Bošnje se hvale nekakvim suverenitetom (sa visokim predstavnikom na čelu
)
ali samo Baja zna pravo značenje reči suverenitet.
Rusija je potpisima svojih ambasadora "poslala" BiH u NATO
Autor:
E. Gorinjac
17.01.2022. / 22:02
Prije nego će 2005. godine stupiti na snagu Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine i prije nego su formirane Oružane snage Bosne i Hercegovine, u BiH je djelovala Komisija za reformu odbrane sačinjena od domaćih zvaničnika, ali i predstavnika međunarodne zajednice, među kojima su bili i ambasadori Rusije Alexander Grishchenko i Shuvalov Konstantin Victorovich. Potpisom ambasadora Rusija je tada potvrdila svoju saglasnost za punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u, ali i učestvovala u famoznoj priči o prijenosu nadležnosti sa entiteta na državu, dok sada svesrdno podržava Milorada Dodika u "vraćanju nadležnosti" i povlačenju iz OSBiH.
Komisja je, među ostalima, imala mandat da radi na uspostavi novih institucionalnih struktura koje će stvoriti funkcionalan i savremen odbrambeni sistem, što je uključivalo i prijenos nadležnosti sa entitetskih ministarstava odbrane, Generalštaba Vojske Republike Srpske i Zajedničke komande Vojske Federacije na novo BiH, a slijedom toga i raspuštanje entitetskih ministarstava.
Više od deceniju i po kasnije, aktuelni ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov u današnjem saopćenju nam je poručio - puj pike ne važi! Nije mu prvi put.
Ono što je bilo u 2000-ima više nije u skladu sa "ruskim nacionalnim interesima".
- Bosna i Hercegovina, koju smatramo prijateljskom zemljom, ima suvereno pravo izbora. Ali ukoliko izbor bude u korist ulaska u NATO, iako je jasno da u državi ne postoji konsenzus po tom pitanju, a trenutna situacija se temeljno razlikuje od perioda 2000, Rusija ima puno pravo da reaguje na ovakav hipotetički razvoj situacije u skladu sa svojim nacionalnim interesima- naveo je Kalabukov.
No, šta je to Rusija posredstvom svojih ambasadora potpisala u ranim 2000-im?
Ruska Federacija, kao i Sjedinjene Američke Države i Turska, kao predstavnik Organizacije islamske konferencije, u Komisiji su imali svoje posmatrače koji su, također, potpisivali izvještaje potvrđujući time da su saglasni sa navedenim.
U izvještaju Komisije za reformu odbrane od 2003. godine, koji je potpisao predstavnik Ruske Federacije se navodi:
-
Komisija je također predložila da Bosna i Hercegovina gleda i dalje od Partnerstva za mir i konkretno se obaveže da će u budućnosti ispuniti uvjete za članstvo u NATO-u. Kvalificiranje za članstvo u NATO-u će zahtijevati dodatne reforme. Preporuke Komisije daju osnovu za ove buduće reforme. S tim u vezi, Komisija smatra da su njene preporuke prvi korak za Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka članstvu u NATO-u i punoj integraciji u evroatlantske strukture. (Dokument vidjeti ovdje)
Dvije godine kasnije u zaključku Komisije za reformu odbrane BiH iz septembra 2005., u kojoj je u svojstvu posmatrača bio i ruski ambasador u Bosni i Hercegovini Shuvalov Konstantin Victorovich, navodi se:
-
Cilj mandata Komisije za reformu odbrane u 2005. godini je unaprijeditii reforme otpočete 2003. i 2004. godine. Uspostavom stvarne državne komande i kontrole nad Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. U isto vrijeme, mandat nalaže Komisiji za refomu odbrane da promijeni fokus oružanih snaga kako bi se podržala deklarirana vanjska politika i sigurnosni ciljevi Bosne i Hercegovine, a posebno članstvo u Partnerstvu za mir, NATO-u i Evropskoj uniji. (Dokument vidjeti ovdje)
Svi kasnije doseni zakoni, uključujući Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, kao i strategije, odluke, u okviru institucija BiH, sadržavali su jasno opredjeljenje naše zemlje da postane punopravna članica NATO-a. U većini slučajeva među glavnim akterima koji su doprinijeli opredjeljenju BiH za članstvo u NATO-u bili su kadrovi Dodikovog SNSD-a.
Ne treba zaboraviti ni ulogu Mladena Ivanića (PDP), tadašnjeg člana Predsjedništva BiH i člana Saveza za promjene čiju su okosnicu činili PDP i SDS, koji je marta 2018. godine glasao za Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine ( 2018-2023) u kojoj je NATO ostao jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva BiH.
Dakle, uprkos tvrdnji ruskog ambasadora kako u BiH "ne postoji konsenzus po tom pitanju", sve odluke bh. institucija upravo potvrđuju taj konsenzus, a vjetar u leđa mu je svojevremeno dala i Rusija.
- O "malignom utjecaju Rusije". Svaki put kad ovo čujem, dobijem snažan osjećaj da se nešto "maligno" dogodilo u glavama onih koji o tome pričaju - napisao je između ostalog Kalabuhov u današnjem saopćenju.
Maligni utjecaj Rusije, među drugim brojnim primjerima ne samo u BiH već i u ostatku Zapadnog Balkana, je upravo i ovaj primjer u vezi s osporavanjem prava BiH za članstvo u NATO-u. Nešto se, kako je rekao Kalabuhov, "maligno" dogodilo u ruskim glavama, ali i glavama eksponenata ruskih interesa u BiH.
https://faktor.ba/vijest/rusija-je-potpisima-svojih-ambasadora-poslala-bih-u-nato/150640
