Ђурђев: Република Српска да добије излаз на море

JankoTheGreat

Buduća legenda
Poruka
27.326
Ђурђев: Република Српска да добије излаз на море

Србија мора са више политичке воље да пружи подршку Републици Српској, која би инсистирала на покретању међународне арбитраже са Црном Гором и враћању приморске територије око мјеста Суторине у састав БиХ како би Српска добила излаз на море, рекао је предсједник Српске лиге Александар Ђурђев.




Александар Ђурђев (фото:rtv.rs) -

Александар Ђурђев (фото:rtv.rs)

Он је навео да је познато да су Суторина и тај дио код Херцег Новог више стотина година били суверени дио БиХ, тачније све до 1948. године, када је, тадашњим незваничним договором партијских другова Ђуре Пуцара Старог из БиХ и Блаже Јовановића из Црне Горе, Суторина, наводно, "размијењена" за област Ловишта на Сутјесци.

Ђурђев је рекао да је позитиван корак ка исправљању ове вишедеценијске историјске неправде и недавна иницијатива Предсједништва БиХ, које је на посљедњој сједници покренуло поступак за преговоре ради закључивања уговора о граници између БиХ и Црне Горе, који третира и ово питање, преноси РТВ.
- Али, да би, заиста, и дошло до реализације овог предлога у великој мери зависи и од ангажовања српских представника и руководства Републике Српске, које би, уз помоћ Србије, предложило убрзање поступка и доношења одлуке на нивоу БиХ, чиме би се створили услови за што скорије одржавање међународне арбитраже, којом би Српска добила излаз на море - сматра Ђурђев.

Ђурђев је оцијенио да би за све грађане Србије и Републике Српске излаз на море представљао велики туристички потенцијал, посебно сада, у вријеме ванредне ситуације, када би се бројни српски туристи, због затварања граница, упутили управо ка тој дестинацији, на којој би могли да проведу свој годишњи одмор.
Он је истакао да Србија треба да буде захвална Републици Српској што јој цијела БиХ није затворила границе због епидемије вируса корона, као што су то учиниле све сусједне земље - Мађарска, Хрватска, Румунија, Бугарска, Црна Гора и Сјеверна Македонија.

https://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=393861


Ovo je jaka inicijativa. RS hoce da odvali komad CG. Inace Sutorinu i okolinu je Duro Pucar odvalio od BIH I pripojio CG.
Mada ako gledamo jos dalje sav taj siri prostor oko Niksica ( Onogosta) je stara Hercegovina i to su poklopili Crnogorci nedavno.

No sada kada su se odsrbili, vreme je da se to vrati nazad. Srbija treba podrzati ovu inicijativu. Da se odvali od CG sve od Pljevlja preko Niksica do Herceg Novog.
 
BiH: Malinjak - nova Sutorina





BiH: Malinjak - nova Sutorina


Postoji li još jedna sporna granična tačka između Bosne i Hercegovine i Crne Gore? Još se nagađa veličina teritorije kod Pljevalja za koju je do juče malo ko čuo




NA crnogorsko-bosanskoj granici, dugoj 268 kilometara, posle Sutorine, neočekivano se pojavilo još jedno mesto koje može postati sporno u odnosima Podgorice i Sarajeva. To je Malinjak kod Pljevalja, selo ili zaselak za koji je do pre dva dana znalo samo malobrojno stanovništvo koje na tom području živi! Malinjak je iz zaborava izvela Hanka Vajzović, poslanik Predstavničkog doma Skupštine BiH, podnoseći amandman na rezoluciju Denisa Bećirovića, kojim se traži povratak Sutorine u BiH.


- Do juče nisam znao ni da postoji taj Malinjak. Možda ćemo ga naći na topografskoj karti - kaže, za "Novosti", Gligor Topalović, predsednik Mesne zajednice Bukovica, koji u prste poznaje ceo ovaj kraj pljevaljske opštine.

Pljevljaci su se od juče upustili u nagađanja o kojoj lokaciji je reč. Da li onoj u Šulama podno planine Ljubišnja, ili možda drugoj - kod sela Srečanje u pljevaljskoj Bukovici? Ako je prva u "igri" onda bi, po poslanici Hanki, njen najveći vrh Dernečište (2.238 metara) uz Malinjak pripao Bosni.

Devedesetih godina prošlog veka nekadašnji direktor rudnika "Šuplja stijena", inženjer geologije Ranko Krsmanović, skrenuo pažnju javnosti na nelogičnu liniju između Foče i Pljevalja, tim pre što bi se u planinskom vencu Zelengora-Ljubišnja, očekivala prava linija ili ona koja će slediti planinske izohipse.
Krsmanović navodi i geološka istraživanja koja su pokazala da se upravo u "džepu" koji pripada Foči, odnosno BiH, nalaze značajne rezerve olovno-cinkane rude, smatrajući da ne može biti govora o slučajnosti, jer su austrijski geolozi morali znati za bogatstvo Ljubišnje, bilo na osnovu bušenja, bilo na osnovu površinske analize magmatskih stena. Što se tiče današnjeg kopa "Gradira Montenegro", on se nalazi na crnogorskoj zemlji, dok podzemne eksploatacije odavno nema, pa ni "podvlačenja" pod komšijski plac.

Publicista Jovan Markuš podseća da se na teritoriji Crne Gore posle Drugog svetskog rata menjala Avnojevska granica po dogovoru Blaža Jovanovića i Đure Pucara.

- Za to postoje materijalni dokazi na terenu, a ko ne veruje neka proveri i videće u Igalu, prekoputa benzinske pumpe, granični međaš BiH i Crne Gore - kaže, za "Novosti", Markuš. - Drugim rečima, princip nepromenjivosti tih međa srušen je od međunarodnih faktora! Po kom osnovu je dubrovačka oblast danas pripala Hrvatskoj, ako znamo da je ona bila deo Zetske banovine (naslednica Kraljevine Crne Gore) jedna od banovina u Kraljevini Jugoslaviji? Dubrovačka oblast sve do Drugog svetskog rata i ustaške NDH nikada nije pripadala Hrvatskoj!
 
Prosao voz, kad je Sarajevo sa Podgoricom o tome razgovaralo i na kraju priznalo postojece granice baja prespavao. Verovatno imao vece pre neki satorski nastup.



Koliko je realan povratak Sutorine

23.01.2015.

sutorinaa.jpg





Koliko je realan povratak Sutorine
Izuzimanje Sutorine sa Njivicama i nekoliko manjih sela iz sastava trebinjske, i pripajanje opštini Herceg Novi samo je jedan u nizu spomenika gluposti, nezrelosti i neodgovornosti hercegovačkih narodnih prvaka kroz istoriju. I na izborima u Kraljevini Jugoslaviji često se događalo da Hercegovci daju povjerenje poslanicima koje su kandidovale vladajuće stranke sa područja današnje Srbije i drugih dijelova Kraljevine da ih predstavljaju u Narodnoj Skupštini, pa ne treba se onda mnogo čuditi što je 1936. godine Rješenjem ministra unutrašnjih poslova počelo tiho izuzimanje Sutorine, Kruševice i nekoliko manjih sela iz Sreza Trebinje. Proces je okončan 1947. godine velikodušnim poklonom Đure Pucara svom kolegi Blažu Jovanoviću, neki savremenici tvrde uz piće, mezu i karte, a nažalost važnu ulogu u predaji Sutorine imao je tada najmoćniji Hercegovac Vlado Šegrt koji je kao ministar u Narodnoj Vladi dao saglasnost i navodno utvrdio raspoloženje naroda na području Sutorine.

Zahvaljujući iskusnim i sposobnim dubrovačkim diplomatama, koje su na mirovnim pregovorima u Sremskim Karlovcima 1699. godine uspjele da obezbjede da dvije uske kopnene prevlake kod Neuma i Sutorine teritorijalne odvoje i zaštite Dubrovačku Republiku od velikog konkurenta i neprijatelja Mletačke Republike, Trebinje je prije više od 300 godina dobilo izlaz na more, ali je nakon 250 godina strateški važna teritorija izgubljena jednom u nizu besmislenih odluka neodgovornih i neozbiljnih političara.

Na benzinskoj pumpi u Igalu i danas se nalazi austrougarski kamen-međaš na kome piše Hercegovina, a suvišno je govoriti kakav je strateški zanačaj i šta bi Trebinju, Republici Srpskoj i BiH sada značilo sedam kilometara morske obale sa zaleđem od Igala do Prevlake. Istoričari, pravnici i drugi stručnjaci trebali bi dati odgovor postoje li realne šanse da se isprave istorijske greške, i koji bi se koraci trebali preduzeti.


U Evropi trenutno ima dvadesetak sličnih teritorijalnih sporova između država (Vatikana i Italije, Njemačke i Austrije na Bodenskom jezeru..) ali se oni ne razmatraju jer su tobože granice izgubile na značaju u Evropskoj Uniji (baš kao nekada u Đurovoj i Blažovoj Jugoslaviji).

Ako bi se rukovodili istorijskim, geografskim i pravnim činjenicama, Trebinje raspolaže pravo na teritoriju koja mu je vijekovima pripadala i koja mu je nepravedno i nezakonito oduzeta. Postoje i uporišta u međunarodnom pravu, ali trenutno je vrlo malo realnih i povoljnih regionalnih i međunarodnih okolnosti koje bi uticale da se ovo pitanje riješi pozitivno za Trebinje, RS i BiH jer je promjena granica na Balkanu uvijek bila teško pitanje i „Pandorina kutija“ iz koje bi svašta moglo da izađe.

Slični sporovi se najčešće rješavaju pred Međunarodnim arbitražnim sudom Ujedinjenih nacija u Hagu, ali je za njegovo pokretanje potrebna saglasnost obje države. Sasvim je izvjesno da Crna Gora neće željeti međunarodnu arbitražu i dati saglasnost, pa je teško očekivati da se problem riješi sudskom odlukom. Pitanje je i kakva bi ona bila, jer je nedavno Hrvatska izgubila spor sa Slovenijom u Piranskom zalivu presudom koja se bazirala na Ugovoru iz 1941. godine o pristupanju NDH Trojnom paktu kojom se Ante Pavelić dobrovoljno odrekao sporne teritorije u korist Italije. Iako nijedna Skupština i državni organ nisu ratifikovale ustupanje Sutorine, vrlo je izvjesno da bi sudije (najčešće se imenuju Nijemci, Francuzi i Englezi koji tradicionalno nisu naklonjeni našim interesima) na sličan način presudile i u ovom predmetu. Spor je Hrvatsku kao gubitnika koštao oko 5 000 000 maraka, i ako se zna da država i razne Vlade u BiH godišnje troše desetine miliona maraka na besmislene projekte i tobožnje jačanje kapaciteta raznih agencija i institucija, ulog i rizik i nije pretjerano veliki i nikako se ne može mjeriti sa značajem koji bi imao eventualni povratak Sutorine u sastav grada Trebinja.

Od oko 600 stanovnika koji sada žive na ovom području, 66% njih se na popisu iz 2003. godine izjasnilo kao Srbi, a kada sam kao novinar 2008. godine radio priču o ovom problemu nekoliko sagovornika u anketi kazalo je da nisu srećni zbog odvajanja Crne Gore od Srbije, i da bi voljeli da nema granice sa Trebinjem i Hercegovinom. Ipak, što zbog praktičnih razloga, jer bi za liječenje i rješavanje svakodnevnih birokratskih problema umjesto u obližnji Herceg Novi morali poutovati u 50 km udaljeno Trebinje, što zbog očekivanog velikog pritiska vlasti i ANB-a (bivše UDB-e koja je u Crnoj Gori i dalje veoma jaka), teško se može očekivati da bi mještani na nekom eventualnom slobodnom javnom izjašnjavaju zatražili povratak Sutorine u sastav Trebinja i Republike Srpske.

U ime dobrosusjedskih odnosa BiH se u procesu razgraničenja nedavno odrekla oko 40 hektara šume i zemljišta na području Foče jer je Crna Gora i njena Komisija za razgraničenje uporno insistirala da se umjesto starom AVNOJ-evskom linijom razgraničenje vrši granicama katastarskih posjeda, pa je sporna teritorija prepolovljena i bespotrebno ustupljena. Ovo je samo jedan u nizu primjera da Crnogorci nemaju puno emocija kada su u pitanju interesi države, i da je nemoguće očekivati bilo kakav ustupak u Sutorini.

Iako priznanjem nezavisnosti Kosova i drugim čudnim odlukama Vlada Crne Gore i premijer Milo Đukanović nisu bili previše marili za odnose sa nekim komšijama, jako je važno da ovo pitanje ne zakomplikuje i da se ne naruše dobri odnosi i saradnja između dvije države i Trebinja i Herceg Novog. Ipak smatram da nema potrebe žuriti sa ratifikovanjem međudržavne granice, i da treba na mudar način iskoristiti sve pravne, diplomatske i druge mogućnosti kako bi se eventualno povratile stare granice iz 1699. godine.

Republika Srpska i firma „Hidrogradnja“ finansisrale su i gradile novi put Trebinje – Herceg Novi i na crnogorskoj teritoriji, i sigurno da nimalo nije bila poštena i dobronamjerna odluka Vlade Crne Gore da da koncesiju Vuku Hamoviću i da se putarina naplaćuje na samom graničnom prelazu umjesto da su naplatne rampe postavljene na početku puta u Meljinama. Na ovaj način novi put kroz Crnu Goru se koristi besplatno, a jedino se kažnjavaju vozači koji putuju u Hercegovinu. Skupa povratna karta od 12 maraka za dvadesetak kilometara puta znatno otežava saradnju žitelja dva pogranična grada, sve manje Trebinjaca i Hercegovaca ljeti odlazi na kupanje na crnogorsko primorje, pa bi kao dobar gest od Vlade Crne Gore na početku trebalo tražiti da učini bar neki ustupak i nađe način da se ukine koncesija i putarinua koja je na snazi do 2028. godine.

Gubitak Sutorine i 7 kilometara morske obale je samo jedna u nizu krupnih grešaka neodgovornih pojedinaca koja će se teško ispraviti u doglednoj budućnosti, ali važno je pokušati i iscrpiti sve legitimne mogućnosti u pokušaju da se isprave nepravde iz prošlosti. Istorija je učiteljica života, ali nažalost iako nam je prošlost bila jako burna nismo od nje mnogo naučili, i naši narodni prvaci često su uporno ponavljali greške svojih prethodnika. Valjda će neko izvući pouke iz ovog slučaja, i pokazati dovoljno umijeća i mudrosti u rješavanju važnih problema.
Nebojša Vukanović

http://nebojsavukanovic.info/koliko-je-realan-povratak-sutorine/


Jesi li ti Nebojsa Vukanovic?
 
Ђурђев: Република Српска да добије излаз на море

Србија мора са више политичке воље да пружи подршку Републици Српској, која би инсистирала на покретању међународне арбитраже са Црном Гором и враћању приморске територије око мјеста Суторине у састав БиХ како би Српска добила излаз на море, рекао је предсједник Српске лиге Александар Ђурђев.




Александар Ђурђев (фото:rtv.rs) -

Александар Ђурђев (фото:rtv.rs)

Он је навео да је познато да су Суторина и тај дио код Херцег Новог више стотина година били суверени дио БиХ, тачније све до 1948. године, када је, тадашњим незваничним договором партијских другова Ђуре Пуцара Старог из БиХ и Блаже Јовановића из Црне Горе, Суторина, наводно, "размијењена" за област Ловишта на Сутјесци.

Ђурђев је рекао да је позитиван корак ка исправљању ове вишедеценијске историјске неправде и недавна иницијатива Предсједништва БиХ, које је на посљедњој сједници покренуло поступак за преговоре ради закључивања уговора о граници између БиХ и Црне Горе, који третира и ово питање, преноси РТВ.
- Али, да би, заиста, и дошло до реализације овог предлога у великој мери зависи и од ангажовања српских представника и руководства Републике Српске, које би, уз помоћ Србије, предложило убрзање поступка и доношења одлуке на нивоу БиХ, чиме би се створили услови за што скорије одржавање међународне арбитраже, којом би Српска добила излаз на море - сматра Ђурђев.

Ђурђев је оцијенио да би за све грађане Србије и Републике Српске излаз на море представљао велики туристички потенцијал, посебно сада, у вријеме ванредне ситуације, када би се бројни српски туристи, због затварања граница, упутили управо ка тој дестинацији, на којој би могли да проведу свој годишњи одмор.
Он је истакао да Србија треба да буде захвална Републици Српској што јој цијела БиХ није затворила границе због епидемије вируса корона, као што су то учиниле све сусједне земље - Мађарска, Хрватска, Румунија, Бугарска, Црна Гора и Сјеверна Македонија.

https://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=393861


Ovo je jaka inicijativa. RS hoce da odvali komad CG. Inace Sutorinu i okolinu je Duro Pucar odvalio od BIH I pripojio CG.
Mada ako gledamo jos dalje sav taj siri prostor oko Niksica ( Onogosta) je stara Hercegovina i to su poklopili Crnogorci nedavno.

No sada kada su se odsrbili, vreme je da se to vrati nazad. Srbija treba podrzati ovu inicijativu. Da se odvali od CG sve od Pljevlja preko Niksica do Herceg Novog.
jaka u tri ***** materine , kao i njen predlagač
 
Ће летујемо у Републику Српску.

Već vidim turiste...

Pod prvi suncobran gosti iz Njemačke - otac, majka, troje dece, živi se ne čuju
Pod drugi suncobran nacvrcana gospoda iz Engleske uveliko ispečeni od sunca i alkohola samo pogrebnik fali.
Pod treći suncobran Česi oni poneli neki CD player djuskaju uz muziku

A pod četvrti suncobran cika vriska galama urlanje: baboooo sladoleda kupit, babo, baboooo, aaaaa sladoleda kupiiit baaaaboooo
 
Poslednja izmena:

Back
Top