Додик: Срби увијек били на побједничкој страни уз огромна страдања

JankoTheGreat

Buduća legenda
Poruka
27.326

Додик: Срби увијек били на побједничкој страни уз огромна страдања​

Српски члан и предсједвајући Предсједништва БиХ Милорад Додик изјавио је данас у Сасама да је историја показала да су Срби увијек били на побједничкој страни уз огромна страдања.

Сребреница - Милорад Додик - Фото: СРНА

Сребреница - Милорад ДодикФото: СРНА

Додик је на обиљежавању Видовдана - крсне славе Војске Републике Српске и Трећег пјешадијског /Република Српска/ пука истакао значај овог празника који је, како ја рекао, историјска и морална вертикала српског народа.

- Ми смо народ који је могао да стане пред све оне који су покушали да нас окупирају и потлаче без обзира на високо плаћену цијену и чињеницу да смо имали вјере током историјских изазова да ћемо бити на побједничкој страни - рекао је Додик новинарима у манастиру Свете Тројице у Сасама.
Да је српски народ био мање горд и поносан, каже Додик, не би био оно што јесте, не би имао моралну вертикалу и поносан на своје претке.
Он је указао да многи народи у окружењу покушавају различитим догађајима, попут Сребренице, да стварају мит за неку нову нацију док Срби имају историјско сјећање на поразе и побједе Видовдан.

- Видовдан је оснивачки мит овог народа и у суштини пружа одговоре на многе изазове и питања - рекао је Додик.
Честитајући Видовдан - крсну славу свим припадницима Војске Републике Српске и Трећег пјешадијског /Република Српска/ пука, Додик је рекао да зна није лако да српским официрима који представљају Српску у Оружаним снагама БиХ.

Додао је да српски народ не смије више бити наиван и вјеровати Бошњацима, Хрватима и другима на глобалној сцени.
Додик је нагласио да је Српска данас стабилна и једна од ријетких заједница која је преживјела током и након рата у БиХ без обзира на стални притисак и настојања да буде угашена.


Он је као морбидну одбацио оцјену о повезивању обиљежавања Видовдана у Сасама уочи обиљежавања 11. јула страдања у Сребреници.
- Сребреница припада Републици Српској и зар нема ништа логичније да Видовдан обиљежавамо у српском манастиру. Да ли неко брани Бошњацима да обиљежавају било шта? Нисам дошао да се завјетујемо и наоружамо и бранимо неком - рекао је Додик.
Изразио је жаљење за сваким страдалим Бошњаком, Србином и Хрватом у току протеклог рата, поготово цивилима, женама, дјецом и старцима.
Додик је указао да Сребреница није само седам дана страдања, него да се то мора сагладати у контексту страдања од 1991. до 1995. године и да ту није било геноцида, подсјећајући и на убиство посланика Горана Зекића прије него што је конфликт у БиХ почео.
Он је поновио позив на мир, наглашавајући да Срби нису ушли у наметнути рат неком нешто да отимају него да одбране огњишта, манастире, историју.
- Без Републике Српске не мислимо да живимо овдје и не мислимо да је дамо икоме. Варају се они који мисле да Српска нема потенцијал за одбрану. Наравно да има, али је сасвим легално и легитимно да имамо право да бранимо наше- Републику међународно верификовану Дејтонским споразумом - рекао је Додик.
Напоменуо је да српски народ има право и да брани своје снове, који се догађају и када човјек то не жели, али да се по правилу када се упорно понављају призову у реалност.
- И даље смо у позицији да имамо Републику Српску која јесте дио БиХ али смо свјесни да су џаба све бјелосвјетске приче о помирењу јер је једина ствар која овдје успјева раздруживање и то на миран начин - рекао је Додик.

Подсјетио је да је у протеклим мјесецима нападано и само помињање могућности раздруживања које су поменули неки други.
- Као да смо рекли да идемо у нуклеарни рат, па је толико то нападано. Шта је проблем у мирном раздруживању ако се не може заједно? Не може се и ја о томе свједочим да је БиХ вјештачка творевина која нама шансу јер нема унутрашњи капацитет да опстане - рекао је српски члан и предсједавајући Предсједништва БиХ.
Он је поновио да је БиХ креација међународног фактора који по сваку цијену хоће да покаже да није погријешио, јер је генерација политичара у Европи направила каријере на недаћи наших народа.

- Сви други народи око нас као да су једва дочекали окупатора. И данас када видите ову шараду око именовања високог представника можете примјетити да неки славодобитно најављују и исказују подршку неких неизабраних странаца који треба овдје да управља. Ми Срби кажемо не може и можда ће некон од нас то и коштати али достојанственије је бити на историјској вертикали Видовдана - рекао је Додик.
Истакао је да се слобода мјери другим аршинима и да је народ овдје научио да нема слободе ако нема државе.
- Мислимо да заједничке државе више нација нису могуће и многе су пропале. Зато што смо сада осиромашени и економски притиснути неки мисле да је могуће да скрше наш национални понос. То није могуће - напоменуо је Додик.

Као примјер лошег односа, Додик је навео понижавајућу праксу појединих да склањају заставу Републике Српске када им дођу гости из иностранства.
Додик је рекао да жели мир, истичући да Бошњаци слободно живе у Републици Српској, те да је његов циљ да ти људи поправе своја домаћинства и буду равноправни чланови друштва.

- Гарантујем да их нико неће дирати. Желимо да им помогнемо да буду равноправни чланови нашег друштва и немамо никакву намјеру против њих. Ми смо против оних који нам доносе исламски фундаментализам и покушавају да угрозе миран живот за све. Позивам све Бошњаке да се окупимо у нашој борби за трајни мир на овим просторима - додао је Додик.

Светом архијерејском литургијом и парастосом српским војницима погинулим од Косовског боја до данас, у манастиру Свете Тројице у Сасама код Братунца обиљежен је Видовдан - крсне слава Војске Републике Српске и 3. пјешадијског /Република Српска/ пука.


https://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=436738


Kakva govorancija!!!
 
pa mi smo uvek na božjoj strani. strane istine čak i kad je ona prekrivena lažima. zato smo pobedbnici i kad "gubimo".

ogovorih ovako jednom kolegi koje nedela hrvatske države progalasio pobedom jer su eto uspešno lažirali ostatak sveta.

"glede tih ratnih zločina koje ste spinovali, zamisli kolega da pojedeš goovna a mene uspešno slažeš kako nisi".:ok:
 
pa mi smo uvek na božjoj strani. strane istine čak i kad je ona prekrivena lažima. zato smo pobedbnici i kad "gubimo".

ogovorih ovako jednom kolegi koje nedela hrvatske države progalasio pobedom jer su eto uspešno lažirali ostatak sveta.

"glede tih ratnih zločina koje ste spinovali, zamisli kolega da pojedeš goovna a mene uspešno slažeš kako nisi".:ok:
kako uspesno da te slaze ? pa valjda o tome nos odlucuje a ne "pamet" ?
 
pa kriterijumi nam se razlikuju.
heroji poput tebe i tvojih su kod nas zaslužni članovi nadaleko čuvene akademije Laza Lazarević.
Evo ti vaši heroji iz Laze Lazarevića. I taj nije jedini. Imate ih na lopate. Sve sami heroji. Osim Šešelja, dakako. On je naš. :lol:

 
Evo ti vaši heroji iz Laze Lazarevića. I taj nije jedini. Imate ih na lopate. Sve sami heroji. Osim Šešelja, dakako. On je naš. :lol:
šešeljevi nisu prešli na pogrešnu stranu pa on nije još vaš.

šta znam mož bidne pa se oklizne ko ovi:
nesporan doprinos pravoslavaca Šibeniku:

iz mesta Baljci:
1575. Radivoj Slipčević (39/II, d, 98v)
1577. Pavao Gredel (39/II, d, 212v)
1577. Vukman Cvitković, Radivoj Milivojević, Nikola Gredelović,
Mihalj Rutnić i Nikola Vukčević (41-43, 42/d, 23r)
1597. Mihovil Luljić reč. Čabar (Luglich ditto Zabar) (50/I, d, 135r)
1601. Nikola Gredelj te Vuško i Radivoj Milivojevići (54, c, 24r-v)
1601. braća Vuško i Radivoj Bogdanovići te Mihovil Knežević reč.
Raosavić (50/II, 1599-1601, 236r)
1620. Radivoj Bibić (59-60, 60a, 59v)
1628. Radivoj Bibić i Pavao Gredeljević (50/IV, C, 149r)
1634. Vuleta Pavlović (66-67, 68I, 111r)

iz mesta Banja Luka:
1635. Vuko Teftedarović (68/II, 67/IIc, 8r-v)

iz mesta Biočić:
1593. Batrić Jelovčić i njegov nećak Vlaislav (51, 77v)
1633. braća Radivoj, Milić, Ilija, Vid i Marko Stančići pok. Vukovoja(68/I, 68, 98r)
1634. Radas i Vučen, sinovi Jovana Stančića (68/I, 68, 232r)
1638. Vuško Vojnović reč. Knežević iz sela Bioucich u Petrovu Polju(71-71, 71/a, 310r)

iz mesta Cetina:
1609. braća Pavao i Luka Matijevići, Radoj Radnić, Luka Radnić
i njegovi sinovi Petar i Vid, Tadija Pavulović reč. Jelovčić, Nikola
Dražić, sin Mihovila, Vukelja Obućina reč. Jelovčić te Matej Zoić iz
Sitnog, stanovnici Cetine (56/I, a, 3r-4v)
1610. Tadija Lucijić i Filip Krešković iz Sitnog, stanovnik Cetine (56/I,a, 17v)
1612. Ivan Stilić iz Nunića, sada stanovnik Cetine (55/I, libro secondo, 157v)

iz mesta Otišić:
1612. braća Jakov i Marko Lagatorovići pok. Jurja iz Lagatorovaca,
habitanti a Cetina in villa Hottissich (56/I, a, 31v)
1621. Milić, sin Andrije Rakića (50/IV, A, 104v)
1626. Milić Rakić, morlaco dalla villa Sitno ditto Ottisich (!) (50/IV, C,7v)
1641. Mihovil pok. Vukelje Obućinovića i Josip Milković (69-70, 69,269v)

iz mesta Baljci:
1575. Radivoj Slipčević (39/II, d, 98v)
1577. Pavao Gredel (39/II, d, 212v)
1577. Vukman Cvitković, Radivoj Milivojević, Nikola Gredelović,
Mihalj Rutnić i Nikola Vukčević (41-43, 42/d, 23r)
1597. Mihovil Luljić reč. Čabar (Luglich ditto Zabar) (50/I, d, 135r)
1601. Nikola Gredelj te Vuško i Radivoj Milivojevići (54, c, 24r-v)
1601. braća Vuško i Radivoj Bogdanovići te Mihovil Knežević reč.
Raosavić (50/II, 1599-1601, 236r)
1620. Radivoj Bibić (59-60, 60a, 59v)
1628. Radivoj Bibić i Pavao Gredeljević (50/IV, C, 149r)
1634. Vuleta Pavlović (66-67, 68I, 111r)


katoličke matice novorođenih u Šibeniku:

iz mesta Banja Luka:
1635. Vuko Teftedarović (68/II, 67/IIc, 8r-v)

iz mesta Biočić:
1593. Batrić Jelovčić i njegov nećak Vlaislav (51, 77v)
1633. braća Radivoj, Milić, Ilija, Vid i Marko Stančići pok. Vukovoja(68/I, 68, 98r)
1634. Radas i Vučen, sinovi Jovana Stančića (68/I, 68, 232r)
1638. Vuško Vojnović reč. Knežević iz sela Bioucich u Petrovu Polju(71-71, 71/a, 310r)

iz mesta Cetina:
1609. braća Pavao i Luka Matijevići, Radoj Radnić, Luka Radnić
i njegovi sinovi Petar i Vid, Tadija Pavulović reč. Jelovčić, Nikola
Dražić, sin Mihovila, Vukelja Obućina reč. Jelovčić te Matej Zoić iz
Sitnog, stanovnici Cetine (56/I, a, 3r-4v)
1610. Tadija Lucijić i Filip Krešković iz Sitnog, stanovnik Cetine (56/I,a, 17v)
1612. Ivan Stilić iz Nunića, sada stanovnik Cetine (55/I, libro secondo, 157v)

iz mesta Otišić:
1612. braća Jakov i Marko Lagatorovići pok. Jurja iz Lagatorovaca,
habitanti a Cetina in villa Hottissich (56/I, a, 31v)
1621. Milić, sin Andrije Rakića (50/IV, A, 104v)
1626. Milić Rakić, morlaco dalla villa Sitno ditto Ottisich (!) (50/IV, C,7v)
1641. Mihovil pok. Vukelje Obućinovića i Josip Milković (69-70, 69,269v)
 
Poslednja izmena:
šešeljevi nisu prešli na pogrešnu stranu pa on nije još vaš.

šta znam mož bidne pa se oklizne ko ovi:
nesporan doprinos pravoslavaca Šiberniku:

iz mesta Baljci:
1575. Radivoj Slipčević (39/II, d, 98v)
1577. Pavao Gredel (39/II, d, 212v)
1577. Vukman Cvitković, Radivoj Milivojević, Nikola Gredelović,
Mihalj Rutnić i Nikola Vukčević (41-43, 42/d, 23r)
1597. Mihovil Luljić reč. Čabar (Luglich ditto Zabar) (50/I, d, 135r)
1601. Nikola Gredelj te Vuško i Radivoj Milivojevići (54, c, 24r-v)
1601. braća Vuško i Radivoj Bogdanovići te Mihovil Knežević reč.
Raosavić (50/II, 1599-1601, 236r)
1620. Radivoj Bibić (59-60, 60a, 59v)
1628. Radivoj Bibić i Pavao Gredeljević (50/IV, C, 149r)
1634. Vuleta Pavlović (66-67, 68I, 111r)

iz mesta Banja Luka:
1635. Vuko Teftedarović (68/II, 67/IIc, 8r-v)

iz mesta Biočić:
1593. Batrić Jelovčić i njegov nećak Vlaislav (51, 77v)
1633. braća Radivoj, Milić, Ilija, Vid i Marko Stančići pok. Vukovoja(68/I, 68, 98r)
1634. Radas i Vučen, sinovi Jovana Stančića (68/I, 68, 232r)
1638. Vuško Vojnović reč. Knežević iz sela Bioucich u Petrovu Polju(71-71, 71/a, 310r)

iz mesta Cetina:
1609. braća Pavao i Luka Matijevići, Radoj Radnić, Luka Radnić
i njegovi sinovi Petar i Vid, Tadija Pavulović reč. Jelovčić, Nikola
Dražić, sin Mihovila, Vukelja Obućina reč. Jelovčić te Matej Zoić iz
Sitnog, stanovnici Cetine (56/I, a, 3r-4v)
1610. Tadija Lucijić i Filip Krešković iz Sitnog, stanovnik Cetine (56/I,a, 17v)
1612. Ivan Stilić iz Nunića, sada stanovnik Cetine (55/I, libro secondo, 157v)

iz mesta Otišić:
1612. braća Jakov i Marko Lagatorovići pok. Jurja iz Lagatorovaca,
habitanti a Cetina in villa Hottissich (56/I, a, 31v)
1621. Milić, sin Andrije Rakića (50/IV, A, 104v)
1626. Milić Rakić, morlaco dalla villa Sitno ditto Ottisich (!) (50/IV, C,7v)
1641. Mihovil pok. Vukelje Obućinovića i Josip Milković (69-70, 69,269v)

iz mesta Baljci:
1575. Radivoj Slipčević (39/II, d, 98v)
1577. Pavao Gredel (39/II, d, 212v)
1577. Vukman Cvitković, Radivoj Milivojević, Nikola Gredelović,
Mihalj Rutnić i Nikola Vukčević (41-43, 42/d, 23r)
1597. Mihovil Luljić reč. Čabar (Luglich ditto Zabar) (50/I, d, 135r)
1601. Nikola Gredelj te Vuško i Radivoj Milivojevići (54, c, 24r-v)
1601. braća Vuško i Radivoj Bogdanovići te Mihovil Knežević reč.
Raosavić (50/II, 1599-1601, 236r)
1620. Radivoj Bibić (59-60, 60a, 59v)
1628. Radivoj Bibić i Pavao Gredeljević (50/IV, C, 149r)
1634. Vuleta Pavlović (66-67, 68I, 111r)


katoličke matice novorođenih u Šibeniku:

iz mesta Banja Luka:
1635. Vuko Teftedarović (68/II, 67/IIc, 8r-v)

iz mesta Biočić:
1593. Batrić Jelovčić i njegov nećak Vlaislav (51, 77v)
1633. braća Radivoj, Milić, Ilija, Vid i Marko Stančići pok. Vukovoja(68/I, 68, 98r)
1634. Radas i Vučen, sinovi Jovana Stančića (68/I, 68, 232r)
1638. Vuško Vojnović reč. Knežević iz sela Bioucich u Petrovu Polju(71-71, 71/a, 310r)

iz mesta Cetina:
1609. braća Pavao i Luka Matijevići, Radoj Radnić, Luka Radnić
i njegovi sinovi Petar i Vid, Tadija Pavulović reč. Jelovčić, Nikola
Dražić, sin Mihovila, Vukelja Obućina reč. Jelovčić te Matej Zoić iz
Sitnog, stanovnici Cetine (56/I, a, 3r-4v)
1610. Tadija Lucijić i Filip Krešković iz Sitnog, stanovnik Cetine (56/I,a, 17v)
1612. Ivan Stilić iz Nunića, sada stanovnik Cetine (55/I, libro secondo, 157v)

iz mesta Otišić:
1612. braća Jakov i Marko Lagatorovići pok. Jurja iz Lagatorovaca,
habitanti a Cetina in villa Hottissich (56/I, a, 31v)
1621. Milić, sin Andrije Rakića (50/IV, A, 104v)
1626. Milić Rakić, morlaco dalla villa Sitno ditto Ottisich (!) (50/IV, C,7v)
1641. Mihovil pok. Vukelje Obućinovića i Josip Milković (69-70, 69,269v)
Zapravo, Šešeljevi su prešli na pogrešnu stranu. Zato je on sad kod vas i lažno se predstavlja kao Srbin. ;)
 
Zapravo, Šešeljevi su prešli na pogrešnu stranu. Zato je on sad kod vas i lažno se predstavlja kao Srbin. ;)
nemoj da si ljubomoran na šešelja.pre nego što će fratri uhvatiti tvoje oni su bili pravoslavci.
e sad jeli bosanske crkve ili srpske manje bitno. dok si živ imaš priliku da nađeš prvog popa i odrekneš se:ok: sotone... ili tako nešto. pojma nemam šta je popo govorio kad me je krstio. :lol:
 
Poslednja izmena:
nemoj da si ljubomoran na šešelja.pre nego što će fratri uhvatiti tvoje oni su bili pravoslavci.
e sad jeli bosanske crkve ili srpske manje bitno. dok si živ imaš priliku da nađeš prvog popa i odrekneš se:ok: sotone... ili tako nešto. pojma nemam šta je popo govorio kad me je krstio. :lol:
Šešelj je Hrvatina na kvadrat. Njegovo prezime ne postoji među Srbima. I nisu njegovi konvertirali s pravoslavlja na katoličanstvo, nego obrnuto.
 
Šešelj je Hrvatina na kvadrat. Njegovo prezime ne postoji među Srbima. I nisu njegovi konvertirali s pravoslavlja na katoličanstvo, nego obrnuto.
dosta je bilo lupetanja. sledi ban.)

nadimci su pretvarani u prezimena. patronimi u prezimena. mnogi ljudi imaju isto prezime a nisu bliži rod jer je iozvedeno it imena. naprimer bogda-bogdanovići, petko - petkovići...

ŠEŠELJ (p). u Zavali. Orahovom Dolu i Dolu (Popovo). Daljim porijeklom su iz Riđana u Crnoj Gori. Iz ovog kraja u Popovo je doselio Lazar, “peti predak Dušana Šešelja’.

Zna se da su Šešelji najprije stanovali u Veličanima, a zatim u Kotezima. Iz Koteza su prešli u Zavalu i nastanili se u zaseoku Mareva Ljut. U Orahovi Do su došli iz Mareve Ljuti 1925. godine, na manastirsko imanje. U selu Do su “odavna”. Slave Lučindan. Priča se da je neki Jovo Šešelj, oko 1800. godine prodavao vino o derneku (vašaru) na Petrovdan u Zavali. Među svijetom je bio i “musliman crni Omer sa svojim slugom”. Kada se Omer napio počeo je razbijati čuture za vino oko sebe, Jovo tada ubije Omera i slugu. Poslije ovog događaja, trojica braće Šešelja odsele iz Zavale: jedan se preselio u Do, drugi u Nevesinje, a treći (Joko) pobjegne u neko mjesto kod Metkovića i pređe u katoličku vjeru. Tamo ih, kao katolika, i “sada ima dosta”.


Iz jednog objavljenog detalja da se zaključiti da su Šešelji živjeli i u Čepelici (Bileća). Vladimir Dedijer, u predgovoru obnovljenog izdanja studije Hercegovina svoga oca Jevta, kaže: “Kada je Jevto otišao u Beograd, u selo Čepelicu su došli austrijski žandari, kundacima premlatili Jevtinog oca Stevana i zahtevali od njega da se odrekne svoga sina. U tome je starog Stevana sprečio njegov sused Šešelj koji je čak udario jednog žandara zbog čega je dobio dve godine tamnice koje je odležao u Zenici”.
 

Back
Top