Nikita Kulganov
Buduća legenda
- Poruka
- 37.589
U ratu u Jugoslaviji učestvovalo je najmanje dvanaest frakcija, no samo jedna je u maju 1945, izašla iz njega kao pobednik.
Od ilegalne organizacije sa oko 50.000 članova, koliko su KPJ i SKOJ brojali na početku ustanka, do priznatog člana savezničke koalicije sa oružanom silom od 800 000 vojnika.
Tito je svojim partizanima imao humanu viziju pravednog drustva i nove drzave, sa idejama bratsva i jedinstva privukao je narod na svoju stranu. Na drugom zasedanju Avnoj-a su udareni temelji nove drzave. Posle rata su bili izbori tj referendum gde se narod izjasnio za Tita. Ceo svet je priznao novu drzavu i postovao odluku Naroda.
Drugo zasedanje Avnoja u Jajcu 1943
Drugo zasedanje AVNOJ-a je održano 29. novembra 1943. u Jajcu. Na zasedanju je AVNOJ konstituiran u zakonodavno i izvršno predstavničko telo Jugoslavije, uspostavljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), a izbjegličkoj vladi i kralju Petru II Karađorđeviću je zabranjen povratak u zemlju do završetka rata. Jugoslavija se ima izgraditi na demokratskom principu kao državna zajednica ravnopravnih naroda..Kao posebna odluka AVNOJ-a, u odluci br. 7, Josipu Brozu Titu je dodijeljen naziv "MARŠAL JUGOSLAVIJE" na temelju predloga koji je postavila slovenska delegacija na čelu s dr. Josipom Vidmarom. Predsjedništvo AVNOJ-a je na svojoj proj sjednici 30 novembra 1943. godine jednoglasno prihvatilo prijedlog slovenske delegacije da se Titu dodeli naziv "MARŠAL JUGOSLAVIJE". Ukupno je 142 delegata bilo prisutno u Domu kulture na drugom zasjedanju AVNOJ-a. Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije počelo je 29. novembra 1943. točno u 19 sati. Vrata Doma kulture su bila širom otvorena za sve radoznale građane, s tim što su svi osim delegata na ulazu temeljito pretresani zbog mogućnosti postavljanja diverzije...
Odluka o dodeli naziva Marsala Titu
Za razliku od Ravnogorskog pokreta, koji je nominalno bio svejugoslovenski, a u suštini izrazito srpski, uticaj NOP nije bio ograničen na teritorije nastanjenje Srbima i Crnogorcima. Za Makedonce i Bošnjake, ravnogorski koncept „povratka na staro“ nije mogao biti ozbiljan konkurent avnojskoj platformi koja je predviđala status ravnopravnih republika za njhove matične oblasti i priznavala im etničku posebnost; kod potonjih je i strah od četničkog terora igrao važnu ulogu prilikom opredjeljivanja za NOP.
Draza je kopira Tita i zasedanje Avnoja, tako da je i on napravio zasedanje u selu Ba i doneo neke odluke, ali nista od toga.
Danas se na fakultetu izucava predmet iz istorije :
Razvoj jugoslovenskog federalizma (1943-1974)
http://www.ff.uns.ac.rs/sr-lat/fakultet/zaposleni/prof-dr-slobodan-bjelica-162
Deklaracija Drugog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije
http://komunist.free.fr/dokumenta/avnoj_deklaracija.html
http://znaci.net/arhiv/odrednica/drugo-zasedanje-avnoj-a
Od ilegalne organizacije sa oko 50.000 članova, koliko su KPJ i SKOJ brojali na početku ustanka, do priznatog člana savezničke koalicije sa oružanom silom od 800 000 vojnika.
Tito je svojim partizanima imao humanu viziju pravednog drustva i nove drzave, sa idejama bratsva i jedinstva privukao je narod na svoju stranu. Na drugom zasedanju Avnoj-a su udareni temelji nove drzave. Posle rata su bili izbori tj referendum gde se narod izjasnio za Tita. Ceo svet je priznao novu drzavu i postovao odluku Naroda.
Drugo zasedanje Avnoja u Jajcu 1943
Drugo zasedanje AVNOJ-a je održano 29. novembra 1943. u Jajcu. Na zasedanju je AVNOJ konstituiran u zakonodavno i izvršno predstavničko telo Jugoslavije, uspostavljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), a izbjegličkoj vladi i kralju Petru II Karađorđeviću je zabranjen povratak u zemlju do završetka rata. Jugoslavija se ima izgraditi na demokratskom principu kao državna zajednica ravnopravnih naroda..Kao posebna odluka AVNOJ-a, u odluci br. 7, Josipu Brozu Titu je dodijeljen naziv "MARŠAL JUGOSLAVIJE" na temelju predloga koji je postavila slovenska delegacija na čelu s dr. Josipom Vidmarom. Predsjedništvo AVNOJ-a je na svojoj proj sjednici 30 novembra 1943. godine jednoglasno prihvatilo prijedlog slovenske delegacije da se Titu dodeli naziv "MARŠAL JUGOSLAVIJE". Ukupno je 142 delegata bilo prisutno u Domu kulture na drugom zasjedanju AVNOJ-a. Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije počelo je 29. novembra 1943. točno u 19 sati. Vrata Doma kulture su bila širom otvorena za sve radoznale građane, s tim što su svi osim delegata na ulazu temeljito pretresani zbog mogućnosti postavljanja diverzije...
Odluka o dodeli naziva Marsala Titu
Za razliku od Ravnogorskog pokreta, koji je nominalno bio svejugoslovenski, a u suštini izrazito srpski, uticaj NOP nije bio ograničen na teritorije nastanjenje Srbima i Crnogorcima. Za Makedonce i Bošnjake, ravnogorski koncept „povratka na staro“ nije mogao biti ozbiljan konkurent avnojskoj platformi koja je predviđala status ravnopravnih republika za njhove matične oblasti i priznavala im etničku posebnost; kod potonjih je i strah od četničkog terora igrao važnu ulogu prilikom opredjeljivanja za NOP.
Draza je kopira Tita i zasedanje Avnoja, tako da je i on napravio zasedanje u selu Ba i doneo neke odluke, ali nista od toga.
Danas se na fakultetu izucava predmet iz istorije :
Razvoj jugoslovenskog federalizma (1943-1974)
http://www.ff.uns.ac.rs/sr-lat/fakultet/zaposleni/prof-dr-slobodan-bjelica-162
Deklaracija Drugog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije
http://komunist.free.fr/dokumenta/avnoj_deklaracija.html
http://znaci.net/arhiv/odrednica/drugo-zasedanje-avnoj-a