MJK
Elita
- Poruka
- 17.974
Samo su Srbi ratovali protiv Nemaca u dva svetska rata.![]()
Kod drugih nisu smjeli
svabi da se osvete zbog nuklearnih
bi svabi da su mogli
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Samo su Srbi ratovali protiv Nemaca u dva svetska rata.![]()
Samo su Srbi ratovali protiv Nemaca u dva svetska rata.![]()
Samo su Srbi ratovali protiv Nemaca u dva svetska rata.![]()
I Rusi .
Pa, Jodl Alfred je u Nirnbergu na sudjenju sam rekao da se sa napadom na SSSR kasnilo zbog Srbije, sto im se kasnije rabilo o glavu zimi u Staljingradu.
Tako da, prc ...
- - - - - - - - - -
I nas Sisacki odred.
Plus ona baba Mara u Ilici sto je Svabe polila vodom jer su je probudili marsiranjem.![]()
Ne znas koje je vece sranje, EU ili SFRJ.
НАТО зато хоће да уђе у СРБ и наше касарне
Већ су добили одобрење и статус који ће их штитиНЕЋЕ
Онда би и будалама ...СВЕ БИЛО ВИДЉИВО...![]()
Samo su Srbi ratovali protiv Nemaca u dva svetska rata.![]()
Па нису хтели Милошевић и Туђман у ЕЗ.
Туђман је рекао "Морамо остварит тисућљетни сан о хрватској култури", а Слоба је рекао "Не, хвала, ја волим Маркса".
Оволикиии кики кики кики - жабац жаби
жаба - Гооорак гооорак ...![]()
Типично за Хрвате.
По матрици.
On tvrdi da je Evropa učinila dve „ogromne greške", i to 1990. i 2000. „Još 1990. godine, kada se već nazirao rat, trebalo je primiti Jugoslaviju u EU, uticati na one koji su hteli da se odvoje da zatraže ulazak u EU. Ali to nije učinjeno. Ista greška napravljena je i 2000. godine. Ako se tada razmatrala mogućnost da u EU uđu Mađarska, Rumunija i Bugarska, što se i desilo, onda je trebalo primiti i sve zemlje bivše Jugoslavije. EU je sve do 2004. godine bila u mnogo boljem stanju i mnogo otvorenija nego danas."
http://www.kurir.rs/vesti/politika/2856617/evropa-priznala-svoju-najvecu-gresku-da-smo-celu-jugoslaviju-1990-primili-u-eu-rata-ne-bi-bilo
![]()
EVROPA PRIZNALA SVOJU NAJVEĆU GREŠKU: Da smo 1990. celu Jugoslaviju primili u EU, RATA NE BI BILO!
BEOGRAD - Italijanski novinar i humanitarni radnik Klaudio Gerardini koji je u poslednjih 30 godina izveštavao sa najznačajnijih događaja u Evropi smatra da su evropski lideri napravili veliku grašku što Jugoslavija još 1990. nije primljena u EU jer tad ne bi bilo rata.
On tvrdi da je Evropa učinila dve „ogromne greške", i to 1990. i 2000. „Još 1990. godine, kada se već nazirao rat, trebalo je primiti Jugoslaviju u EU, uticati na one koji su hteli da se odvoje da zatraže ulazak u EU. Ali to nije učinjeno. Ista greška napravljena je i 2000. godine. Ako se tada razmatrala mogućnost da u EU uđu Mađarska, Rumunija i Bugarska, što se i desilo, onda je trebalo primiti i sve zemlje bivše Jugoslavije. EU je sve do 2004. godine bila u mnogo boljem stanju i mnogo otvorenija nego danas."
![]()
Uprkos krizi, Evropa „nema pravo da odustane od svog posla", tvrdi Gerardini. „Ulazak BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore u EU jedino je pravo rešenje. Alternative jednostavno nema. Ja uprkos svemu imam nade", zaključuje italijanski novinar Klaudio Gerardini.
Dok je francuska vlada, podseća Gerardini, gajila simpatije prema Srbiji, a nemačka prema Hrvatskoj, BiH je bila prepuštena sama sebi.
U humanitarnim akcijama Gerardini je učestvovao od početka ratova, a tokom 1994. našao se u Bugojnu: „Ono što me fasciniralo u Bugojnu, i kasnije u drugim mestima u BiH, je upornost ljudi da uprkos ratu žive normalno. Kada sam došao u Bugojno, čule su se bombe. Pitao sam čoveka kod koga sam bio - šta ćemo sad? Bio je uključen televizor i to Rai Uno koji je tada emitovao jednu poznatu zabavnu emisiju. Mirno mi je rekao – ništa, i nastavio da čita! U Sarajevu su se ljudi trudili da dođu ne samo do hrane, nego i do kozmetike, cipela, tašni. Žene u Sarajevu su činile sve da budu lepe kao i pre rata. Oduševio me ja taj napor ljudi da se ponašaju kao da se ništa ne događa. To mi je možda i najjači utisak iz BiH.
"Uporedo sa novinarskim poslom Gerardini je učestvovao u prevozu bolesne dece iz Hrvatske i BiH, kako bi se ona lečila u Italiji: „U početku sam radio sa jednom malom italijanskom nevladinom organizacijom, ali kasnije sam sve sam organizovao. Povezivao sam se sa lokalnim zvaničnicima u Italiji, lekarima, novinarima i sam prevezao nekoliko bolesne dece u Italiju.
"I nakon više od 20 godina Gerardini se čudi činjenici da su dve paralelne stvarnosti bile moguće na udaljenosti od samo nekoliko stotina kilometara. „Posle prvog putovanja u Hrvatsku i u BiH, našao sam se u roku od nekoliko sati u Trstu gde se život normalno odvijao. Nisam mogao da shvatim da na Balkanu divlja rat, a mi ovde živimo normalno, deca se igraju, mi pijemo kafu,... Jer to nije bilo negde daleko, to je bilo tu, kod nas", ističe za DW Gerardini.
Za vreme boravka u Hrvatskoj i BiH Gerardini je izveštavao za medije na italijanskom jeziku. Koliko veruje da je doprinio da se javnost u Evropi zainteresuje za ratove u bivšoj Jugoslaviji?
„Rekao bih da je situacija u tom smislu bila različita u svakoj zemlji u Evropi. Uticaj nisu imali samo mediji. Ogroman uticaj imalo je ono što su govorili intelektualci. U Francuskoj su intelektualci bili na strani Bosanaca, u Nemačkoj su neki, poput Handkea podržavali Srbiju. U Velikoj Britaniji su se manje isticali intelektualci, ali je zato BBC imao najbolje izveštaje o balkanskim ratovima. Rekao bih da je Italija dobro razumela Jugoslaviju mnogo pre nego što je rat počeo. Dan poslije Titove smrti u listu Korijere dela Sera osvanuo je tekst u kojem je pisalo: 'Ako ne budemo oprezni, u Jugoslaviji će se desiti masakr.' Ipak, kada su počeli konflikti u bivšoj Jugoslaviji, Italijani više nisu razumeli šta se tamo dešava."
(DW)