Jacob
Buduća legenda
- Poruka
- 49.567
Evropska komisija u najnovijem izveštaju ocenila da Srbija mora da revidira budžet i smanji javnu potrošnju, jer ne može stalno da računa na pozajmice
Evropska komisija ocenila je da Srbija mora da revidira budžet za 2010. godinu, smanji troškove, pojača domaću tražnju i smanji nezaposlenost. Poručeno nam je i da ne računamo na nove kredite EU, već da stegnemo kaiš i smanjimo javnu potrošnju!
U svom najnovijem izveštaju, Evropska komisija navodi da su znaci privrednog oporavka država zapadnog Balkana polovinom ove godine oskudni, osim nešto bolje situacije u Srbiji.
- Domaća tražnja je slaba i nezaposlenost se ne smanjuje. Kao posledica toga, državne finansije su pod jakim pritiskom u više zemalja regiona. Ohrabrujuće je to što je u regionu došlo do povećanja izvoza, ali i pada uvoza zbog pada potrošnje i recesije, što je slučaj s Hrvatskom, Makedonijom i Crnom Gorom. Uprkos planiranom smanjivanju budžetskih troškova, Srbija i Hrvatska, pre svega, moraju ići na reviziju budžeta, jer će manjak biti još veći od planiranog - navodi se u izveštaju Komisije u Briselu.
Izvoz mora da raste
Evropska komisija je među ključne ciljeve zemalja zapadnog Balkana postavila smanjivanje budžetskog manjka i javnih dugova. Tu iz Brisela naglašavaju da Srbija i još neke države regiona ne mogu stalno da računaju na nove kredite ili pomoć EU i svetskih finansijskih organizacija da bi popunjavale budžet.
- Recept je u sređivanju finansija, privlačenju investicija, prvenstveno za izvoznu proizvodnju, zato što je spoljnotrgovinski deficit svih država zapadnog Balkana rak-rana i uzrokuje sve veći spoljni i državni dug - poručuju iz Brisela.
Finansijski savetnik USAID Nikola Altiparmakov ocenjuje za Press da je javni (državni) dug Srbije veliki i zabrinjavajući.
- On u 2010. godini iznosi više od 10 milijardi evra, što je oko 34 odsto BDP-a. Što se tiče visine duga, tu se mora napraviti razlika između razvijenih zemalja i onih koje su u razvoju, poput Srbije. Razvijene zemlje sebi mogu da dopuste viši nivo duga jer imaju kredibilitet. Mađarska je, primera radi, 2008. godine imala probleme sa javnim dugom, kada je on iznosio oko 70 odsto BDP-a, dok je Nemačka godinama imala dug blizu 70 odsto i nije upala u veliki teškoće jer je to razvijena privreda i zemlja sa kredibilitetom - objašnjava Altiparmakov.
Prebrzo se zadužujemo
Kako procenjuje ovaj analitičar, Srbija ne spada u zemlje koje sebi mogu da dozvole veliki javni dug.
- S obzirom na to, nema sumnje da je naš javni dug veliki i zabrinjavajući. Rumunija i Bugarska imaju manji javni dug od Srbije, a članice su EU i razvijenije su od nas. Najviše smo se zadužili kod Svetske banke, a tu su i pariski i londonski klub. Takođe, brzina rasta našeg javnog duga je vrlo problematična. Jedini izlaz iz ove situacije vidim u odgovornom vođenju fiskalne politike. Mi smo, od kada se završio prethodni aranžman sa MMF-om, trošili sve više i više, pa je budžetski deficit bio sve veći. Samim tim javni dug je krenuo da se povećava i u tom smislu je ključno što pre doneti dobar zakon o fiskalnoj odgovornosti - poručuje Altiparmakov.
Ekonomista Ljubomir Madžar naglašava da je izveštaj Evropske komisije sasvim u skladu sa porukama koje smo već dobili od MMF.
- Bez tog pritiska naša bi politika bila mnogo lošija nego što jeste. Oni nas čuvaju od nas samih. To prilagođavanje na koje nas teraju je vrlo mučno za nas. Jer, naše najveće teškoće su nezaposlenost i siromaštvo koje raste. Veliki je broj ljudi koji ne može da plati svoje troškove, pa su zabrinuti, napeti i osujećeni. I to je ta teška, ljudska strana tog prilagođavanja - zaključuje Madžar.
http://www.pressonline.rs/sr/vesti/...vropa+Srbiji:+Stežite+kaiš,nema+kredita!.html
Evropska komisija ocenila je da Srbija mora da revidira budžet za 2010. godinu, smanji troškove, pojača domaću tražnju i smanji nezaposlenost. Poručeno nam je i da ne računamo na nove kredite EU, već da stegnemo kaiš i smanjimo javnu potrošnju!
U svom najnovijem izveštaju, Evropska komisija navodi da su znaci privrednog oporavka država zapadnog Balkana polovinom ove godine oskudni, osim nešto bolje situacije u Srbiji.
- Domaća tražnja je slaba i nezaposlenost se ne smanjuje. Kao posledica toga, državne finansije su pod jakim pritiskom u više zemalja regiona. Ohrabrujuće je to što je u regionu došlo do povećanja izvoza, ali i pada uvoza zbog pada potrošnje i recesije, što je slučaj s Hrvatskom, Makedonijom i Crnom Gorom. Uprkos planiranom smanjivanju budžetskih troškova, Srbija i Hrvatska, pre svega, moraju ići na reviziju budžeta, jer će manjak biti još veći od planiranog - navodi se u izveštaju Komisije u Briselu.
Izvoz mora da raste
Evropska komisija je među ključne ciljeve zemalja zapadnog Balkana postavila smanjivanje budžetskog manjka i javnih dugova. Tu iz Brisela naglašavaju da Srbija i još neke države regiona ne mogu stalno da računaju na nove kredite ili pomoć EU i svetskih finansijskih organizacija da bi popunjavale budžet.
- Recept je u sređivanju finansija, privlačenju investicija, prvenstveno za izvoznu proizvodnju, zato što je spoljnotrgovinski deficit svih država zapadnog Balkana rak-rana i uzrokuje sve veći spoljni i državni dug - poručuju iz Brisela.
Finansijski savetnik USAID Nikola Altiparmakov ocenjuje za Press da je javni (državni) dug Srbije veliki i zabrinjavajući.
- On u 2010. godini iznosi više od 10 milijardi evra, što je oko 34 odsto BDP-a. Što se tiče visine duga, tu se mora napraviti razlika između razvijenih zemalja i onih koje su u razvoju, poput Srbije. Razvijene zemlje sebi mogu da dopuste viši nivo duga jer imaju kredibilitet. Mađarska je, primera radi, 2008. godine imala probleme sa javnim dugom, kada je on iznosio oko 70 odsto BDP-a, dok je Nemačka godinama imala dug blizu 70 odsto i nije upala u veliki teškoće jer je to razvijena privreda i zemlja sa kredibilitetom - objašnjava Altiparmakov.
Prebrzo se zadužujemo
Kako procenjuje ovaj analitičar, Srbija ne spada u zemlje koje sebi mogu da dozvole veliki javni dug.
- S obzirom na to, nema sumnje da je naš javni dug veliki i zabrinjavajući. Rumunija i Bugarska imaju manji javni dug od Srbije, a članice su EU i razvijenije su od nas. Najviše smo se zadužili kod Svetske banke, a tu su i pariski i londonski klub. Takođe, brzina rasta našeg javnog duga je vrlo problematična. Jedini izlaz iz ove situacije vidim u odgovornom vođenju fiskalne politike. Mi smo, od kada se završio prethodni aranžman sa MMF-om, trošili sve više i više, pa je budžetski deficit bio sve veći. Samim tim javni dug je krenuo da se povećava i u tom smislu je ključno što pre doneti dobar zakon o fiskalnoj odgovornosti - poručuje Altiparmakov.
Ekonomista Ljubomir Madžar naglašava da je izveštaj Evropske komisije sasvim u skladu sa porukama koje smo već dobili od MMF.
- Bez tog pritiska naša bi politika bila mnogo lošija nego što jeste. Oni nas čuvaju od nas samih. To prilagođavanje na koje nas teraju je vrlo mučno za nas. Jer, naše najveće teškoće su nezaposlenost i siromaštvo koje raste. Veliki je broj ljudi koji ne može da plati svoje troškove, pa su zabrinuti, napeti i osujećeni. I to je ta teška, ljudska strana tog prilagođavanja - zaključuje Madžar.
http://www.pressonline.rs/sr/vesti/...vropa+Srbiji:+Stežite+kaiš,nema+kredita!.html