deca i materijalno

BlackLeather

Iskusan
Banovan
Poruka
6.173
kakvo se vi postavljate u vezi s novcem i materijalnim vrednostima prema deci
imam utisak da se kod nas smatra često kako deci trebe bezrezervno davati i pružiti sve i što više im ostzaviti u nasleđe (da se jadna ne muče)
dok na zapadu maltene klinci odrađuju svoj džeparac po kući ili otplaćuju roditeljima kredite i pozajmice i kao matori
ako su deca školskog uzrasta imaju li svoj određeni džeparac ili im dajete po potrebi ili po potražnji
šta smatrate svojom obavezom da obezbedite a šta smatrate da treba sami da zarade
koliko ulažete u recimo stavri koje ne spadaju u nužno izdržavanje (putovanja, nagrade, izlaske i slično)
da li su vaša davanja uslovljena uspehom deteta i slično
;)
 
Još su mali klinci, ali ideja je da im ne dajemo šakom i kapom. Već sada ih učim da ne mogu svaki dan da im dam čokoladu jer moram da zaradim za nju, da idem na posao.
Da skapiraju da ništa ne pada s' neba i da za sve mora da se radi. Više mi se sviđa zapadni koncept mada bih ja to malo ublažila, umeju baš da preteruju ti na zapadu.
 
Za malo dite, sustav protoka novca moze biti preslozen da bi ga ono potpuno shvatilo.
Problem nastaje kad roditelji iz svojih strahova, stida ili krivnje vezanih uz pitanje novca, nastoje ugusiti djecje zelje i zahtjeve sto je prije moguce, kako im ono ne bi poticalo te neugodne osicaje.

Prvo i osnovno (znam da je lako reci ) treba poci od stepenice -izbjegnete da vam se dite pretvori u roba potrosackog drustva, izmanipuliranog medijima i orijentiranog iskljucivo na vanjske, materijalne stvari.

Objasnite ditetu koliko god jednostavno mozete, da je novac nacin na koji ljudi razmjenjuju ono sto proizvedu. Kako ne bi doslo do toga da neki samo rade, a drugi samo uzimaju.

Ucenje o novcu kroz igre. :)
 
kakvo se vi postavljate u vezi s novcem i materijalnim vrednostima prema deci
imam utisak da se kod nas smatra često kako deci trebe bezrezervno davati i pružiti sve i što više im ostzaviti u nasleđe (da se jadna ne muče)
dok na zapadu maltene klinci odrađuju svoj džeparac po kući ili otplaćuju roditeljima kredite i pozajmice i kao matori
ako su deca školskog uzrasta imaju li svoj određeni džeparac ili im dajete po potrebi ili po potražnji
šta smatrate svojom obavezom da obezbedite a šta smatrate da treba sami da zarade
koliko ulažete u recimo stavri koje ne spadaju u nužno izdržavanje (putovanja, nagrade, izlaske i slično)
da li su vaša davanja uslovljena uspehom deteta i slično
;)

po principu - "daj coveku veceru i bice sit jedno vece, nauci ga da peca, i bice sit celog zivota"
 
Po meni je to velika zabluda i greška da deci treba bezrezervno davati i pružiti sve što požele.
Treba im pružiti bezgraničnu ljubav i pažnju, a što se tiče materijalne strane moraju postojati neke granice.
Ne može i ne treba uvek dobiti sve što poželi.
Treba se od malih nogu učiti da poštuje i ceni i svoje i tudje. Da ne bude bahato i razmaženo. Da se neke stvari zaslužuju. I da je skromnost vrlina.

Naravno, ne treba otići ni u drugu krajnost i uskratiti i što ne bi trebalo. Treba naći neku zlatnu sredinu i osetiti šta je to što je stvarno bitno, a šta ne.
Za neke stvari nije problem ni da se odvoji od usta ako bi trebalo, a nešto jednostavno ne može i ne treba da dobije, pa taman da dubi na glavi.
 
kakvo se vi postavljate u vezi s novcem i materijalnim vrednostima prema deci
imam utisak da se kod nas smatra često kako deci trebe bezrezervno davati i pružiti sve i što više im ostzaviti u nasleđe (da se jadna ne muče)
dok na zapadu maltene klinci odrađuju svoj džeparac po kući ili otplaćuju roditeljima kredite i pozajmice i kao matori
ako su deca školskog uzrasta imaju li svoj određeni džeparac ili im dajete po potrebi ili po potražnji
šta smatrate svojom obavezom da obezbedite a šta smatrate da treba sami da zarade
koliko ulažete u recimo stavri koje ne spadaju u nužno izdržavanje (putovanja, nagrade, izlaske i slično)

da li su vaša davanja uslovljena uspehom deteta i slično
;)

Davati sto je moguce vise u smislu paznje ,ljubavi, vaspitanja...
Ako postoje mogucnosti davati i starijoj deci za putovanja, izlaske
Ali nikako ni maloj ni velikoj deci ne dozvoliti svojim postupcima da postanu razmazeni, snobovi ili cim pucnu prstima da im se stvori, to je jako nakaradno...jer mogu da izrastu u lose ljude i zbog toga imaju problema...
 
kakvo se vi postavljate u vezi s novcem i materijalnim vrednostima prema deci
imam utisak da se kod nas smatra često kako deci trebe bezrezervno davati i pružiti sve i što više im ostzaviti u nasleđe (da se jadna ne muče)
dok na zapadu maltene klinci odrađuju svoj džeparac po kući ili otplaćuju roditeljima kredite i pozajmice i kao matori
ako su deca školskog uzrasta imaju li svoj određeni džeparac ili im dajete po potrebi ili po potražnji
šta smatrate svojom obavezom da obezbedite a šta smatrate da treba sami da zarade
koliko ulažete u recimo stavri koje ne spadaju u nužno izdržavanje (putovanja, nagrade, izlaske i slično)
da li su vaša davanja uslovljena uspehom deteta i slično
;)
Sin (18) ima mesecni dzeparac koji sluzi za izlaske, rodjendane, stednju, kredit za telefon...
Kada je bio mladji, davali smo novac po potrebi, ali mislim da je bolje da se navikava da sam rasporedjuje jer tako ima uvid u troskove, vezba planiranje troskova, stednju i sl.

Zivi kao i ostali u njegovom drustvu, a to je klasican tinejdzerski zivot: kafic, bioskop, koncert, pozoriste, rodjendan... Svoj posao obavlja na veoma zadovoljavajuci nacin, dzeparac je pristojan, sad sam ga pitala kaze da je zadovoljan :D
Isao je sve ekskurzije, ide na letovanja i to mi finansiramo, kao i odecu i obucu i ostale potrebe.

Sto se tice poredjenja sa zapadom i odradjivanjem dzeparca u kuci, mi prema tome imamo drugaciji stav. Ne dolazi u obzir da mu placam za ono sto bi kao clan porodicne zajednice trebalo da obavi naravno besplatno, bas kao sto mi i ne pada na pamet da mu naplacujem neke usluge koje izlaze iz okvira uobicajenih roditeljskih obaveza, zato sto mi je (osim vaspitavanja odnosa prema novcu) jako vazno da ga naucimo i o vrednostima koje nisu materijalne, o solidarnosti, ljubavi, altruizmu...

Podrazumeva se da ce naslediti sve sto budemo stekli, zato sto ne vidim nijednu drugu normalnu opciju. To da deca otplacuju roditeljske kredite mozda moze u nekim drugim okolnostima, ali mm i ja (kao i vecina nasih bliznjih) imamo relativno skromnije potencijale za sticanje nego sto su ih imali nasi roditelji iako nismo ni manje sposobni ni manje vredni. Deluje mi ironicno ovo sto si napisao "da se jadna ne muce", ali ako se nesto ovde ne promeni ili ako ne ode negde, mi nasem detetu i necemo moce da obezbedimo nista vise nego da ne zivi u tudjoj, vec u svojoj kuci jednog dana i da mu omogucimo skolovanje. Ne mislim d je to previse. To smo dobili i mi od nasih i mislim da je normalno.
 
Jašta na zapadu ljudi postaju mali kapitalisti još u materici..... slatko ali samo na filmu. Ako i ima toga, a ima među "rednecks" u americi, fuj i bljak je da dete dobija pare za posao koji mora da shvati kao životnu nužnost, a ne posao koji ne mora da odrađuje jer će mu se gaće prati same od sebe do kraja života.
 
Ne znam...kod nas u Srbiji je sve naopako,pa i ovo ...ne preterujem sa davanjem dzeparca,znam koliko joj treba da ne ostane gladna u skoli i dobija novac za kredit za telefon...kada bude malo starija,smatram da treba malo da radi uz skolovanje,da vidi kako se zaradjuje tesko a lako troši..ali ne mogu da razumem naše ljude,bilo da zive u Srbiji ili negde u inostranstvu,a imala sam prilike da ih i tamo upoznam..ovi u inostranstvu se satiru radeci danonoćno da bi svojoj deci obezbedili da sve imaju u zivotu,najbolja kola,stanove,odecu markiranu,za provod a ioni niti uče,niti rade samo misle o izlascima i provodu...to sam licno svedok jer dosta familije nam je po Evropi....a sa druge strane gledam kod nas,ljudi prelaze u adaptirane šupe i svojoj deci prepustaju nove kuce da zive sa novoosnovanim porodicama,da se deca ne muče?!U smislu,sta ce meni,ja sam mator neka deca uzivaju....ja mislim da svako treba sam da stice u zivotu ili da nastavi tamo gde su roditelji stali,ako imaju neki porodični posao...dobro je i ako imate potporu od roditelja za neki pocetni posao ...ali biti parazit celog zivota,toga se grozim...:ceka:generalno,nas narod misli da deci sve treba dati da se ni za šta ne pomuce u zivotu,ali sta je onda poenta?Inace,tesko je biti normalan kao sav ostali svet,jer vas ovde u Srbiji okolina uvek demantuje....ako me razumete...
 
mislim da mojea deca dobijaju vise nego sto bi trebalo. ne toliko od mene, ja sam stipsa :mrgreen: vec od dede najvise, on ce ih pokvariti totalno.
salu na stranu...evo jedne male situacije u vrticu...dobili smo ponudu za neki casopis koji nije obavezan. cena mu je skoro 2000 i znam da neki roditelji jednostavno ne mogu da priuste to detetu. ja bih mogla da priustim, ali....imala sam dilemu. nisam htela da mi se dete oseti uvredjeno jer neki drugari dobijaju casopis a on ne. a istina nije mu neophodan, kupujemo decije casopise cesto. i to bi ga stavilu u drugu situaciju...osetio bi se nadmocno moznda u odnosu na onu decu koja ne dobijaju casopis. decije zadirkivanje mozda ne bvi izostalo...dete se tu vec upoznaje sa drustvenim slojevima i sebe svrstava u jedan. mozda se javi i neko grupisanje. cini se bezazlena situacija, ali uopste nije, a takvih situacija ce biti vise i roditelj bi trebalo da se postavi ispravno. ali sta je ispravno?
ja sam sacekala da vidim koliko ce se javiti roditelja za casopis...posto ih je bilo malo, objasnila sam detetu da ce neki drugari dobijati casopis, a da mo mi odlucili da ne uzimamo taj i da ce nastaviti da dobija casopise kako je i dobijao. da li cemo mu ga kupiti mi, deda,baba ili ce sam skupiti pare u kasicu za isti...kako bi vi postupili?
 
Ma ne treba im sve sto se nudi...pogotovo kada pođu u skolu...stalno dolaze iz raznih klubova i nude im učlanjenje,prodavci časopisa,knjiga...toga će uvek biti a roditelj treba da odluči sta je za njegovo dete u tom trenutku bitno i sta mu je zaista neophodno...bez obraćanja paznje na druge...a kada dodju u pubertet onda oni sami zele da budu deo grupe,drustva pa se svi oblace identicno,iste patike,čizme,jakne...sto mi se uopšte ne dopada jer smatram da treba biti svoj,unikatan...ali to je za neku drugu temu....evo,ja slusam sada komentare za rekreativnu,prvi razred osnovne...svi se nesto pravdaju,da su bili,ili da je preskupo...ja sam jednostavno rekla da nece ici jer nije jos spreman za tako nesto...ima dana...
 
e to..pubertet patike....
kad sam ja bila klinka bilo je izuzetno vazno da patike budu original :roll: kako sam ja tako malo..mimo sveta uvek :lol: nikad nisam zelela original maksare npr koje su se nosile, vec nesto potpuno drugacije. a slusam nedavno neke klince (decaci) kako pricaju o rejban cvikama, mislila sam da decacima nije bas toliko vazno da budu u trendu ...ovaj stariji vec sad pokazuje da mu je bitno da ima ono sto imaju drugari kada su igracke u pitanju. mislim da je tu bitno da dete ima stav, ali to moze da ode u devijaciju pa tako da stvorimo autsajdera (sto je mozda slucaj samnom bio).
kako odrediti granicu?
 
Moj sin je skoro napunio 4 godine. Živimo nešto iznad proseka , ali ga vaspitavamo da ne može sve da dobije. Pre odlaska u prodavnicu se dogovorimo šta želi da kupi (mislim na slatkiše), i kažemo mu da može da izabere jednu stvar, ponekad dve. Tako on izabere ponekad smoki ili neke bombone i nikad se nije desilo da pravi scene i zahteva još nešto osim dogovorenog.
Šo se tiče odeće kupujemo mu samo kad mu nešto zatreba- sezonski i kad preraste. Nema ničeg previše , čak ni igračaka. Trudimo se da što više vremena provede u dvorištu, tada mu damo lupu i on ide da traži mrave i ostale insekte, ovo mu je jako zanimljivo :D
 
i mi se dogovaramo oko te jedne stvari kada idemo u prodavnicu...ali dedaaaaaa...kada ih vodi, znaci izmasakriraju ga, na glavu mu se popnu.
ali posto deda uvek kaze - ma pusti ih..ja ih pustim da mu se penju na glavu :lol:
 
Neko mi je obrisao komentar. Ali ajde sta je tu je. Mi decu vaspitavamo duhovno. Meditiraju tri puta na dan, doduse jos uvek bezuspesno jer im pundravci ne daju mira. Objasnili smo maloj koja ima pet ipo godina da kupovina krzna ne dolazi u obzir jer se ubijaju zivotinje. Mora da zeli mir u svetu. Mali je jos uvek mali, pa su i mali zahtevi.
 
Ja sam za to da se na decu trosi koliko ko moze, ko ima dosta zasto nebi kupio detetu patike od 10 000din i svakih 3 meseca nove ovo dajem samo kao primer. Dok dati detetu 100e dzeparac nedeljno je po meni dosta rizicno. Bolje mu dati 1000din i kupiti mu nesto za 200e mesecno... Zasto pa sa 100e nedeljno moze da uzme neke stvari koje su opadne a koje nebi mogao sa 1000din. Gledao sam emisiju gde psiholozi pricaju sta su sve radila deca sa velikim dzeparcima od droge, alkohola, prostitutki... A to su bile sve deca do 16godina...
 

Back
Top