Džo Bajden je novi predsednik Amerike

Wayne Root: Has Joe Biden Sold Out America to the Mexican Drug Cartels?

At half a trillion dollars — $500 billion — that makes the cartel business and the drug traffic just in Mexico alone coming across to the United States bigger than Walmart, to put it in perspective. So this is larger than our largest companies.”

— Sen. David Perdue (R-Ga.), at a hearing of the Senate international narcotics control caucus, June 11, 2019

But that figure is bi-partisan. Democrat Senator Dianne Feinstein quotes the same figure. Feinstein testified, “The illicit drug trade is a business, valued at anywhere between $426 [billion] and $652 billion…”

That was all before Joe Biden’s lax open borders policies.

But that’s just drugs. What about human trafficking? Over 117,000 migrants crossed the US border in just the past month. Multiply 117,000 migrants times $10,000 each (the going rate for smuggling humans). That’s well over $1.1 billion for human trafficking in a month for the Mexican Cartels. Now add in child sex trafficking. Days ago, a news report said cartels are selling little children at the border for $3,200 each.

VUCICU, JEL VIDIS KAKO SE PRAVI MALI SENGEN, PARE BRE IZDAJICO si uzo od mafije, kao ovaj!
 
1616767331151.png




KAMALA HARIS "CARICA ZA MIGRACIJE": Predsednik SAD Bajden kaže da je najkvalifikovanija za tu ulogu​

11718_tan2020-8-11-224252395-17_f[1].jpg


26. 03. 2021. u 14:31

AMERIČKI predsednik DŽozef Biden (78) postavio je potpredsednicu Kamalu Haris (56) za "caricu migracija", kontrolu migracija na južnoj granici. Usred ogromnog priliva useljenika, Bajden je rekao da joj daje "težak posao", ali da je ona "najkvalifikovanija osoba za to".​


Situacija na američkoj granici sa Meksikom preti humanitarnom katastrofom, pošto je broj pristiglih znatno porastao otkad je Bajden stupio na dužnost. Posebno zabrinjavaju stotine maloletnika bez pratnje odraslih koji su završili u američkom pritvoru.

Od januara je administracija Bajdena preokrenula politiku odbijanja dece bez pratnje, odlučivši da ih smešta u starateljske porodice u SAD. Ali, ta politika je dovela do velikog porasta ilegalnih migracija. U februaru su američki carinici priveli više od 100.000 ljudi duž južne granice, za čak 28 procenata više od prethodnog meseca.

Burne reakcije su izazvale objavljene slike iz pritvorskog centra u Teksasu koje su prikazivale decu zbijenu u prepunim improvizovanim sobama. Najavljujući imenovanje Kamale Haris za "caricu imigracije", Bajden je u Beloj kući rekao da je dosadašnji rad Kamale Haris na mestu državnog tužioca u Kaliforniji kvalifikovao za novi posao: - Kada ona govori, govori umesto mene - zaključio je Bajden.
 
1616767588555.png




Bajden: Ukazuje se nada nakon usvajanja plana za spas američke ekonomije


E20C03C3-7562-4969-A560-B6938FDBF69E_w1023_r1_s[1].jpg


25 mart, 202


VAŠINGTON — Američki predsednik Džozef Bajden poručio je da je administracija postavila novi cilj kampanje vakcinacije u prvih sto dana njenog mandata.

"Brojka je povećana na 200 miliona vakcinisanih građana", rekao je Bajden na konferenciji za medije u Beloj kući.
On je odgovarajući na pitanja novinara, u formi konferencije za medije prvi put od kada je preuzeo funkciju, rekao da su zahvaljujući usvojenom paketu pomoći u iznosu od 1,9 hiljada milijardi dolara, ekonomski stručnjaci povećali projekcije o rastu američkog Bruto domaćeg proizvoda na 6 odsto.
"Počela je da se ukazuje nada nakon usvajanja plana za spas američke ekonomije", rekao je Bajden.

Američki predsednik poručio je da će se posvetiti rešavanju preostalih problema kada okolnosti to budu dopustile.


Na dugoročne probleme poput imigracije i kontrole naoružanja usredsrediću se nakon Kovida”, rekao je Bajden u odgovoru na jedno od postavljenih pitanja.


Prema njegovim rečima, biće potrebno da republikanci odluče da li su za saradnju ili za dalje podele u zemlji.


Američki predsednik je ukazao i da, iz godine u godinu, sve veći broj migranata stiže do američke granice granica.


Vlada pokušava da obnovi imigraconi sistem kako da bi se uspešno nosila sa brojem migranata. Veliki broj njih vraćamo preko granice. Deo porodica nije vraćen preko granice jer Meksiko ne želi da ih prihvati. Pregovaramo o tom sa meksičkim vlastima”, rekao je Bajden.

Predsednik Sjedinjenih Država ukazao je i da je usvajanje novih mera u Kongresu u svrhe kontrole pribavljanja oružja, kako se izrazio, pitanje vremena.


Konkretno upitan da li je doneo odluku o zakonu čijim bi usvajanjem u Kongresu bila ukinuta zaštita proizvođača oružja od odgovornosti u građanskim parnicama, ili pak preraspoređivanju novčanih sredstava gradovima i državama za predupređivanje i suočavanje sa posledicama oružanog nasilja - Bajden je odgovorio da će biti obuhvaćena oba domena.


"Sve što ste pomenuli..... Pitanje je trenutka. Uspešni predsednici pre mene postizali su rezultate jer su vremenski dobro tempirali svoje aktivnosti", rekao je američki predsednik u odgovoru na pitanje.

Govoreći o spoljnopolitičkim pitanjima Bajden je istakao da je kineskom predsedniku Ši Đinpingu jasno ukazao da Sjedinjene Države ne žele sukobe - i da insistiraju da Kina poštuje međunarodna pravila pravedne konkurencije i trgovine.


"Sa Šijem sam proveo sate dok sam bio deo administracije bivšeg predsednika Obame. Ubeđen sam da je kineski lider smatrao da demokratija nema budućnost", rekao je Bajden - koji je kineskog predsednika uporedio sa ruskim šefom države Vladimirom Putinom.


"Misli da je autokratija talas budućnosti - dok demokratija ne može da funkcioniše u sve složenijem svetu. U njemu demokratije nema ni u tragovima, ali je veoma bistar čovek", rekao je tokom konferencije održane u predsedničkoj rezidenciji.

Bajden je ukazao da gaji drugačiju viziju budućnosti u kojoj će, kako je rekao, biti potrebna značajna ulaganja u nauku i američke radnike - kako bi bilo moguće takmičiti se sa Kinom.


"Sjedinjene Države bi u saradnji sa saveznicima trebalo da osiguraju da Kina odgovara za svoje aktivnosti na Tajvanu, u Hong Kongu, Južnokineskom moru i tretmanu ujgurske manjine", podvukao je Bajden.


Američki predsednik ukazao je i da će biti teško ispuniti rok do 1. maja za povlačenje američkih trupa iz Avganistana. Istakao je, međutim, da će se to dogoditi na bezbedan i uređen način.

90D9420D-C820-4502-AB3F-F4A95A001473_cx6_cy11_cw94_w650_r1_s.jpg


Nije mi namera da trupe dugo ostanu u Avganistanu. Povućićemo se, ali je pitanje kada će se to dogoditi. Naše trupe ne mogu da zamislim sledeće godine u toj zemlji”, rekao je Bajden.


Raketnu probu Severne Koreje američki predsednik označio je kao kršenje rezolucij Ujednjenih nacija.


Reagovaćemo na postupke Severne Koreje ukoliko oni odluče da eskaliraju. O tom pitanju se konsultujemo sa saveznicima. Severna Koreja je najznačajnije pitanje američke spoljne politike”, rekao je Bajden.

Lider Severne Koreje Kim Džong Un nadgleda lansiranje rakete 2019.
Ne propustite:

Severna Koreja ispalila rakete, Bajden kaže "ništa novo"​



Takođe, poručio je da je spreman na primenu, kako se izrazio neke forme diplomatije, što bi bilo uslovljeno krajnjim ishodom procesa denuklearizacije - aludirajući na američke napore u ubeđivanju Severne Koreje da se odrekne nuklearnog naoružanja.


Upitan da li planira da se kandiduje za reizbor na predsedničkim izborima 2024. odgovorio je potvrdno dodavši da bi to učinio u timu sa potpredsednicom Kamalom Haris.


"Moj odgovor je da. Planiram da se kandidujem za reizbor. To je moje očekivanje", rekao je Džozef Bajden koji je preuzimanjem dužnosti 20. januara po životnoj dobi - postao najstariji inaugurisani američki predsednik.


Iako je američki predsednik obnovio dnevne brifinge svog sekretara za štampu i odgovarao na pitanja u drugim formatima, on je prvi predsednik u četiri decenije čiji je prvi mandat odmakao tako daleko, a da nije održao formalnu sesiju za pitanja i odgovora pred predstavnicima medija

 
1619037690906.png



Bajden: Ostvaren cilj od 200 miliona doza za 100 dana


1619037712616.png


21. apr. 2021 22:15

Predsednik SAD Džozef Bajden najavio je danas nove poreske olakšice malim preduzećima koja radnicima daju slobodne dane za vakcinaciju protiv kovid-19, izražavajući time zadovoljstvo što su građani dobili 200 miliona doza vakcine u prvih 100 dana njegovog mandata.

Poreske olakšice omogućene su na osnovu zakona koji je usvojen prošlog meseca, a biće dostupne firmama sa manje od 500 zaposlenih.


Bajden će pozvati sve kompanije da ponude slobodne dane, kao i druge podsticaje, poput poklon kartica ili bonusa, kako bi podstakli zaposlene da se vakcinišu.

„Nijedan Amerikanac koji radi ne bi smeo da izgubi nijedan dolar od svoje plate jer je odabrao da ispuni svoju patriotsku dužnost vakcinacije“, rekao je Bajden.


Kako su SAD ove nedelje postigle Bajdenov cilj da građani dobiju 200 miliona doza, ponuda vakcina počinje da nadmašuje potražnju u nekim oblastima.


Bajden je rekao da zemlja ulazi u novu fazu u procesu vakcinacije, te da se sada pažnja preusmerava s nabavke vakcina za naugroenije na opštu populaciju.


„Pojednostavljeno, ako ste čekali svoj red, ne čekajte više. Sada je vreme za vakcinaciju svih starijih od 16 godina“, poručio je predsednik SAD.


Prekretnica od 200 miliona doza znači da je oko polovine odraslih Amerikanaca primilo najmanje jednu dozu vakcine, dok je oko trećine potpuno vakcinisano.


Bajden je rekao da ozbiljno razmatra slanje određene količine vakcina u druge zemlje, uključujući Kanadu i Centralnu Ameriku, kada bude uveren da ih ima dovoljno za Amerikance.


Rekao je i da je proveo pola sata razgovarajući sa kanadskim premijerom o slanju vakcina u tu zemlju.
 
1619293260170.png



Bajden prvi predsednik Amerike koji je priznao genocid nad Jermenima


2021-04-23T195334Z_538384540_RC2V1N9DSXWC_RTRMADP_3_TURKEY-USA-BIDEN-750x500[1].jpg


Autor: Beta/AFP, Anadolija 24. apr. 2021

Američki predsednik Džozef Bajden priznao je danas masakr na Jermenima za vreme Otomanskog carstva 1915. godine kao genocid, čime je postao prvi lider SAD koji je genocidom označio smrt oko 1,5 miliona Jermena.

„Amerikanci odaju počast svim Jermenima koji su poginuli u genocidu započetom pre tačno 106 godina“, naveo je Bajden danas povodom godišnjice tog masakra.

Neimenovani američki zvaničnik rekao je da je reč o odavanju pošte žrtvama a ne o pokretanju nekog spora, aludirajući na Tursku koja negira genocid.


Oko 30 zemalja priznalo je taj masakr kao genocid, a u Jermeniji je danas Dan sećanja na te žrtve.


Istoričari procenjuju da je u Osmanskom carstvu tokom i posle Prvog svetskog rata ubijeno 1,5 miliona Jermena, što stručnjaci smatraju prvim genocidom 20. veka.


Naslednica carstva, Turska Republika, proglašena 1923. godine, negira da je to bio genocid, već da su to samo žrtve građanskog rata i nemira tokom raspada Otomanskog carstva, čiji je broj preuveličan i da je pogibije bilo na obe strane.


Turska navodi da je tada poginulo izmedju 250.000 i 500.000 ljudi.


Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan prvi je reagovao i osudio mešanje u unutrašnja pitanja zemlje. Dodao je da o tome treba da raspravljaju istoričari i da to pitanje ne treba da bude politizovano.


Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu je Tviteru takođe reagovao na Bajdenovu izjavu, rekaviš da „izrazi ne menjaju istoriju“, javlja turska državna agencija Anadolija.


”Neće nas niko učiti našoj istoriji. Politički oportunizam je najveća izdaja protiv mira i pravde. U potpunosti odbacujemo ovu populističku izjavu. #Događaji1915”, napisao je Čavušoglu.


Iz Jermenije, međutim, pozdravljaju Bajdenovu odluku i ocenjuju je istorijskom.
 
1619296025872.png



Saopćenje Bijele kuće

Joe Biden masakr nad Armencima zvanično priznao kao genocid


Predsjednik SAD-a Joe Biden zvanično je priznao kao genocid sistemska ubistva i deportacije Armenaca koje je provelo Otomansko carstvo početkom 20. vijeka.

On je prvi put koristio izraz za zločine koji su njegovi prethodnici u Bijeloj kući decenijama izbjegavali zbog zabrinutosti u vezi s odnosima s Turskom.
Biden je time ispunio predizborno obećanje koje je dao prije godinu dana. Ovu riječ upotrijebio je danas, na Armenski dan sjećanja, koji se obilježava kao sjećanje na događaje od 1915. do 1923.

"Svake godine na ovaj dan prisjećamo se života svih onih koji su umrli u armenskom genocidu iz osmanskog doba i obvezujemo se da ćemo spriječiti da se takvo zlodjelo ikad više dogodi", stoji u današnjem saopćenju Bijele kuće.

210424069.1_mn.jpg


Dodaje se da je počevši od 24. aprila 1915., kada su osmanske vlasti uhapsile armenske intelektualce i vođe zajednica u Istanbulu, milion i po Armenaca deportirano ili masakrirano u kampanji istrebljenja.

Podsjetimo, mediji su jučer objavili nezvanične informacije da je Biden poručio turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu da namjerava masakr Osmanskog carstva nad Armencima priznati kao genocid. Prema nezvaničnim informacijama, jučerašnji telefonski razgovor je bio napet.

Ranije, prije ovog razgovora, je CNN objavio da će Biden navedeni događaj tretirati kao genocid, a podsjetili su da je to obećao u kampanji predsjedničkih izbora. Prethodni predsjednici Sjedinjenih Američkih Država govoreći o ovom događaju nisu upotrebljavali riječ genocid. CNN je to okarakterisao kao oprez da se ne bi narušili odnosi sa ključnim regionalnim saveznikom.
 

Back
Top