Demencija

Tesko je pisati na ovoj temi.

Mama je u domu dve godine.Negde u svom svetu ,,,,nisam sigurna da li me prepoznaje ali znam da oseca kada sam tu.
Niko ko se nije susro sa ovom bolescu ne zna.
Tesko je ...
 
Prvo da odgovorim sta znaci ta recenica. Ja sam onkoloski pacijent i upravo skupljam nalaze za kontrolu koja je 7.02. i to ne bi bilo toliko strasno jer bi izmedju toga mozda i mogla da odem do
nje na dan ili dva, ali sam dobila upalu debelog creva, ustvari takozvanog kolona i imam stalno prisutan bol, pod terapijom sam i ne mogu da putujem. Na to se odnosilo to. Cim to saniram idem,
ja pre ne mogu jer mi je trenutno ne izvodljivo da putujem tamo i nazad 100 km.

Ona zivi u mestu, slicnom kao sto su mesta po Vojvodini, kuce u nizu, i sve okolo rodjaci...uvek joj neko dodje, nije bukvalno sama svaki dan po celi dan. To sa lekovim mogu jedino ja kad odem
da joj organizujem pa da posle pokazem nekom ko bi joj to radio, mada mislim da bi se strasno uvredila, jer po svemu sudeci ona nije dementna, ona je samo stara i nekad po nesto zaboravi ili
ne uradi kako treba. Definitivno moram naci nieko resenje za nju, ali dom u nasem slucaju trenutno ne dolazi u obzir jer ni jedan dom je nece primiti za njenih 16.000 a da dotiram ja nisam u
mogucnosti.

Hvala najlepse :zag:

Draga, mislim da je Centar za socijalno u obavezi da omoguci smestaj, ukoliko porodica nije u mogucnosti. Znam da u domu u kojem je moja mama ima prilican broj onih koje je centar smestio. Cak I mladjih osoba, koje su bez penzije a nemaju radni staz a nisu u mogucnosti da rade, niti imaju nekog od rodbine da pomogne. Mozda moze neko od tvojih ili ti preko telefona da se raspita u Socijalnom u mestu gde ti zivis ili da telefonom kontaktirate centar kojem pripada tvoja mama. S obzirom da si onkoloski pacijent, zar nema nikog od tvojih da preuzme brigu o tvojoj mami a tebi olaksa dok ti ne bude bolje? Hajde, draga, razgovaraj s nekim u porodici da se malo aktiviraju na tu temu. A mi cemo ti svakako pomoci na ovom forumu.:heart:

- - - - - - - - - -

Tesko je pisati na ovoj temi.

Mama je u domu dve godine.Negde u svom svetu ,,,,nisam sigurna da li me prepoznaje ali znam da oseca kada sam tu.
Niko ko se nije susro sa ovom bolescu ne zna.
Tesko je ...

Pricaj nam o tome. Tu smo da pomognemo. Stalno strahujem od tog momenta kada ce mama prestati da komunicira. Doktorica moje mame kaze da treba nastaviti sa pokazivanjem emocija I u takvim stanjima.

- - - - - - - - - -

hahaha moj svekar like this :-D
Samo što sam ja zla snajka i bolje sam se organizovala pa penzija otišla na 40 000 evra :-D
@Afro ja idem sigurno u dom, što mi je lako reći sa četrdeset godina, ali idem :)
@zadovoljna domaćice, mi smo se borili sa maminim hockinom godinama, a tata umro od srca za tri minuta. Ali generalno smo svi isti po pitanju da ne volimo da smo nekom na teretu.
A naprimjer moja sveki...
V se probudio raspoložen, na podu. :-)Sav srećan priča kako je pao kao golman, sjedio sa nama pričao, jeo popio kafu, ljekove.
A sveki plače, jauce,kuka, bole je leđa,napada nas pred V, on će se sav prehladiti, ne obilazite ga noću, napada ga što stavlja mobilni u džep.
Misija: samo da se niko nikad ne opusti.
Upravo sam uvela novo pravilo ko koga razbjesni, sam ga smiruje :-)

Pravilo ti je sjajnooooo!:zcepanje:

- - - - - - - - - -

Danas sam pricala sa doktoricom. Mama je pre podne bila jako pospana. Jedna od cimerki kaze da je slabo spavala. Doktorica nema tu informaciju, negovatelji nisu zapisali nista u knjizi primopredaje. Sinoc je bila bivsa komsinica I rekla mi je da mama sedi u 19,30 u poluosvetljenoj sobi. Pitam komsinicu sto je nije stavila da spava, a ona kaze da ce to uraditi negovatelji. Rekla sam doktorici da negovatelji obrate paznju na moju mamu, da je posle vecere spakuju u krevet. Izgleda da nemaju to pravilo, niti su mislili o tome da je to neophodno dementnom. Ostali na tom odeljenju I tako leze po ceo dan, a oni koju su pokretni sami se smestaju u krevet. Doktorica je rekla da ce napisati nalog za mamu. Na ivici sam zivaca
 
@bezuslovna ljubav pisacu naravno ako ikome mogu da pomognem.
Znas i sama da je to specificna bolest i nije kod svakog ista.Moja mama je fizicki zdrava nije u krevetu .U domu se srecom jako dobro oseca uklopila se i uvek je nasmejana.Nas je iznenadila promena na bolje kada je presla u dom.
Pre toga sve smo pokusali i da platimo zenu da je cuva i da mi budemo sa njom ali ona je bila lose.
Negde duboko u sebi osecala sam da je usamljena.Da bolest se pogorsala kada je tata umro i ona se predala.Promenu na bolje doneo je dom.Tamo je stalno u drustvu prica druzi se i ono sto je najvaznije je da je vesela i nasmejana.
Nije mi vazno sto njena prica nema smisla i veznan je samo za proslost i neke njene dozivljaje i secanja

Ne znam pitajte me slobodno sve.:)
 
Danas sam konačno, nakon devet odlazaka u SUP, uspela da predam sva dokumenta za mamu za LK.
Započeto 16.10. prošle godine. Nadam se da će stvarno biti gotovo za desetak dana. Bila neka bakica tamo, sirota, ne daju joj da podigne penziju sa starom, a za novu joj zakazali za četvrti april.
Kako se borite sa svom dokumentacijom koja mora da se menja ? Mislim na LK i zdravstvene knjižice...kod nas je baš gužva i problematično.
 
Danas sam konačno, nakon devet odlazaka u SUP, uspela da predam sva dokumenta za mamu za LK.
Započeto 16.10. prošle godine. Nadam se da će stvarno biti gotovo za desetak dana. Bila neka bakica tamo, sirota, ne daju joj da podigne penziju sa starom, a za novu joj zakazali za četvrti april.
Kako se borite sa svom dokumentacijom koja mora da se menja ? Mislim na LK i zdravstvene knjižice...kod nas je baš gužva i problematično.

Uspela sam nekako. Cekam da dodju sluzbenici SUP-a da uzmu otiske. Imala sam problem jer je mama rodjena u Hrvatskoj I nisu hteli da joj posalju izvod iz knjige rodjenih, a maticar je tvrdio da ni po sluzbenoj duznosti nece da salju. Onda sam uspela, zahvaljujuci pedantnosti mog pokojnog tate, da nadjem neki original iz 1967. godine I to su prihvatili. Uh... vec sam bila naostrena da napravim haos ako joj zabrane penziju. Onda su u Sup-u glumili da nemaju obavestenje kako da sprovedu uzimanje otisaka za nepokretno lice... ma, strasno...

- - - - - - - - - -

@bezuslovna ljubav pisacu naravno ako ikome mogu da pomognem.
Znas i sama da je to specificna bolest i nije kod svakog ista.Moja mama je fizicki zdrava nije u krevetu .U domu se srecom jako dobro oseca uklopila se i uvek je nasmejana.Nas je iznenadila promena na bolje kada je presla u dom.
Pre toga sve smo pokusali i da platimo zenu da je cuva i da mi budemo sa njom ali ona je bila lose.
Negde duboko u sebi osecala sam da je usamljena.Da bolest se pogorsala kada je tata umro i ona se predala.Promenu na bolje doneo je dom.Tamo je stalno u drustvu prica druzi se i ono sto je najvaznije je da je vesela i nasmejana.
Nije mi vazno sto njena prica nema smisla i veznan je samo za proslost i neke njene dozivljaje i secanja

Ne znam pitajte me slobodno sve.:)

I kod moje mame je bilo poboljsanja po smestanju u dom. Ali bilo je na forumu I onih koji nisu imali tako dobro iskustvo. Sta je pila tvoja mama od lekova? Da li sada dobija neku terapiju?
 
Draga, mislim da je Centar za socijalno u obavezi da omoguci smestaj, ukoliko porodica nije u mogucnosti. Znam da u domu u kojem je moja mama ima prilican broj onih koje je centar smestio. Cak I mladjih osoba, koje su bez penzije a nemaju radni staz a nisu u mogucnosti da rade, niti imaju nekog od rodbine da pomogne. Mozda moze neko od tvojih ili ti preko telefona da se raspita u Socijalnom u mestu gde ti zivis ili da telefonom kontaktirate centar kojem pripada tvoja mama. S obzirom da si onkoloski pacijent, zar nema nikog od tvojih da preuzme brigu o tvojoj mami a tebi olaksa dok ti ne bude bolje? Hajde, draga, razgovaraj s nekim u porodici da se malo aktiviraju na tu temu. A mi cemo ti svakako pomoci na ovom forumu.:heart:

- - - - - - - - - -



Pricaj nam o tome. Tu smo da pomognemo. Stalno strahujem od tog momenta kada ce mama prestati da komunicira. Doktorica moje mame kaze da treba nastaviti sa pokazivanjem emocija I u takvim stanjima.

- - - - - - - - - -



Pravilo ti je sjajnooooo!:zcepanje:

- - - - - - - - - -

Danas sam pricala sa doktoricom. Mama je pre podne bila jako pospana. Jedna od cimerki kaze da je slabo spavala. Doktorica nema tu informaciju, negovatelji nisu zapisali nista u knjizi primopredaje. Sinoc je bila bivsa komsinica I rekla mi je da mama sedi u 19,30 u poluosvetljenoj sobi. Pitam komsinicu sto je nije stavila da spava, a ona kaze da ce to uraditi negovatelji. Rekla sam doktorici da negovatelji obrate paznju na moju mamu, da je posle vecere spakuju u krevet. Izgleda da nemaju to pravilo, niti su mislili o tome da je to neophodno dementnom. Ostali na tom odeljenju I tako leze po ceo dan, a oni koju su pokretni sami se smestaju u krevet. Doktorica je rekla da ce napisati nalog za mamu. Na ivici sam zivaca

Nije ona bez igde icega, ali prosto ne zeli da ide iz svoje kuce, i kaze dobro je njoj. Inace njoj dolaze iz Karitasa jednom nedeljno pa bih ja pokusala da nekako sa njima dogovorim da dolaze 3x, pa bar
ako postoji mogucnost da se ta 2 dolasna estra plate. Obezbedila sam rodjaku koja joj inace donosi svako jutro hleb, da dodje u toku dana jos bar jedom, a obavezno uvece, i sad to funcionise.
Najvaznije je da ima ogrev u kuci i hranu, onda ona funkcionise kako tako. Zvacu u ponedeljak i Centar u mestu gde zivi pa cu sa njima da vidim sta moze da se uradi. Oni nemaju dom, nemaju ni
gerontodovacice na njihovoj opstini to nikad nije ni bilo. Zamolila sam i drugaricu da mi se raspita ima li neka zena koja bi ako ovi iz Karitasa nece, dolazila 3x nedeljno po 2h da odradi sto je potrebno,
i da usput skuva neksto na kasiku, videcemo sta ce od toga biti.
 
Uspela sam nekako. Cekam da dodju sluzbenici SUP-a da uzmu otiske. Imala sam problem jer je mama rodjena u Hrvatskoj I nisu hteli da joj posalju izvod iz knjige rodjenih, a maticar je tvrdio da ni po sluzbenoj duznosti nece da salju. Onda sam uspela, zahvaljujuci pedantnosti mog pokojnog tate, da nadjem neki original iz 1967. godine I to su prihvatili. Uh... vec sam bila naostrena da napravim haos ako joj zabrane penziju. Onda su u Sup-u glumili da nemaju obavestenje kako da sprovedu uzimanje otisaka za nepokretno lice... ma, strasno...

- - - - - - - - - -



I kod moje mame je bilo poboljsanja po smestanju u dom. Ali bilo je na forumu I onih koji nisu imali tako dobro iskustvo. Sta je pila tvoja mama od lekova? Da li sada dobija neku terapiju?

Rivastigmin i Tanakan ali pomom misljenju bez potebe.Nema leka za demenciju .Ne znam na kakva losa iskustav amislis?
Dom sigurno nece svi prihvatiti.
Prosto svaki slucaj je prica za sebe
 
@ bezuslovna ,pa malo je neodgovorno da tvoju mamu ne namjeste da legne,jos ona jadna sjedi budna :sad2:

moj svekar je ( za sad ) uz polovinu leponexa ujutru i uvece i pet mg bensedina isto tako skoro pa miran.
veci dio dana spava,ostatak uglavnom hoce svojoj kuci ,ali komunicira sa nama i smije se i opet je zaljubljen u svoju zenu :zper:
danas je pita hocemo li mi ici kuci,ona kaze hocemo samo da se ja malo oporavim.a on kaze ,da se onda javim kuci da cu par dana biti ovdje.
ona : kome da javim?
on : pa mojoj zeni .i onoj tamo kuci je isto D ,kao i ovde D ( navodi ime svoje zene ) :zcepanje:
pa onda pita mene moze li prespavati kod nas,ja kazem mozete biti koliko hocete .
a i ja sam napokon dobila ime ,sad sam tasovac :zurka:

hranjenje jos uvijek nocna mora ,te ga boli zub,( zube nema ) te mu zuji u usima,te place kao dijete jer ga tjeramo da jede.a mora jesti jer je dijabeticar.

@ afro sigurna sam da ces naci najbolje rjesenje za tebe i mamu,ti moras da mislis i na sebe prvenstveno <3

@ daksi,daksi ja nema sanse da nekom mogu dati savjet ,jer sam smlacena 24h dnevno,pa brljezgam ovdje ko da sam u rodjenoj kuci :) ;) <3
 
@ bezuslovna ,pa malo je neodgovorno da tvoju mamu ne namjeste da legne,jos ona jadna sjedi budna :sad2:

moj svekar je ( za sad ) uz polovinu leponexa ujutru i uvece i pet mg bensedina isto tako skoro pa miran.
veci dio dana spava,ostatak uglavnom hoce svojoj kuci ,ali komunicira sa nama i smije se i opet je zaljubljen u svoju zenu :zper:
danas je pita hocemo li mi ici kuci,ona kaze hocemo samo da se ja malo oporavim.a on kaze ,da se onda javim kuci da cu par dana biti ovdje.
ona : kome da javim?
on : pa mojoj zeni .i onoj tamo kuci je isto D ,kao i ovde D ( navodi ime svoje zene ) :zcepanje:
pa onda pita mene moze li prespavati kod nas,ja kazem mozete biti koliko hocete .
a i ja sam napokon dobila ime ,sad sam tasovac :zurka:

hranjenje jos uvijek nocna mora ,te ga boli zub,( zube nema ) te mu zuji u usima,te place kao dijete jer ga tjeramo da jede.a mora jesti jer je dijabeticar.

@ afro sigurna sam da ces naci najbolje rjesenje za tebe i mamu,ti moras da mislis i na sebe prvenstveno <3

@ daksi,daksi ja nema sanse da nekom mogu dati savjet ,jer sam smlacena 24h dnevno,pa brljezgam ovdje ko da sam u rodjenoj kuci :) ;) <3

...i ja se nadam, videcemo kako ce to da se resi, nekako moram.....

....da znam da moram da mislim o sebi, jer ja imam i decu kojoj sam potrebna, a potrebna sam i sebi sto zdravija da bih mogla sve to nekako da resavam....ali nije lako, stresno je jako...::(
 
Ma,gdje nije stresno <3
Moja mama ima maligno oboljenje i u kratkom periodu je sahranila,tatu,pa mamu,pa muza ,sad se jos pride brine za mene i mog muza.
Jedino sto joj ja pricam samo smijesne stvari i ublazene verzije onog sto i nije smijesno.
Nego,na kraju krajeva najtezi dio i jeste neizvjesnost i trazenje rjesenje,onog trenutka kad napravis taj neki prvi korak,sve je lakse .
Ja ni priblizno ne bih bila pod ovolikim stresom da iz dubine duse ,mjesecima osjecam da ovo sto mi radimo za svekra nije rjesenje.
 
Ma,gdje nije stresno <3
Moja mama ima maligno oboljenje i u kratkom periodu je sahranila,tatu,pa mamu,pa muza ,sad se jos pride brine za mene i mog muza.
Jedino sto joj ja pricam samo smijesne stvari i ublazene verzije onog sto i nije smijesno.
Nego,na kraju krajeva najtezi dio i jeste neizvjesnost i trazenje rjesenje,onog trenutka kad napravis taj neki prvi korak,sve je lakse .
Ja ni priblizno ne bih bila pod ovolikim stresom da iz dubine duse ,mjesecima osjecam da ovo sto mi radimo za svekra nije rjesenje.

...uh bre :(

..ja se trudim da se borim protiv stresa tako sto svakodnevno zovem moju unuku pa nas dve malo cvarljamo, onda mi ona peva neke pesmice i smejemo se,
pa stavi maloj dzin beki telefon na uvo pa ja njoj nesto kao pricam, a ona cici od srece kao zna nesto, a nema pojma jos nista :lol: i to me totalno regenerise...
 
Al ste se raspisale, više ne znam ko je šta pisao, al vas sve volEm :ortakinje:

Ja kupila kanticu masti da unosimo vitamin D, ali pošto je gospođu njen Nemac naveo da ne kupi hleb, ja sam proždrala tri namazana parčeta a njoj je ostalo samo jedno parčence. Sirotica moja, nek se žrtvuje dok u njoj još bije majčinsko srce, a i ja moram da sprečim švabu da pređe kod mene ;)

Inače, na temu nege kod kuće neću uopšte da mudrujem, svako radi kako misli da je najbolje, a ja mislim da je najbolje da bolesnik bude okružen ljudima koji su obučeni za rad sa bolesnima.
 
...moze i domaca slaninica ona bela "seljacka" ta je najukusnija...:)
...kuvaj na masti jednostavnije je....a i dovoljno je 20 minuta do pola sata na suncu dnevno da se nadoknadi D vitamin....

...jesto slazem se ko moze da plati tu negu naravno da je najbolje...
 
Devojke kako ste?
Kako su vam mame i pahuljicina tetka?
Moj svekar već danima ne može sam da jede, plus neće da jede ni kad ga hranimo. Danas ćemo vidjeti koliko može da uradi kućno lijecenje :-(
Što ga nije sprijecilo da pesnicom udari ovu ženu što ga presvlaci u stomak.
Kad ne spava svadljiv je non stop.
 
Rivastigmin i Tanakan ali pomom misljenju bez potebe.Nema leka za demenciju .Ne znam na kakva losa iskustav amislis?
Dom sigurno nece svi prihvatiti.
Prosto svaki slucaj je prica za sebe

Nema leka za demenciju, ali ima lekova koji mogu da uspore tok bolesti I da smiruju, koliko toliko drze stabilnim, stanje. Moja mama boluje malo vise od 7 godina. Da nije bilo kombinacija lekova, povecavanja i smanjivanja terapije, iskusnog I divnog psihijatra, moje borbe... Bilo je retkih losih iskustava na forumu da su lose podneli smestaj I da se stanje pogorsavalo. Da, svaki je slucaj za sebe, slazem se. Ali ima mnostvo slicnih, ako ne I istih, problema I simptoma. Da sam mogla, ja bih moju mamu ostavila kod kuce. Ali sta kad ona svoju kucu smatra tudjom? Sta kada je to svakodnevno uznemirava? Dom je prihvatila kao mesto gde ce se leciti, kao novi stan koji smo kupili...

- - - - - - - - - -

Devojke kako ste?
Kako su vam mame i pahuljicina tetka?
Moj svekar već danima ne može sam da jede, plus neće da jede ni kad ga hranimo. Danas ćemo vidjeti koliko može da uradi kućno lijecenje :-(
Što ga nije sprijecilo da pesnicom udari ovu ženu što ga presvlaci u stomak.
Kad ne spava svadljiv je non stop.

Proverite da nije nazuljao desni, da nije dobio afte, da li ima problem sa gutanjem, pasirajte mu hranu, pustite muziku za vreme obroka... Misllim da njegova teska narav mnogo utice na celokupnu sliku bolesti. Ali, sta se tu moze, osim da se borite I snalazite. Mene je izludjivala tvrdoglavost moje mame I nadurenost I uvredljivost koja je I dok je bila zdrava znala da nas izludi, a pogotovo u bolesti.
 
Devojke kako ste?
Kako su vam mame i pahuljicina tetka?
Moj svekar već danima ne može sam da jede, plus neće da jede ni kad ga hranimo. Danas ćemo vidjeti koliko može da uradi kućno lijecenje :-(
Što ga nije sprijecilo da pesnicom udari ovu ženu što ga presvlaci u stomak.
Kad ne spava svadljiv je non stop.

Tetka je dobro.Mislim, stabilno je. Premestili su je u drugu sobu, sa zenom koja nije dementna, koja ima 82 god i pati od depresije.
Videcemo kako ce biti. Prethodna cimerka je bila dementna vise od tetke i njih dve su se zaista super slagale z:kiss: Kad njih dve razgovaraju, ceo dom pada u nesvest od smeha. Svaka prica svoju pricu, ali fino i kulturno saslusaju jedna drugu,razmene misljenja, obe su obrazovane, kulturne i blage naravi, sto je najvaznije.... Zaista su super funkcionisale.
Sa ovom zenom cemo videti sta ce biti.


A Taco, jel ste pokusali da promenite terapiju? Mozda je agresivan od lekova?

- - - - - - - - - -

Nema leka za demenciju, ali ima lekova koji mogu da uspore tok bolesti I da smiruju, koliko toliko drze stabilnim, stanje. Moja mama boluje malo vise od 7 godina. Da nije bilo kombinacija lekova, povecavanja i smanjivanja terapije, iskusnog I divnog psihijatra, moje borbe... Bilo je retkih losih iskustava na forumu da su lose podneli smestaj I da se stanje pogorsavalo. Da, svaki je slucaj za sebe, slazem se. Ali ima mnostvo slicnih, ako ne I istih, problema I simptoma. Da sam mogla, ja bih moju mamu ostavila kod kuce. Ali sta kad ona svoju kucu smatra tudjom? Sta kada je to svakodnevno uznemirava? Dom je prihvatila kao mesto gde ce se leciti, kao novi stan koji smo kupili...

- - - - - - - - - -



Tetka vec dugo ne trazi da ide kuci...
Odluku o smestanju u dom sam ucvrstila kada je pocela da trazi da ide kuci, iako je kod svoje kuce....
 
Dom je po svoj prilici najbolja varijanta, posebno kad više ne prepoznaju svoju kuću.
V je danas plakao, kaže ne može da shvati što ga mucimo i držimo ga na silu tamo gde ne želi da bude.
Pride on sad kašlje, a ne može više da hoda i mi ne možemo naći ljekara da ga pregleda. Ljekar opšte prakse ne da uputnicu, hitna pomoć neće da dođe, na kraju su pristali da dođu iz kućnog lijecenja, za rad humanosti.
A ovi ne žele da čuju za dom.
On je agresivan i bio sam po sebi i nikad nisi znao šta će ga iznervirati, ja ga drugačijeg ne poznajem.
Samo što sad ne razumije ništa, pa otkako se razbolio imali smo opasne drame. A bez lekova (koje su tri puta korigovali u mjesec dana), baca stvari, neće ljekove, neće ništa. I ovaj ispad se desio zato što su mu ljekove dali u devet umesto u šest i na silu mu mijenjali majicu.
Ovako drogiran se samo svadja, ali ne bjesni i uspjevamo da ga nahranimo, presvucemo itd.
No videćemo da li će biti potrebe opet da mijenjamo ljekove.
Držim fige za novu cimerku. Tetka je fina <3snaći će se ona :-)
 
....joj boze kad citam uhvati me strah...:(

....mama se nekako unormalila, mozda joj je ipak taj lek uticao na onakvo ponasanje, ustvari bolje receno nacin razgovora i razmisljanje....kako ce biti dalje ne znam....videcemo,
ali kad god okrenem telefon da je cujem mene pocne a hvata panika ako se odmah ne javi....
....idemo dalje pa sta bude bice....
 
Al ste se raspisale, više ne znam ko je šta pisao, al vas sve volEm :ortakinje:

Ja kupila kanticu masti da unosimo vitamin D, ali pošto je gospođu njen Nemac naveo da ne kupi hleb, ja sam proždrala tri namazana parčeta a njoj je ostalo samo jedno parčence. Sirotica moja, nek se žrtvuje dok u njoj još bije majčinsko srce, a i ja moram da sprečim švabu da pređe kod mene ;)

Inače, na temu nege kod kuće neću uopšte da mudrujem, svako radi kako misli da je najbolje, a ja mislim da je najbolje da bolesnik bude okružen ljudima koji su obučeni za rad sa bolesnima.

To mislim I ja. Samo sto je problem sto se u Srbiji ne obucavaju ljudi za negu dementnih. Cak ni medicinski tehnicati ne znaju dovoljno o tome. A I slabo su placeni, pa nemaju motivaciju, a onda ih u ustanovama I ne teraju da se trude. Zato treba apelovati I pricati o demenciji I zahtevati da se cela prica podigne na visi nivo I napravi strategija borbe I pomoci. Filozofa nam je preko glave. Ne znam zasto mislite da je svinjska mast zdrava, posto je vec izlagana visokoj temperature pa hladjena a onda je opet grejete.

- - - - - - - - - -

Tetka je dobro.Mislim, stabilno je. Premestili su je u drugu sobu, sa zenom koja nije dementna, koja ima 82 god i pati od depresije.
Videcemo kako ce biti. Prethodna cimerka je bila dementna vise od tetke i njih dve su se zaista super slagale z:kiss: Kad njih dve razgovaraju, ceo dom pada u nesvest od smeha. Svaka prica svoju pricu, ali fino i kulturno saslusaju jedna drugu,razmene misljenja, obe su obrazovane, kulturne i blage naravi, sto je najvaznije.... Zaista su super funkcionisale.
Sa ovom zenom cemo videti sta ce biti.


A Taco, jel ste pokusali da promenite terapiju? Mozda je agresivan od lekova?

- - - - - - - - - -

Nema leka za demenciju, ali ima lekova koji mogu da uspore tok bolesti I da smiruju, koliko toliko drze stabilnim, stanje. Moja mama boluje malo vise od 7 godina. Da nije bilo kombinacija lekova, povecavanja i smanjivanja terapije, iskusnog I divnog psihijatra, moje borbe... Bilo je retkih losih iskustava na forumu da su lose podneli smestaj I da se stanje pogorsavalo. Da, svaki je slucaj za sebe, slazem se. Ali ima mnostvo slicnih, ako ne I istih, problema I simptoma. Da sam mogla, ja bih moju mamu ostavila kod kuce. Ali sta kad ona svoju kucu smatra tudjom? Sta kada je to svakodnevno uznemirava? Dom je prihvatila kao mesto gde ce se leciti, kao novi stan koji smo kupili...

- - - - - - - - - -



Tetka vec dugo ne trazi da ide kuci...
Odluku o smestanju u dom sam ucvrstila kada je pocela da trazi da ide kuci, iako je kod svoje kuce....

Zasto su joj menjali cimerku, ako su se dobro slagale? To mi lici na slucaj moje mame:(
 
Juhu, devojkeeee :zpozdrav:

Mi bile danas kod Pavlovića i sviđa nam se. Ni on se nije suviše zabrinuo oko nje, bio je lepo raspoložen i motivisao je, ceo dan priča kako je prepametan jer se ne pravi pametan ;)
Ostavio joj je flastere, ubacio neke vitamine, sve ono što se već pisalo: Milgama, Folnak, Methyl B12 i Vigantol. Ne treba da ide na magnetnu, za tri meseca samo treba da donesemo nalaz vitamina D i homocisteina.

@ Bezuslovna

Svinjska mast je najveći drugi izvor vitamina D, a prvi je ulje od jetre bakalara, bljak, bljak, bljak... Kako to da namažem na krišku hleba, pa pospem preko alevu papriku, pa naseckam crni luk što je već promrzo pa sladi, mmmmm... Sad trenutno nabijamo holesterol, a čim grane sunce odosmo napolje na fotosintezu, da iz tog holesterola pravimo vitamin D ;)
 
Poslednja izmena:
Ja volim hljeb i mast :-)
Moj svekar je nadmašio sam sebe. :-)
Hoću na voz, hoću na voz hoću na voz!
Vodimo te na voz samo malo da se oporavis.
Vi meni nista ne pomažete, vodite me na voz.
Dajte mi kaput idem na voz, idem sam.
Dobro ajde idemo.
Neću sad nema vozova :-D
I tako po cijeli dan.
 
@bezuslovna, prešli smo na pasiranu hranu.
Bio je danas lekar opšte prakse i kaže da je malo prehladjen ali da generalno dobro izgleda, možda mu i to pravi problem jer je baš kmeza, pekmeza, plače kad mu je zacepljen nos, plače kad se zakaslje...
Mene kod moje mame izluđuje durenje i uvredljivost, samo se uzdam u genetiku da će je mimoici ovakva boljka.
Ovde sam,pa tolerantna jer sam to prihvatila bukvalno kao posao, ali mm je na rubu živaca.
Nego što je sad njegova odsjecnost i naredbodavni stav daleko efikasnija od moje tolerantnosti. :-)
Danas sam mm rekla da ucuti, a svekar će kroz suze nemoj, nemoj nije on ništa kriv :-D
Potpuni preokret :-D
 
Ja baš i ne volim mast, to se u našoj kući nije mnogo jelo, holesterol se ne nabija samo time... Ali moja baba po ocu je doživela 90 i kusur, sve je spremala na masti, nije bila dementna. Ništa više ne verujem šta je zdravo i šta nije, previše je toga sa svih strana. A i to je individualno, zavisi od mnogo čega drugog.
 

Back
Top