Direr je bio ovde

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.070
Pre četiri godine.na 550 g. od rođenja nemačkog slikara Albrehta Direra bila je izložba u Ahenu pod nazivom: "Direr je bio ovde. Jedno putovanje se pretvorilo u legendu".
Direr je bio jedna od ikona renesanse, i stekao je slavu još za života. Reč je o jednom od najznačajnijih nemačkih umetnika.
"Jahači apokalipse" Albrehta Direra spadaju u antologijska dela svetske umetnosti. Rođen 1471. a umro 1528, živeo je na prelazu iz kasnog Srednjeg veka u doba renesanse.Bilo je to vreme velikih dsruštvenih previranja. Crkva i vera su gubile na značaju a umesto njih je u prvi plan izbila ljudska individua. Tako je bilo i u umetnosti. Dela Albrehta Direra svedoče o toj značajnoj promeni paradigme.

Autoportret
Clip_2direr.jpg
 
Putovanje kao inspiracija
Nirnberg, rodni grad Albrehta Direra, bio je u njegovo vreme značajan centar ekonomskog i kulturnog života. Tamo je majstor drvoreza i bakroreza još kao mlad postao poznat. U to vreme je bilo i velikih promena na umetničkom tržištu.

Direr je veoma dobro zarađivao, jer je imao carsku penziju, ali je i uspešno prodavao svoje slike. Vrto brzo je postao superstar evropske umetničke scene.
Izučio je zlatarski zanat, što mu je pomoglo da razvije izuzetne zanatske sposobnosti. Naučio je da obrađuje metalne površine i da pravi bakroreze koji su štampani u velikim tiražima i odlično se prodavali u Nemačkoj i širom Evrope. Na svim delima je ostavljao svoj monogram - to je bio znak kvaliteta ali i rani oblik "kopirajta".
Direrova velika strast su bila putovanja. Na putovanjima je nalazio motive svojih dela. Bio je i u stalnom kontaktu sa drugim umetnicima i učenjacima.
Do danas je očuvan njegov dnevnik putovanja po Porajnju, koji se takođe mogao videti na izložbi u Ahenu.
 
Delo “Vitez, smrt i đavo”, puno je simbolike.Na grafici je vitez koji jaše, a pored njega je đavo koji ga iskušava i pokušava da skrene sa puta. Ali, vitez kao jedna stoička ličnost i nosilac dobrih hrišćanskih vrlina ide samo pravo. Direr je, inače, bio pristalica Martina Lutera i njegovog učenja, pa se pretpostavlja da ovo delo predstavlja ponašanje dobrog viteza po luteranskim nazorima.
Vitez-smrt-i-djavo-Albreht-direr-Albrecht_Dürer_-_Knight_Death_and_the_Devil-578x750.jpg
 
„Trijumfalne povorke“ predstavljaju trijumfalne kočije, kao presudan događaj za Maksimilijanov život i njegovu politiku: venčanje sa ćerkom Šarla Smelog, naslednicom Burgundije.
Trijumfalna-povorka-cara-Maksimilijana-Prvog-Albreht-Direr-750x175.jpg
 
Prema nemačkom pesniku Joakimu Kamerarijusu, autoru predgovora za latinsko izdanje Direrove „Teorije proporcija” (1532), Đovani Belini je svojevremeno od Alberta Direra zatražio da mu pokaže „specijalne četkice” kojima slika vlasi kose, hvaleći njegovu zapanjujuću vernost realnosti. Direr je Beliniju pokazao oruđe kojim je svakodnevno slikao, a ovaj mu je, sumnjajući da ga nemački slikar vuče za nos, zatražio da na licu mesta nešto naslika. Zgrabivši prvu četkicu koja mu je bila pri ruci, Direr je na platnu izmađijao dugu, talasastu žensku kosu, ostavivši Belinija u šoku.

Popularnost umetnosti Direra je za njegova života, zbog nepristupačnosti dela javnosti, bila ograničena na plemićke i kolekcionarske krugove. Posle slikareve smrti 1528. njegovi naslednici su rasprodali najvrednije radove nemačkom kolekcionaru Vilibaldu Imhofu, čija je porodica 1580, pod pretnjom finansijske propasti, Direrova dela ponudila caru Rudolfu II. Njihovim potonjim prelaskom u nadležnost Carske dvorske biblioteke u Beču (1783), pokrenuta je uticajna kolekcija nemačkih crteža i drvoreza 15. i 16. veka, čak i u današnje vreme najređe sistematski sakupljanih umetničkih dela, koja su postala glavni adut „Albertine”.
 

Back
Top