Ernst Ludvig Kirhner

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
380.700
Ernst Ludvig Kirhner (1880-1938) je bio nemački ekspresionistički slikar i grafičar koji je sa svojim kolegama iz razreda osnovao umetničko udruženje Die Brucke. Kirhner je studirao arhitekturu u Drezdenu i slikarstvo u Minhenu. Njegov rad bio je pod jakim uticajem Edvarda Munka. Na svojim slikama hvata sirove ljudske emocije.Za svoje slike koristio je uglavnom prostitutke kao modele, koje je snimao u raznim aktovima, na primer Unutrašnje gole ili Tri žene koje se kupaju. Tokom rata je otpušten iz službe zbog psihičkog sloma. Tokom boravka u staračkim domovima u Frankfurtu i u Davosu duša mu se smirila. Međutim, gajio je zavisnost od lekova za spavanje, morfijum i alkohol. Kada se skoro oporavio, fašisti su, sa dolaskom na vlast, zaplenili šest stotina njegovih slika i proglasili ga izopačenim umetnikom. Nije smeo da izlaže, što je za njega bio kraj. Uništio je mnoge svoje drvoreze i radove i 15. juna 1938. pucao u sebe ispred svoje kuće u Frankfurtu. Njegove slike su danas veoma cenjene i mogu se videti, na primer, u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku.

Kirhnerovo glavno delo u oblasti grafike jeste njegov ciklus drvoreza za zbirku pesama Georga Hajma „Umbra vite“ (1924). Za svoje figure u drvetu inspiraciju je nalazio u umetnosti Afrike i Okeanije.

Zapadna luka u Frankfurtu

Prvi svetski rat, leto 1916. razara. Slikar Ernst Ludvig Kirhner, oporavlja se u sanatorijumu na severu zemlje, u Frankfurtu na Majni. Na jednom od izleta slika delo prigodnog naziva Zapadna luka u Frankfurtu.Ta slika je pokretna noćna mora, predosećanje i predskazanje sloma mašinerije zvane država-nacija. Kirhnerov krvavi karneval je ogledalo mračne istorije Nemačke, od pruskog sumraka do nacističkog osvita.
Male tajne velikih slika.jpg
 
Autoportret kao vojnik, 1915.g -Allen Memorial Art Museum, Ohajo
Clip_9.jpg

Autoportret kao vojnik ispituje psihološki stres koji je Kirhner doživeo tokom služenja u vojsci. Bio je nevoljni vojnik i ubrzo je postao zaokupljen izbegavanjem službe, a nakon psihoze izazvane samom sobom, potpomognute upotrebom alkohola i droga, otpušten je. Slika prikazuje Kirhnera u uniformi kako stoji u svom ateljeu i puši cigaretu. Njegova desna ruka je odsečena, što simbolizuje njegovu traumu, a verovatno i njegovu anksioznost zbog gubitka muškosti; motiv je zasnovan na Van Gogovom Autoportretu sa zavijenim uhom (1889), slici koju je umetnik naslikao nakon što je i sam sebi naneo povrede. U pozadini Kirhnerove slike stoji akt koji liči na njegovu ljubavnicu tog vremena, Ernu Šiling.
 
Ernst Ludvig Kirhner: Staberhof imanje na Femarnu , 1913,Hamburger Kunsthalle

Kirhner je 1913. godine naslikao sliku Farma Štaberhof na Femarnu I.
Preovlađujuća boja ove likovne štampe je plava, a oblik pejzaža.
Ovo umetničko delo se nalazi u Hamburger Kunsthalle, Hamburg, Nemačka.

Clip_4k.jpg
 

Back
Top