Neleteh na rad Gojka Vukčevića, O porijekli Ilira.
http://www.scribd.com/doc/189526149/Gojko-Vukčević-O-porijeklu-Ilira-I
Na osnovu sličnosti Albanaca sa kavkaskim narodima, došao je na ideju da su Iliri, oni koji su živeli između Neretve i Epira, kavkaskog porekla.
Nije me ubedio, ali evo nešto o tim sličnostima:
"Ideja i podsticaj za ovaj rad je sasvim slučajni događaj. Boravećina zapadnom Kavkazu u antičkoj Kolhidi srio sam Gruzina, čovjekakoji je u svemu ličio na mog školskog druga iz gimnazijskih dana, koji je bio Malisor (Arbanas) iz jednog prigraničnog sela kod Podgorice.Sličnost je bila nevjerovatna, kao da se radilo o jednojajčanim blizancima. Ona se nije odnosila samo na fizički izgled, već i na mentalnikompleks. Jer Gruzin je podsjećao na njega i stasom i likom i maniromi takoreći svakim detaljem. Bio sam zbunjen i opsjednut ovim događajem, jer mi je bilo nejasno o čemu se radi. Pokušavao sam da odgonetnem što ovo treba da znači. Da li se radilo o ponovljenom genotipu,kao slučajnoj igri gena, ili o nekoj etničkoj vezi, odnosno zajedničkimprecima, ovog Gruzina i mog školskog druga"
"Gruzijska imena koja se srijeću kod Albanaca u identičnom ilinešto izmijenjenom obliku.Imena Albanaca su slojevita, u zavisnosti od uticaja konfesije istrane kulturne dominacije. Najarhaičnija su imena kod katolika, naravno ako zanemarimo ona došla stranim uticajem ili hrišćanstvom.Kod muslimana, arhaičnost možemo tražiti samo u prezimenima, jer su im imena turskog, arapskog ili persijskog porijekla. U nastavku sudata kavkaska imena, koja se sreću kod Albanaca:— Ejet, Ajet, ime legendarnog vladara Kolhiđana. Ujedno i najstarije ime koje znamo sa Kavkaza. Da ovo nije samo legendarno ime,saznajemo od Arijana (IV v. st. e.), koji saopštava, kada je došao u Kolhidu da je ime Ejeta bilo savremene ime kod Kolhiđana. A i Strabonpiše: »...a to ime u domorodaca postoji kao narodno«. Kod savremenih Sjeveroalbanaca
ovo ime se javlja u obliku: Ajet, leto,
Dieto.— Gogo, kolhidsko savremene ime, u Iberiji postoji oblast Gogarena. Isto tako i kod sjevernih Albanaca postoji ime Goga.
— Keko, savremene žensko ime u Gruziji, javlja se i u sjevernih Albanaca kao nadimak Keko (ružan).— Nucu, gruzijsko ime. Kod sjevernih Albanaca se javljaju u obliku Nuc, Noć, Nucul.— Dondu, savremene muško gruzijsko ime, ili žensko Dodo, što bi trebalo da odgovara muškom imenu Doda, kod malisorskih plemena.— Rostom, muško ime kod Gruzina. Možda odgovara muškomimenu kod sjevernih Albanaca, Rust.— Šota, muško ime kod Gruzinaca (Šota Rustaveli) vrlo čestožensko ime kod sjevernih Albanaca, a rede i muško.— Hill (Hilar), antičko ime kod kavkaskih Albanaca, znači »čovjek iz šume«. Hilj, muško ime kod sjevernih Albanaca.— Kuš ili Kas, najstarije ime za Kolhiđane (pretpostavlja se egipatskog porijekla). Kod Albanaca se javlja prezime Kuši, prema tomelogično je pretpostaviti da je postojalo i lično ime Kuš.— Lega, savremene muško gruzijsko ime, odgovara albanskomimenu Leka.— Gela, muško gruzinsko ime, Djelja žensko sjevernoalbanskoime. Gelja, praotac plemena Gruda.— Bukur, muško ime kod Gruzina, a kod kavkaskih AlbanacaBakur. Bukur na albanskom znaič »lijep«.— Canaa, savremene prezime u Abhaziji (Gruzija) i gradić na V. Kavkazu; Cana, prezime kod kosovskih Albanaca.— Birtvel, muško gruzinsko ime, u albanskom »bir« znači sin.— Nuša, žensko ime u Gruziji, a u južnoj Albanaji Nuša je muško
ime.
— Nunu, žensko Gruzijsko ime, a kod Albanaca »nun« znači unuk.— Boco, muško ime kod Gruzina, Baco muško ime kod malisorskih plemena.Ima gruzijskih imena koja se ponavljaju kod Albanaca, ali u drugom značenju, što znači da su vremenom izgubila pravo značenje, alinijesu zaboravljena već su promijenila ulogu kao na primjer:— Nona, kod Gruzinaca žensko ime, kod Albanaca majka.— Mama, kod Gruzinaca znači otac, a kod Albanaca Mamo, muško
ime.
— Kočo, kod Gruzinaca čovjek, a kod Albanaca muško ime.— Deda, kod Gruzinaca majka, a kod sjevernih Albanaca muškoime, ali ponekad i tepanje majci (mama) — dada.e) Tumačenje nekih iberokavkaskih riječi, koje mogu naći odrazau albanskom.— Puri, na gruzinskom hljeb, pura u Hercegovini kačamak, vjerovatno ostatak ilirskog.— S kami, na gruzijskom stolica, isto to u albanskom.— Ho, (izgovara se »po«) u gruzinskom »da«, u albansko po »da«.— Ulamar, na lezginskom »prolazi«, na albanskom »udha e mar«(ula e mar), srećan put. Iz ovog primjera se vidi iz kakvog su pojmanastali običaji dnevne komunikacije među ljudima. Bukvalno prevedeno,albansko »ula e mar« znači »uzmi put« što je još bliže lezginskom »prolazi
— Mama, na lezgijskom »dojka«, lat. mammela.— Diell, alb. »sunce«, gruzinski dila »jutro«.Identičnost ili sličnost između kavkaske i albanske onomastikeu ovolikom obimu upućuje na dva zaključka:
— da je dobar dio današnjih staroalbanskih imena kavkaskog po