

Poenta je da kad ti kao osoba uzimas kredit za stan/kucu, taj stan i kucu na kraju otplatis pod bilo kakvim kamatama koje i u stanju da kreditiras na kraju podizes kvalitet svog zivota (niko ne kupuje stan da bi ziveo u losijem) i ostavljas neku vrednost svojim naslednicima. Uradio si dvostruku korisnu stvar.

Tako je i u kreditiranju drzavnih radova, kad uzimas kredir za bolnicu, autoput, branu... ti pravis svoj trenutni zivot boljim (imas gde da se lecis, ne gines na ibarskoj magistrali, imas struje da pises na Krstarici...) ali i ostavljas sredjeniju i bogatiju kucu (drzavu) buducim pokolenjima. Tako da investiranje kroz kredite u kapitalna dobra drzave itekako ima smisla.

Pa da recimo tamo krajem 70-tih socijalisticke republike Slovenija i Hrvatska nisu uzele americke kredite za finansiranje gradnje nuklearne elektrane Krsko ne bi ni tad ni decenijama posle, sve do danas, imale struje. Ista prica za Djerdap, TE Obrenovac i Kostolac i za mnoge druge projekte na kojima sada zivite.
 
Poslednja izmena:
I jos jedan primer iz susJedstva, jedna od prvih stvari koje je Hrvatska uradila posle ratova iz '90-tih je uzimanje kredita i gradnja autoputeva kroz lijepu njihovu. Ti autoputevi su doveli do velikog razvoja njihove drzave u turistickom smislu pa je ogroman broj turista iz Evrope mogao doci do Jadrana. I ta investicija je ekstremno povecala BDP Hrvatske, to je ocit primer pametno uzetih i upotrebljenih kredita, kredita koji su poboljsali tadasnju "sadasnjost" i napravili danasnju "buducnost". Da su se penalili da iz budzeta prave kilometre autoputeva danas bi otprilike iz pravca Karlovca probijali autoput ispod Velebita. a sve one destine milijardi $ od kojih zivi veliki % hrvatskih gradjana ne bi usao u njihovu ekonomiju.

Na stranu sto se i sami gradjani Hrvatske vozaju po boljim drumovima nego u proslosti.
 

Back
Top