Драгољуб Дража Михаиловић

a kako onda se desio ovaj izveštaj poručnika kramera, koga sam primetio da ti povremeno citiraš:


4. OKTOBAR
Ujutro sam pošao za Vrnjačku Banju uz pratnju 25 četnika u kamionu,
dok smo ja, Pilitić i kapetan Gordić bili u automobilu.
Na oko milju od Kruševca zaglavili smo se u blatu i dok smo se uz pomoć
volova izvlačili naišao je nemački konvoj. Stavio sam kapu u džep i zakopčao
šinjel do vrata, da sakrijem sve oznake. Izvadio sam pištolj iz futrole i držao
ga na gotovs. Nemački oficiri su pitali ko je u kolima i rečeno im je da sam jedan
od četničkih komandanata i da idemo da napadnemo partizansku patrolu.
Svi iz
pratnje su imali naređenje da pucaju ako Nemci otvore vrata kola. Sve je prošlo
bez problema, a na putu smo naišli na kolone nemačke pešadije i enormno pretrpane
vozove, kako idu u Niš da se bore protiv Rusa. Tu je bilo i bosonogih i slabo
obučenih Italijana.


kako to da Nemci nemaju nista protiv cetnika ????

9. OKTOBAR
Četnici su me pitali da li bih govorio grupi Srba u hotelu Evropa u Kruševcu
i odagnao im strah od dolazeće ruske vojske. Rekli su da će Nedić i oni garantovati
moju bezbednost u odnosu na nemački garnizon
.


kako sad pa to?
 
Opsada Sarajeva 1943.

BIBLIJSKA SLIKA SA DRINE

U ISTO vreme, u proleće 1942, Nemci i ustaše, uz saradnju Rogatičkog partizanskog odreda, Glasinačkog partizanskog bataljona i drugih partizanskih snaga, borili su se protiv jedinica četničkog komandanta Jezdimira Dangića, člana revolucionarne organizacije Mlada Bosna, koji se borio da Sarajevo i istočnu Bosnu oslobodi od NDH i pripoji Srbiji. U završnici ove bitke, Nemci i ustaše su u Starom Brodu na Drini, 7. aprila 1942, pobili i u Drinu bacili više od 4.000 četnika i srpskih civila, koji su pokušavali da pređu Drinu.

Među onima koji su nameravali da se dokopaju Srbije bilo je i 320 srpskih devojaka, koje su masakr svojih sunarodnika posmatrale sa jednog brežuljka iznad Drine. Kad su shvatile da ih ustaše ne diraju, jer su planirali da ih pre klanja siluju, sve su počele da skaču u hladnu Drinu. Kad su ugledali taj biblijski prizor, Nemci su obustavili paljbu, a ustaše su nastavile sa klanjem preostale nejači.

Slično savezništvo ostvareno je i oktobra 1943, kada su četnici posle oslobađanja Rogatice i Višegrada od ustaša krenuli na Sokolac, poslednje ustaško uporište pre Sarajeva. S leđa su ih napale Titove snage, a ustaše i Nemci su pokrenuli ofanzivu na njihovu prvu borbenu liniji i tako je Sokolac i dalje ostao u Pavelićevim rukama.

http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:603517-Uzaludne-nade-logorasa

0001-040-5-okt-0940-mole-za-pomoc-avijacije-za-nasl-a-cela-str-unutra.jpg


5. oktobar 1943:
Jedna od stranica ratnog dnevnika 369. divizije za 5. oktobar 1943. godine.
“09,40: 3. bataljon 370. grenadirskog puka javlja preko radija: Od 04,00 jak napad pomagan teškim oružjem. Napad se pojačao od 07,00 sati. Severoistok Višegrada četnici uzeli. Molim pomoćnu vojsku iz Rogatice. Molim pomoć iz vazduha…
10,10: Operativno odeljenje za 3. bataljon 370. grenadirskog puka preko radija: Zatražena je pomoć Luftvafe, ali trenutno je vreme loše. Hrvatske snage će još danas stupiti na Višegrad.“

0002-041-5-okt.jpg


5. oktobar 1943: 10,45: Šef Štaba 15. brdskog armijskog korpusa saopštava:
Po naredbi komandujućeg generala Višegrad i most na Limu se moraju bezuslovno držati. Operativno odeljenje odgovorno je ako se bataljon izgubi. Divizija je danima zahtevala čišćenje Višegrada i bilo je vremena za to.
10,50: Operativno odeljenje obaveštava Operativno odeljenje 15. brdskog korpusa: O stanju u području Višegrad – Tuzla. Zahtevamo hitnu vazdušnu podršku u Višegradu. Stanje u Višegradu je krajnje kritično i tražimo trenutno učešće korpusaoktobar 1943: 14,30: Operativno odeljenje 15. brdskog armijskog korpusa saopštava:

0003-042-5-okt.jpg


5. oktobar 1943: 14,30: Operativno odeljenje 15. brdskog armijskog korpusa saopštava:
Komandujući general je saglasan sa zadatkom da se angažuje bataljon za podršku ljudstvu na mostu na Limu.
Operativno odeljenje smatra da je nemoguće da bataljon stigne do mosta na Limu. Biće teško na putu.

0006-066-8-okt-1235-svadja-sa-generalom-oko-mosta-na-Limu.jpg


8. oktobar 1943: “12,35: Komandujući general komandi divizije telekomunikacijski: General je mišljenja da je most predat bez borbe. Naređuje da 3. bataljon 370. puka ponovo uzme most.
Komanda divizije upozorava da se most nalazi u kotlini i da su kote oko njega zauzete jakim snagama četnika, bataljon nije u mogućnosti da izvrši naređenje. General insistira na tome i kaže da ako se to ne uradi da će to imati u vidu…
General naređuje: Napad na most na Limu…“

0007-067-8-okt-1405-okl-voz-je-dovezao-mnogo-ranjenih-u-ustipracu.jpg


8. oktobar 1943: 14,05: “Ljudstvo i oklopni voz sa mosta na Limu su se povukli 7. oktobra u 23,00 prema Međeđi i 8. oktobra stigli u Ustipraču. Četnici zauzeli most na Limu. O sudbini mosta još ništa nije poznato. Četnici su pratili oklopni voz i uništili deonicu pruge prema Ustiprači. Oklopni voz je dovezao mnogo ranjenih u Ustipraču.“

0008-082-10-10-43-1215-svakog-casa-moze-da-izbije-cetn-ustanak-u-SA.jpg


10. oktobar: 12,15: Operativno odeljenje 369. divizije Komandi 15. korpusa: “Neophodno hitno dovođenje snaga u područje istočno od Sarajeva. Nemoguće povlačenje bataljona B posebnog puka 1, kao i pojedinih jedinica iz Sarajeva, jer svakog časa može da izbije četnički ustanak u ovom području i u Sarajevu.“

00012-019-13-10-43-1050-svadja-Operat-odeljenja-i-3-bat-370-puka.jpg


13. oktobar, 10,50: “Komanda 3. bataljona 370. puka javlja telekomunikacijski: Napadnuti Mesići i gađani bacačima granata. Istovremeno usledio napad na Rogaticu. Napad usledio iz pravca Borca sa obe strane pruge. Topovska vatra sa Orlovog kamena.
Operativno odeljenje pita kako je to moguće. Bataljon je sinoć prijavio da do Uspitrače nije viđen ni jedan četnik, a sada je već usledio napad na Mesiće. Osim toga ostaje zagonetka kako se može dovesti top na položaj na put kod Mesića. Divizija može samo da prihvati da je izvršena jedna krajnje oskudna operacija izviđanja.
Komanda 3. bataljona 370. puka javlja da je bilo dovoljno izviđano u pravcu istoka, ali time se ne može objasniti iznenadno pojavljivanje topa.“

00014-023-13-10-43-1720-jaci-napad-cetn-Nemci-se-povlace.jpg


13. oktobar, 17,20: Operativno odeljenje obaveštava Komandu 15. brdskog korpusa: “Jači četnički napad bacačima granata i topovima 105 mm na Jabučko sedlo, Mesiće i Rogaticu. Rogatica napadnuta sa svih strana. Divizija se pomera na liniju Pale, Mokro, Sokolac. Treći bataljon u povlačenju ka Renovici, Prači. Posada Rogatice ima naređenje da se probije prema Sokolcu, Mokrom.“

00018-042-15-10-43-1130-pojacanje-snaga-prema-isitoku-je-hitno-plus-1220.jpg



oktobar: U 11 časova i 30 minuta tog 15. oktobra, u ratni dnevnik 369. divizije upisan je razgovor komandanta divizije sa Operativnim odeljenjem, koji glasi:
“Komandant divizije i Operativno odeljenje stoje na principijelnom stanovištu da je izvlačenje alarmnih jedinica iz Sarajeva jedva moguće, jer pri jednom napadu na Sarajevo i u gradu se moraju nalaziti trupe, da bi suzbile planule pobune.
Pojačanje snaga prema istoku je hitno, jer se neprijatelj polako probija prema liniji Pale – Mokro – Sokolac.
Operativno odeljenje zbog toga predlaže komandantu, radi olakšanje stanja:
a) Učešće 1. lovačkog puka na prostoru istočno od Sarajeva i ostavljanje pojedinih bezbednosnih četa u samom Sarajevu.
b) pojačanje spoljnih odbrambenih linija sa regrutnim bataljonom ustaša i mesnom rezervom hrvatskog 3. korpusa.
c) preuzimanje stražarskih mesta 1. lovačkog puka od strane alarmnih jedinica i policije.
d) za civilno stanovništvo policijski čas da se postavi ranije.
e) eventualno proglašenje opsadnog stanja.
Komandant je sporazuman sa predlozima. Naređivanje opsadnog stanja zavisiće od razgovora sa komandantima teritorijalne policije i vojne komande.“
U 12 i 20 Operativno odeljenje se kod Komande 15. korpusa raspitalo o dolasku 92. motorizovanog puka, konstatujući: “Četnici istočno od Sarajeva mnogo su jaki. Takođe se nešto sprema i u Sarajevu. Noć prošla mirno u Travniku. Bezuslovno će biti potrebna nova pojačanja“.

00019-tamo-je-15-031-14-10-43-915-poslednj-red-U-krajnjem-slucaju-streljati-Hrvate-koji-se-povlace.jpg


oktobar: 09, 15, 3. bataljon je javio o povlačenju domobrana. Njihova 9. četa, koji je u Renovici bila “skoro opkoljena“, već je stigla u Praču. “Domobrani imaju zapovest da marširaju prema Palama. Hrvatski bataljoni se više ne drže“, javljao je 3. bataljon, na što je Komanda 369. divizije naredila: “Neophodno je da se otpor pojača. U krajnjem slučaju streljati Hrvate koji se povlače.“

Bundes arhiv, Vojni arhiv, RH 26-369-11

- - - - - - - - - -

daj neki link odakle si skinuo te slike kako bi pročitali celu priču.....

licno sam slikao iz knjige i postavio na forum....znas, neki ljudi citaju i knjige, nisu sve novinski clanci telegrafa...to je samo delic...a izvor sam precizno naveo

Avgust-decembar 1943 - Izvestaji iz britanskih i americkih izvora koji se odnose na akcije i sabotaze Mihailovicevih snaga i na represalije protiv Mihailovicevih Srba, Dejvid Martin, Mreza dezinformacija - Cercilova jugoslovenska greska

pa ako hoces da procitas "celu pricu", mada mislim da je previse za tebe jer ipak je u pitanju knjiga, trk u biblioteku...u usprotnom, ako imas nesto konkretno da izneses, izvoli, ako ne, ne drvi...;)
 
Poslednja izmena:
a kako onda se desio ovaj izveštaj poručnika kramera, koga sam primetio da ti povremeno citiraš:


4. OKTOBAR
Ujutro sam pošao za Vrnjačku Banju uz pratnju 25 četnika u kamionu,
dok smo ja, Pilitić i kapetan Gordić bili u automobilu.
Na oko milju od Kruševca zaglavili smo se u blatu i dok smo se uz pomoć
volova izvlačili naišao je nemački konvoj. Stavio sam kapu u džep i zakopčao
šinjel do vrata, da sakrijem sve oznake. Izvadio sam pištolj iz futrole i držao
ga na gotovs. Nemački oficiri su pitali ko je u kolima i rečeno im je da sam jedan
od četničkih komandanata i da idemo da napadnemo partizansku patrolu.
Svi iz
pratnje su imali naređenje da pucaju ako Nemci otvore vrata kola. Sve je prošlo
bez problema, a na putu smo naišli na kolone nemačke pešadije i enormno pretrpane
vozove, kako idu u Niš da se bore protiv Rusa. Tu je bilo i bosonogih i slabo
obučenih Italijana.


kako to da Nemci nemaju nista protiv cetnika ????

9. OKTOBAR
Četnici su me pitali da li bih govorio grupi Srba u hotelu Evropa u Kruševcu
i odagnao im strah od dolazeće ruske vojske. Rekli su da će Nedić i oni garantovati
moju bezbednost u odnosu na nemački garnizon
.


kako sad pa to?

:dash::dash::dash:

ti covece veze s mozgom nemas...jel znas o cemu je ovde rec uopste?...lako cemo o Krameru i oslobodjenju Krusevca ali kakve veze ima 1943. i 1944. godina...tj kakve veze ima oktobar 1944. sa temom i onome o cemu trenutno govorimo???....daj povezi se bar malo, kad vec uporno zelis da ucestvujes na ovim temama...

p.s. ti tesko da si uopste procitao Kramerov izvestaj...pronadjes na forumu tu i tamo ponesto, uglavnom od kiselog ili sabljara...svaka cast...al ovakvi zakljucci se izvode kada neko nema pojma o cemu pise ili izvlaci delice...da si citako izvestaj, mogao si da procitas npr i sledece:

Ipak, video sam žestoku borbu četnika sa
nemačkom stražom na železničkoj stanici i aerodromu, kada su pokušali da ukradu
oružje i municiju.


Keserović je kazao majoru da će mu dati pola sata da
se odluči. Nemački oficir je na to izašao iz sobe i ušao u svoj auto, rekavši da će
se boriti. Pukovnik Keserović je pomišljao da ga zarobi na licu mesta, što mu ne
bih dozvolio, jer sam Nemcima, kad god sam s njima razgovarao, u izgled stavljao
bezbedno zarobljeništvo.


Posle toga prisutni četnički oficiri naredili su napad i zauzeli Kruševac,
pa smo pukovnik Keserović, ruski major i ja ušli u grad praćeni ruskim jedinicama.
Četnici su tako imali grad u svojim rukama pre ulaska Rusa.
 
Poslednja izmena:
iz koje si knjige slikao pasuse u prethodnom postu ?

iz tvoje knjige? :cool:

nemoc je cudo...:D Vec smo imali temu o Opsadi Sarajeva, to sto ti nemas pojma de bijes je druga stvar...
http://forum.krstarica.com/showthre...943-godine?p=30479768&viewfull=1#post30479768

mozemo da stavimo tacku na temu...tj ti si je stavio odavno, izbegavajuci da das odgovor na pitanje

DA LI JE DRAZA IKADA IZRAZIO SPREMNOST DA SE BORI PROTIV ENGLEZA ILI CAK PONUDIO NEMCIMA ZAJEDNICKU BORBU PROTIV ENGLEZA AKO SE ISKRCAJU, KAO STO JE TO URADIO TITO? :D:bye:

I OVDE PRIPADNICI SAVEZNICKE MISIJE KAZU DA PARTIZANI IZBEGAVAJU BORBU SA NEMCIMA I NAPADAJU CETNIKE DOK SE OVI BORE PROTIV NEMACA I POZIVAJU IH DA PRESTANU TO DA RADE

image.jpg
 
Poslednja izmena:
Треба напоменути да се поменути говор десио у време битке четника и партизана за Коњиц када су партизани потучени и касније ступили у преговоре са Немцима у Горњем Вакуфу, Сарајеву и Загребу после чега је следила битка на Неретви.
 
par dana pre bitke na neretvi, draža je bio potpuno uveren da su partizanima došli sudnji dani..

skijao je, odmarao se, a njegovi komandanti su sanjali kakve će položaje imati u jugoslaviji posle rata..

kad ono međutim....

u par dana su se dražini najcrnji snovi obistinili,

prvo, četnici su doživeli katastrofalan poraz na neretvi od kog se više nikad nisu oporavili i od kad se više ne smatraju ni najmanjom vojnom silom na balkanu

drugo, draža je dobio hitan poziv da se javi komandi u london i da objasni svoj govor i svoj stav da su mu fašisti najbolji saveznici .......
 
prvo, četnici su doživeli katastrofalan poraz na neretvi od kog se više nikad nisu oporavili i od kad se više ne smatraju ni najmanjom vojnom silom na balkanu

Боже која глупост...А против кога су се партизани борили у бици за Србију 1944.? Да нису можда против Белих ходача, Оркова или сличних чудовишта?
 
Četnička pozicija bila je tada krajnje slaba i ozbiljna: najprije su od 7. marta do 10. maja doživjeli niz poraza od partizana, zatim su razoružani i uklonjeni iz Crne Gore Đurišić i njegove snage, razoružane su i druge četničke jedinice u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i, konačno, Mihailović je otišao u Srbiju.

Četnička snaga i utjecaj izvan Srbije bili su skoro potpuno slomljeni. Povrh toga, Talijani koji su tako dugo podržavali i služili se četnicima, počeli su razoružavati četničke jedinice u Crnoj Gori i Hercegovini - dijelom zbog njemačkog pritiska, a dijelom i zato što su shvatili da će im preostale četničke jedinice na njihovom teritoriju u borbi protiv partizana biti od male koristi



- - - - - - - - - -

pogledajte 1min i 40 sek kako vode partizani vezanog četničkog komandanta :ok:

- - - - - - - - - -

da nije fotošop ?? :hahaha:
 
Poslednja izmena:
Корисник прока је и иначе склон причању глупости, али од целог овог поста довољно је издвојити овај идиотизам.

i onda je došlo do bitke na kopaoniku gde je samo 800 partizana u sred Srbije razbilo je 10 000 do zuba naoruzanih četnika...

За информацију корисника, за којег и иначе знамо да не зна апсолутно ништа, и да ништа толико не обожава као причање и извлачење неумерених глупости, у првој бици на Копаонику, у којој су партизани победили, су учествовали са партизанске стране Оперативна група дивизија бројна 5000 људи, састављена од 2,5 и 17 дивизије, а са четничке стране 3 од 5 корпуса 4. групе јуришних корпуса, тј. 6000 људи.

Корисниче проко, ово је форум историја. Историја се не учи Рамбо филмовима.
 
Корисник прока је и иначе склон причању глупости, али од целог овог поста довољно је издвојити овај идиотизам.



За информацију корисника, за којег и иначе знамо да не зна апсолутно ништа, и да ништа толико не обожава као причање и извлачење неумерених глупости, у првој бици на Копаонику, у којој су партизани победили, су учествовали са партизанске стране Оперативна група дивизија бројна 5000 људи, састављена од 2,5 и 17 дивизије, а са четничке стране 3 од 5 корпуса 4. групе јуришних корпуса, тј. 6000 људи.

Корисниче проко, ово је форум историја. Историја се не учи Рамбо филмовима.

и даље ништа...

DA LI JE DRAZA IKADA IZRAZIO SPREMNOST DA SE BORI PROTIV ENGLEZA ILI CAK PONUDIO NEMCIMA ZAJEDNICKU BORBU PROTIV ENGLEZA AKO SE ISKRCAJU, KAO STO JE TO URADIO TITO?
уместо да се срами теме, он и даље наставља...
 
Poslednja izmena od moderatora:
Четничко командно особље, које су у целини сачињавали Драго-
слав Рачић, Никола Калабић, Нешко Недић и Александар Милоше-
вић, уливало је пуно поверење ђенералу Михаиловићу, који је полагао
огромне наде у ову своју борбену трупу. Зато се и сам Дража са сво-
јим штабом, уочи одлучне битке, пребацио из села Прањана на Равну
Гору, да би био што ближе самом жаришту битке. Желео је, да у по-
годном моменту сам узме команду у своје руке, те да једним снажним
налетом натера партизане преко Дрине. Али, не само да му то није по-
шло за руком, већ се догодило сасвим обратно!
Неумешним вођењем операција, иако су били у великој надмоћ-
ности над партизанима, које су сасвим били опколили на Јеловој Го-
ри, четници су претрпели страховити пораз. Комунисти су их, најпре,
збунили страшном ватром из пратећих оруђа, нарочито из бацача, а
затим извршили дивљачки јуриш. И партизани не само да су разбили
четнички обруч и нагнали их у бекство, већ су им задали толики
страх, да се 9. септембра 1944. године одигравала оваква слика у Ва-
љеву: четници су у буљуцима, потпуно дезорганизовано, без икакве
дисциплине и контроле старешина, панично бежали ваљевско-шабач-
ким путем у правцу Коцељеве, где им је, за случај неуспеха, било од-
ређено зборно место; а у самом граду су се задржавали само толико,
колико је било потребно да обрију браде и подшишају косе, а пошто
толико берберница није било у Ваљеву, то су се у групама на улицама
шишали и бријали!
Што је било најгоре, међу народом у Ваљеву иза-
звали су толику панику, да су добровољци имали муке да васпоставе
мир и ред у вароши. При таквој ситуацији јасно је било, да се добро-
вољци имају уздати једино "у се и у своје кљусе".
У овој ситуацији стигао је из Шапца у Ваљево капетан Миодраг
Најдановић са Пратећом и две стрељачке чете, док му је трећа требала
накнадно да стигне, јер је била дислоцирана дуж десне обале Дрине.
Капетан Филиповић предузео је хитне мере, да се два доброво-
љачка батаљона са још нешто добровољаца из Допунске команде нај-
одлучније супротставе партизанима. И они би, можда, одолели кому-
нистима, или бар држали Ваљево докле не стигну појачања. Међутим,
по хитном телефонском наређењу ђенерала Мушицког, оба доброво-
љачка батаљона (без Пратеће чете Трећег батаљона III пука) морала
су да напусте Ваљево и да се упуте да спасавају ђенерала Михаилови-
ћа и његов штаб, који је, заједно са америчком Војном мисијом, био
опкољен од комуниста у Мионици, Срез колубарски. Партизани су
већ били заробили комору Врховне Команде Југословенске Војске у
Отаџбини и велику радио станицу, којом је ђенерал Михаиловић оп-
штио са Америком.

- - - - - - - - - -

eto malo šta i drugi pišu o gore pomenutoj bici !!

- - - - - - - - - -

a dosta toga ima i u :

IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE

- - - - - - - - - -

http://www.znaci.net/00001/4_12_4_218.htm

- - - - - - - - - -

Kopaonik

Proboj Operativne grupe divizija NOVJ u Srbiju (28. 07—10. 08. 1944. godine)

Peta divizija (komandant pukovnik Milutin Morača): Berane — severno od Rožaja — Slatina, Pridvorica, Ravne (Ibar) — Lozna (Kopaonik) — Kuršumlija.
Druga divizija (komandant pukovnik Ljubo Vučković): s. Goražde (Berane) — južno od Tutina i Novog Pazara — Leposavići, Dren (Ibar) — Blaževo (Kopaonik) — Brus — Barbatovac — Kuršumlija.
Sedamnaesta divizija (komandant pukovnik Gligo Mandić): Suvi Do — severno od Tutina —južno od Novog Pazara — Rudnica, Dren (Ibar) — Planica, Belo Brdo (Kopaonik) — Aleksandrovac — Kuršumlija.

- ukupno 7.000 vojnika.

Okupator
Na Ibru od Kosovske Mitrovice do Raške:
Nemačka 1. brdska divizija (99. puk),
14. puk 7. SS divizije »Princ Eugen«,
1. i 2. bataljon 5. puka Ruskog zaštitnog korpusa,
delovi 3. nemačkog policijskog puka.
Rejon Kuršumlija — Blace 122. puk bugarske 27. divizije, konjički eskadron.
Ukupno 20.000 vojnika.

Kvislinzi
Na Ibru:
Jedinice Srpske državne straže i Muslimanske milicije.
Župa — Kopaonik:
Četvrta grupa (šest) jurišnih korpusa,
dva korpusa Gorske garde,
1. i 2. ravnogorski korpus,
Zlatiborski i
Javorski korpus.
Ukupno 10.000 vojnika.

- ukupno Nemci + sateliti - oko 30.000 vojnika.


- - - - - - - - - -

Tokom ovog prodora razbijena je bugarska barijera na Zlatiboru kod Palisada i zauzeta Požega.
Sledeći pojas odbrane činila je netom sređena 4. grupa jurišnih korpusa JVuO, ojačana ljotićevcima.

U čuvenoj bitci na Jelovoj gori 6-10.IX četnici su ponovo poraženi i razbijeni.


20488.jpg


Nakon toga Šesta divizija likvidira nemačko-srpsku posadu i oslobađa Valjevo 15-18.IX , a Prva, zajedno sa novopristiglim Petom i 21. divizijom vodi oštre i promenljive borbe u Šumadiji sa delovima7. SS, 117. lovačke i Brandenburg divizije. Gornji Milanovac i Aranđelovac nekoliko puta prelaze iz ruke u ruku.
Rat je tako ponovo ušao u srce Srbije.
16. i 36. divizija takođe su savladale nemačku barijeru na Drini, i tokom poslednje dekade septembra razbile četničke korpuse i kvislinge pod komandom pukovnika Jungenfelda, i izbile na Savu.
3. X Šesta lička zauzela je Ub.
Nemci su svesni da je nastupio trenutak odsudnih ratnih dejstava u kojima im pomoćne i kvislinške snage više nisu od pomoći. Raspuštaju Nedićevu vladu i evakuišu Nedića i ministre, a njegove "jedinice" integrišu u četnike pod Mihailovićevu komandu. Potom od 3. do 5 oktobra celu četničko-nedićevsku grupaciju iz zapadne Srbije evakuišu vozovima iz Beograda za Kraljevo, gde će od njih biti još neke koristi.
 
Припреме за контраофанзиву поново су подразумевале набавку муниције на ма који начин, као и преформирање јединица. Преко Дрине долази једна бригада из састава Мајевичког корпуса и заједно са другим бригадама Церског и Мачванског корпуса улази у састав 3. јуришног корпуса, уместо Ваљевске јуришне бригаде, која са другим јединицама Ваљевског корпуса улази у састав 7. јуришног корпуса.

До контраофанзиве није дошло из два разлога.

Четници су најпре доживели страховит ударац 12. септембра, када их је краљ Петар Други преко Радио Лондона позвао да пређу у партизанске редове, или ће се, у супротном, сматрати издајницима. Наредних дана забележени су случајеви дезертерстава официра и војника и неке јединице су се осуле. У сећању учесника догађаја катастрофа од 12. септембра пренета је у бој на Јеловој Гори, што потврђује, примера ради, изјава капетана Миломира Коларевића:

''И у сред тога, овај несрећни краљ Петар држи говор и каже: «Сви који се не прикључе Титу нису достојни моје круне и биће проглашени издајницима». Баш у сред те Битке на Јеловој Гори. Страшно је то утицало на морал војника. Ја нисам ништа ни очекивао од њега, био сам стари републиканац. Али, војници...''

Следи нови ударац, који описују браћа Кнежевићи:

''Пред Дапчевићем и осталим командантима расла је сабласт пораза, сличног ономе који је на Копаонику претрпела Оперативна група после крупних успеха. Тада се на балканској позорници појавио један нов чинилац: совјетска војска са истока упала је у Србију 22. септембра са целокупном војском Бугарске, под командом маршала Толбухина.''

извор: Р. и Ж. Кнежевић, Слобода или смрт

Због наступања Совјета и Бугара четници дефинитивно одустају од контраофанзиве, да би се ускоро повукли у Босну.

- - - - - - - - - -

Током последњих дана августа и почетком септембра из Црне Горе, Санџака и Босне ушло је још шест дивизија НОВЈ, па је у том тренутку у Србији било четрнаест дивизија НОВЈ и знатан број самосталних одреда.

Ступањем добровољаца и бивших четника у партизане и регрутацијом, неке дивизије су се утростручиле.

- - - - - - - - - -


  • Tomasevich, Jozo (1975). War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks. Stanford: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-0857-9.

- - - - - - - - - -

све су то последице дражиног говора и четничке сарадње са окупатором..

савезници и краљ петар други, су тог дана дражу пустили низ воду.......
 
Припреме за контраофанзиву поново су подразумевале набавку муниције на ма који начин, као и преформирање јединица. Преко Дрине долази једна бригада из састава Мајевичког корпуса и заједно са другим бригадама Церског и Мачванског корпуса улази у састав 3. јуришног корпуса, уместо Ваљевске јуришне бригаде, која са другим јединицама Ваљевског корпуса улази у састав 7. јуришног корпуса.

До контраофанзиве није дошло из два разлога.

Четници су најпре доживели страховит ударац 12. септембра, када их је краљ Петар Други преко Радио Лондона позвао да пређу у партизанске редове, или ће се, у супротном, сматрати издајницима. Наредних дана забележени су случајеви дезертерстава официра и војника и неке јединице су се осуле. У сећању учесника догађаја катастрофа од 12. септембра пренета је у бој на Јеловој Гори, што потврђује, примера ради, изјава капетана Миломира Коларевића:

''И у сред тога, овај несрећни краљ Петар држи говор и каже: «Сви који се не прикључе Титу нису достојни моје круне и биће проглашени издајницима». Баш у сред те Битке на Јеловој Гори. Страшно је то утицало на морал војника. Ја нисам ништа ни очекивао од њега, био сам стари републиканац. Али, војници...''

Следи нови ударац, који описују браћа Кнежевићи:

''Пред Дапчевићем и осталим командантима расла је сабласт пораза, сличног ономе који је на Копаонику претрпела Оперативна група после крупних успеха. Тада се на балканској позорници појавио један нов чинилац: совјетска војска са истока упала је у Србију 22. септембра са целокупном војском Бугарске, под командом маршала Толбухина.''

извор: Р. и Ж. Кнежевић, Слобода или смрт

Због наступања Совјета и Бугара четници дефинитивно одустају од контраофанзиве, да би се ускоро повукли у Босну.

- - - - - - - - - -

Током последњих дана августа и почетком септембра из Црне Горе, Санџака и Босне ушло је још шест дивизија НОВЈ, па је у том тренутку у Србији било четрнаест дивизија НОВЈ и знатан број самосталних одреда.

Ступањем добровољаца и бивших четника у партизане и регрутацијом, неке дивизије су се утростручиле.

- - - - - - - - - -


  • Tomasevich, Jozo (1975). War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks. Stanford: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-0857-9.

- - - - - - - - - -

све су то последице дражиног говора и четничке сарадње са окупатором..

савезници и краљ петар други, су тог дана дражу пустили низ воду.......

Почео си и Хрвате да цитираш...не бираш изворе, само да попљујеш сопствени народ :klap:

А што се тиче твојих глупавих закључака :hahaha:

11. marta oficir u stabu Nemackog opunomocenog generala u Zagrebu sacinio je u vecernjim casovima zabelesku o razgovoru koji je vodio sa pukovnikom Pfapfenrotom, povodom predloga partizanske delegacije. Izmedju ostalog u tacki 4. pise:

4. Oni izjavljuju da se ne bore protivu hrvatske drzave, i ni u kom slucaju protiv Nemaca, vec iskljucivo protiv cetnika. Oni su spremni da sa oruzjem u ruci istupe protiv svakog neprijatelja na kojeg mi ukazemo, pa isto tako i protiv Engleza prilikom iskrcavanja....

Martovski pregovori 1943. Miso Lekovic, str 93
Arhiv VII, mikrofilm NAV-N-T-501, r.267, s. 528-9

И даље ниси у стању да одговориш на питање и не знам како те није срамота...и уместо да се завучеш у рупу и више никада не појавиш овде, ти настављаш...ни трунке образа ал то већ знамо...

ДА ЛИ ЈЕ ДРАЖА ИКАДА НЕМЦИМА ПОНУДИО ЗАЈЕДНИЧКУ БОРБУ ПРОТИВ САВЕЗНИКА, У СЛУЧАЈУ ДА СЕ ИСКРЦАЈУ, КАО ШТО ЈЕ ТО УРАДИО ИЗДАЈНИК И КОЛАБОРАТОР ТИТО? :mrgreen:
 
изгледа Србима партизанима није сметала "сарадња" са Италијанима...али им је сметала прохрватска политика врха КПЈ, њихова сарадња са усташама и злочини над цивилима...СВЕ СУ ТО ПОСЛЕДИЦЕ КОМУНИСТИЧКИХ ЗЛОЧИНА НАД ЦИВИЛИМА, ЊИХОВЕ САРАДЊЕ СА УСТАШАМА ПРОТИВ СРБА...ЧАК И ВЕЛЕБИТ ПРИЗНАЈЕ ПРЕЛАЗАК ЧИТАВИХ ПАРТИЗАНСКИХ ЈЕДИНИЦА У ЧЕТНИКЕ...НАРАВНО, ОН КАРИРКИРА, АЛИ ПРИЗНАЈЕ...

BFGtTVg.jpg
 
Poslednja izmena:
@koča, ako nemaš šta da kažeš pametno na temu, onda ne spamuj sa martovskim pregovorima jer to nema nikakve veze sa temom

ako ti se priča o martovskim pregovorima, slobodno otvori temu.......

и те како има везе...то што ти немаш одговор на питање и што си разбијен аргументима је друга ствар...и да отворим тему, са истим питањем, ти тамо мишу, не би привирио...не можеш ти као представник и симпатизер комунистичких издајника и колаборатера да неком држиш предавања...

Ја те само питам у вези Драже, пошто си отворио тему, с намером да га осудиш за говор против Енглеза, највећих српских непријатеља одвајкада...ДА ЛИ ЈЕ ДРАЖА ИКАДА НЕМЦИМА ПОНУДИО ЗАЈЕДНИЧКУ БОРБУ ПРОТИВ САВЕЗНИКА, КАО ШТО ЈЕ ТО УРАДИО ТИТО??? МОЖЕШ ЛИ ДА ОДГОВОРИШ ИЛИ НЕ? ЈА НЕ ЗНАМ КАКО ТЕ НИЈЕ СРАМОТА ДА СЕ ТОЛИКО ПРАВИШ БЛЕСАВ...ОБРАЗ КО ЂОН!
 
jel znaš ko viče? /tj piše velikim slovima/

samo onaj ko nema argumente, pa se zato ne drži teme .......:bye:

еее, бруко и срамото :mrgreen: какве везе са темом имају твоји постови 91 и 92??? мој и те како има, али ти бежиш од одговора јер си разбијен, јер све твоје сплачине падају у воду ;)

ДА ЛИ ЈЕ ДРАЖА ИКАДА НЕМЦИМА ПОНУДИО ЗАЈЕДНИЧКУ БОРБУ ПРОТИВ САВЕЗНИКА, КАО ШТО ЈЕ ТО УРАДИО ТИТО??? МОЖЕШ ЛИ ДА ОДГОВОРИШ ИЛИ НЕ?

и ти симпатизер оваквих издајника и колаборатера да неком држиш предавања...ајде, молим те...:D
 
Poslednja izmena:
Bitka za Beograd : Parada za pobednike

Beograd slavi 70-godišnjicu oslobođenja od nacista i posle 29 godina srpska prestonica je imala vojnu paradu, kojoj je u ime Crvene armije prisustvovao i predsednik Rusije Vladimir Putin. Bitka za Srbiju je počela krajem jula 1944. godine i bila je jedna od mnogih prekretnica u istoriji ovih prostora, gde su države često menjale i svoje granice i političke sisteme. Bitka za Beograd promenila je sliku Srbije u očima Zapada, ona više nije doživljavana kao dominantno četnička, već je postala partizanska.



- - - - - - - - - -

Uprkos svim teškoćama partizani uspevaju da u Srbiji dočekaju Crvenu armiju sa kojom su zajednički slomili okupatora.
Drugi i Treći ukrajinski front Crvene armije prešli su u septembru 1944. iz Rumunije i Bugarske u Srbiju i sa osam partizanskih divizija kreću u borbe s Vermahtom. Partizani su napredovali iz Sandžaka, preko zapadne Srbije i Šumadije, na sever ka prestonici.

U tom napredovanju došlo je do jedne strašne bitke. Bio je to sudar partizana i četnika na Jelovoj gori 9. septembra 1944. godine.

Partizani uspevaju da razbiju glavninu četnika posle čega četnici više nisu uspeli da se oporave vojno, dok su politički bili poraženi onog trenutka kad je kralj Petar Drugi Karađorđević, pod pritiskom britanskog premijera Vinstona Čerčila, pozvao sve antifašističke snage u Jugoslaviji da se stave pod komandu Josipa Broza Tita.


Deo četnika odlazi u Bosnu kako bi se pregrupisali, a deo se povlači sa Nemcima i drugim kvislinzima poput snaga Dimitrija Ljotića i Milana Nedića, uz nekad voljnu, a nekad prinudnu saradnju. Deo četničkih komandanata je pokušao i da uspostavi vezu sa Crvenom armijom ne bi li sa njima nastavili borbu, ali je to uglavnom prošlo bez uspeha.


- - - - - - - - - -

http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/442083/Bitka-za-Beograd-1-Parada-za-pobednike
 
Bitka za Beograd : Parada za pobednike

Beograd slavi 70-godišnjicu oslobođenja od nacista i posle 29 godina srpska prestonica je imala vojnu paradu, kojoj je u ime Crvene armije prisustvovao i predsednik Rusije Vladimir Putin. Bitka za Srbiju je počela krajem jula 1944. godine i bila je jedna od mnogih prekretnica u istoriji ovih prostora, gde su države često menjale i svoje granice i političke sisteme. Bitka za Beograd promenila je sliku Srbije u očima Zapada, ona više nije doživljavana kao dominantno četnička, već je postala partizanska.



- - - - - - - - - -

Uprkos svim teškoćama partizani uspevaju da u Srbiji dočekaju Crvenu armiju sa kojom su zajednički slomili okupatora.
Drugi i Treći ukrajinski front Crvene armije prešli su u septembru 1944. iz Rumunije i Bugarske u Srbiju i sa osam partizanskih divizija kreću u borbe s Vermahtom. Partizani su napredovali iz Sandžaka, preko zapadne Srbije i Šumadije, na sever ka prestonici.

U tom napredovanju došlo je do jedne strašne bitke. Bio je to sudar partizana i četnika na Jelovoj gori 9. septembra 1944. godine.

Partizani uspevaju da razbiju glavninu četnika posle čega četnici više nisu uspeli da se oporave vojno, dok su politički bili poraženi onog trenutka kad je kralj Petar Drugi Karađorđević, pod pritiskom britanskog premijera Vinstona Čerčila, pozvao sve antifašističke snage u Jugoslaviji da se stave pod komandu Josipa Broza Tita.


Deo četnika odlazi u Bosnu kako bi se pregrupisali, a deo se povlači sa Nemcima i drugim kvislinzima poput snaga Dimitrija Ljotića i Milana Nedića, uz nekad voljnu, a nekad prinudnu saradnju. Deo četničkih komandanata je pokušao i da uspostavi vezu sa Crvenom armijom ne bi li sa njima nastavili borbu, ali je to uglavnom prošlo bez uspeha.


- - - - - - - - - -

http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/442083/Bitka-za-Beograd-1-Parada-za-pobednike

:hahaha::hahaha::hahaha:

и какве ово има везе са темом?

ДА ЛИ ЈЕ ДРАЖА ИКАДА НЕМЦИМА ПОНУДИО ЗАЈЕДНИЧКУ БОРБУ ПРОТИВ САВЕЗНИКА, КАО ШТО ЈЕ ТО УРАДИО ТИТО??? МОЖЕШ ЛИ ДА ОДГОВОРИШ ИЛИ НЕ?

и ти симпатизер оваквих издајника и колаборатера да неком држиш предавања...ајде, молим те... :D

ајд трк на Гугл опет, да што пре нешто поставиш и скренеш тему са бруке...ајде...мора да постоји још неки новински чланак
 
Poslednja izmena:
:hahaha::hahaha::hahaha:

и какве ово има везе са темом?

ДА ЛИ ЈЕ ДРАЖА ИКАДА НЕМЦИМА ПОНУДИО ЗАЈЕДНИЧКУ БОРБУ ПРОТИВ САВЕЗНИКА, КАО ШТО ЈЕ ТО УРАДИО ТИТО??? МОЖЕШ ЛИ ДА ОДГОВОРИШ ИЛИ НЕ?

и ти симпатизер оваквих издајника и колаборатера да неком држиш предавања...ајде, молим те... :D

ајд трк на Гугл опет, да што пре нешто поставиш и скренеш тему са бруке...ајде...мора да постоји још неки новински чланак

Saveznici Mihailovica su bili Nemci, i izbegavao da se bori protiv njih :D

1 Pregovori sa Nemcima u selu Divci, 1941
https://sh.wikipedia.org/wiki/Sastanak_u_Divcima

2. Legalizira svoje cetnike kod Nedica, i stavlja ih pod nemacku takticku komandu, sa punim znanjem Nemaca
https://sh.wikipedia.org/wiki/Saradnja_četnika_sa_Nedićevom_vladom

3. od 1943-1945 njegovi komandanti sa njegovim punim znanjem potpisuju ugovore o suradnji sa Nemcima
https://sh.wikipedia.org/wiki/Dražina_ponuda_Hitleru
 
Saveznici Mihailovica su bili Nemci, i izbegavao da se bori protiv njih :D

1 Pregovori sa Nemcima u selu Divci, 1941
https://sh.wikipedia.org/wiki/Sastanak_u_Divcima

2. Legalizira svoje cetnike kod Nedica, i stavlja ih pod nemacku takticku komandu, sa punim znanjem Nemaca
https://sh.wikipedia.org/wiki/Saradnja_četnika_sa_Nedićevom_vladom

3. od 1943-1945 njegovi komandanti sa njegovim punim znanjem potpisuju ugovore o suradnji sa Nemcima
https://sh.wikipedia.org/wiki/Dražina_ponuda_Hitleru

:hahaha::hahaha::hahaha:

Немци му били "савезници", а он избегавао да се бори против њих :dash:...па што би се борио против "савезника" :hahaha::hahaha::hahaha: можеш ли бити глупљи?

ебига кисељко, мораћеш опет у рупу из које свако мало измилиш :mrgreen: јер има ту још "феномена" који се не уклапају у твоју црвено-усташку пропаганду, која овде никада неће проћи...;)

Mihailovi%C4%87_poternica_1941.jpg

poternica%20za%20Drazom.jpg

Dra%C5%BEaLegion_of_Merit.jpg


:mrgreen::bye:

Као што знамо, савезници су били Немци и комунисти до 22. јуна 1941. Врх КПЈ никада није прекинуо контакте са Немцима, а читав рат је сарађивао са усташама. 1943. Врх КПЈ је понудио Немцима заједничку борбу против савезника ако дође до искрцавања. Па остаје једноставно питање :mrgreen:

ДА ЛИ ЈЕ ДРАЖА ИКАДА НЕМЦИМА ПОНУДИО ЗАЈЕДНИЧКУ БОРБУ ПРОТИВ САВЕЗНИКА, КАО ШТО ЈЕ ТО УРАДИО ТИТО??? МОЖЕШ ЛИ ДА ОДГОВОРИШ ИЛИ НЕ?

_____________________

П.С. један пример како црвене усташе фалсификују на Википедији и колико су агилни...У вези Игманског марша и спашавања партизана од стране четника

Док Вуксановић у својој књизи, Прва пролетерска бригада, јасно пише да су четници масирали промрзле партизане:

Болничарке, непромрзли борци
и затечени четници, сви без разлике ужурбано су масирали промрзле.
http://znaci.net/00003/382.pdf

На Википедији се фалсификује ова реченица, и уместо "затечени четници", стоји "партизани Игманске чете"

Болничарке, непромрзли борци и партизани Игманске чете, сви без разлике, ужурбано су масирали промрзле.
https://sr.wikipedia.org/sr/Игмански_марш

Али истина је одавно изашла на видело, ђенерал Михаиловић је рехабилитован, пресуда на монтираном стаљинистичком процесу против њега поништена и ту се више ништа не може :D
 
Poslednja izmena:

Back
Top