De administrando imperio

To kaži Zvonimiru Božiću. On konstantno provocira i pravi ovdje svađu i mržnju. Mi jednostavno moramo odgovoriti i braniti se. Vidiš da nas stalno proziva. Zato je i otvorio profil tu samo da može Hrvate napadati i negirati.

Nema ovde 'kme, kme, neko drugi je počeo'. Da, dobro si se prepoznao, jer jesam mislio i ns tvoju odbranu. 'odgovaranje nekome' nije nikakav izgovor.

Hrvatska, Hrvatska, Hrvatska, Hrvatska, Hrvatska, zašto se ****** sve mora biti samo i jedino Hrvatska, to je jedino pitanje.

Je li Hrvatska jedina stvar koja postoji na planeti,

Verujem i da bi ja temi o bogatstvima kraljevstva Mali u 13. veku ili o ratu u Vijetnamu, ili vesternizaciji Japana, opet zaključili, jao bato, pa to je sve do Lijepe naše!!!
 
Ja se izvinjavam što ću se vulgarno izraziti, ali mislim da je ovde primereno (svi znate da ja ne uzimam u usta takve izraze, ili gotovo ikada).

Ali.

****** VAS U DUPE više Hrvati da vas ****** više *****

Nema ovde 'kme, kme, neko drugi je počeo'. Da, dobro si se prepoznao, jer jesam mislio i ns tvoju odbranu. 'odgovaranje nekome' nije nikakav izgovor.

Hrvatska, Hrvatska, Hrvatska, Hrvatska, Hrvatska, zašto se ****** sve mora biti samo i jedino Hrvatska, to je jedino pitanje.

Je li Hrvatska jedina stvar koja postoji na planeti,

Verujem i da bi ja temi o bogatstvima kraljevstva Mali u 13. veku ili o ratu u Vijetnamu, ili vesternizaciji Japana, opet zaključili, jao bato, pa to je sve do Lijepe naše!!!
Nema potrebe da se izvinjavaš, ali nemaš poentu. Porfirogenet govori o Hrvatskoj tako da je sastvani deo teme. Ili možda misliš da je Kole u pravu i da je Pseudoporfirogenit lansirao Hrvate kao narod za potrebe štokavskog etničkog identiteta koji se razlikuje od srpskog? :think:
 
Nema potrebe da se izvinjavaš, ali nemaš poentu. Porfirogenet govori o Hrvatskoj tako da je sastvani deo teme. Ili možda misliš da je Kole u pravu i da je Pseudoporfirogenit lansirao Hrvate kao narod. :think:

Niki o tome na zadnje 3 strane ništa nije rekao, niti jednu jedinu reč.

Tako da, loš pokušaj da se kaže kako je pitanje kako precednik Zoran Milanović češe sopstveno dupe u sferi teme DAI. Il' sa su Hrvati lažirali sletanje na Mesec ili šta već.
 
To su pominjali na temi Šta Hrvati uče u udžbenicima. Pobrkao si. Ti si jedini pomenuo ovde Milanovića.

Jesi li toliko glup da ne kapiraš da je to kako Zoran Milanović češe svoje dupe bio figurativni izraz na konto toga što vam ovde, a i na pola tema hrvatska šahovnica ispada iz nosa, ušiju, usta, a verovatno i ostalih otvora.

Hrvati, Hrvati, Hrvati, pa Hrvati i opet samo Hrvati i Hrvati
 
Nakon što je jezuitima bilo dopušteno da se vrate u Francusku (posle progonstva) oni su tražili natrag Klermon, koji im je bio konfiskovan. U Klermonu se nalazila kraljevska biblioteka (i tu je bio prebačen najstariji prepis DAI nakon smrti Žan-Batista Bensivenija, opata Belbranša i lični savetnik kraljice Katarine, decembra 1598. godine).

Pošto je Klermon trebalo vratiti jezuitima, biblioteka je bila prebačena u Kordeli. Nekoliko godina kasnije, dobio je Kazobon i ideju da prvi priredi DAI.

Grob Bensivenija.

Bencivijeni.jpeg


https://www.findagrave.com/memorial/243128314/jean-baptiste-bencivenni
 
Poslednja izmena:
Bas 1609g odlucio da stampa DAI.
I sta se desilo?

S obzirom da je upućeno preko predgovora izdanja, više deluje kao neki javni apel. Pisao bi lično Anriju da je pokušavao da ga ubedi da finansira poduhvat, što možda i jeste, ali bez nailaženja na pozitivan odgovor, pa je zato odlučio da ga javno zamoli, preko posvete, jednim delom i kao svojevrsni društveni pritisak tj. izazov.

Kralj Anri IV ili nije bio zainteresovan za taj poduhvat, ili prosto nije stigao da ga pokrene, jer je bio ubijen nepunih godinu dana kasnije. Strahujući za sopstvenu bezbednost, Kazobon je brže-bolje pronašao azil u Engleskoj, preko engleskog ambasadora, tako da je sa time i propala njegova ideja izdavanja DAI.

Prilično je evidentno da je Kazobon imao uticaja na Van Meursa da se uhvati tog poduhvata i realizuje Kazobonove snove.
 
S obzirom da je upućeno preko predgovora izdanja, više deluje kao neki javni apel. Pisao bi lično Anriju da je pokušavao da ga ubedi da finansira poduhvat, što možda i jeste, ali bez nailaženja na pozitivan odgovor, pa je zato odlučio da ga javno zamoli, preko posvete, jednim delom i kao svojevrsni društveni pritisak tj. izazov.

Kralj Anri IV ili nije bio zainteresovan za taj poduhvat, ili prosto nije stigao da ga pokrene, jer je bio ubijen nepunih godinu dana kasnije. Strahujući za sopstvenu bezbednost, Kazobon je brže-bolje pronašao azil u Engleskoj, preko engleskog ambasadora, tako da je sa time i propala njegova ideja izdavanja DAI.

Prilično je evidentno da je Kazobon imao uticaja na Van Meursa da se uhvati tog poduhvata i realizuje Kazobonove snove.
I kojom magijom je Meurs odstampao DAI iz Hajdelberga 2 godine kasnije?
Zasto Meurs nije odstampao Kazabonov rukopis kada se se vec ljubivisali preko pisama i uzivo?
 
I kojom magijom je Meurs odstampao DAI iz Hajdelberga 2 godine kasnije?

Kako to misliš kojom magijom? Šta je pitanje, tačno?

Zasto Meurs nije odstampao Kazabonov rukopis kada se se vec ljubivisali preko pisama i uzivo?

Van Meurs nije mogao ništa da štampa, ni da hoće. On nije posedovao nikakvu štampariju.

Kazobon je hteo da priredi DAI. On, dakle.

Čuva se u Vašoj najbogatijoj i istinski kraljevskoj biblioteci, gospodaru, knjiga cara Konstantina Porfirogenita, koja ostaje javnosti nepoznata. Ovaj pobožni otac napisao ju je u čast svog sina Romana, koji mu je već bio savladar. Iskusni vladar je dobro razumeo da je, za vođenje poslova od kojih zavisi sigurnost države, od najveće važnosti imati pravilno znanje o naravi onih sa kojima se posluje. Bilo da su to podanici, prijatelji, saveznici ili neprijatelji, bilo da žive blizu ili nastanjuju udaljene krajeve, od velike je važnosti — štaviše, mogao bih reći da sve zavisi od toga — da se ne ostane u neznanju o njihovoj prirodi, običajima, ustanovama, obliku vere, sklonostima ili odbojnostima.
Zbog toga je taj car, nakon što je najpažljivije naučio iz iskustva i iščitavaja knjiga o poreklu, načinu života, ustanovama rata i mira svih naroda s kojima je njegovo carstvo na bilo koji način bilo u vezi, sastavio komentar na ovu temu, koji je bio i veoma učen i koristan. Ostavio ga je kao izvanredan spomenik očinske naklonosti svom sinu.
To je delo dostojno da bude objavljeno i ugleda svetlost dana po zapovesti Vašeg Veličanstva, itd.

Čovek je, vrlo očigledno, nameravao da posle Polibijeve istorije objavi i DAI. Kakvog smisla ima pitanje zašto nije to neko drugi uradio, umesto njega (a on hteo, očigledno)? :D

Mislim da Van Meurs negde i citira ovaj predgovog Polobijevoj Istoriji. Očigledno je da je Kazobonova ideja imala uticaja na Van Meursa i da mu je to bila inspiracija da se uhvati toga.
 
Kako to misliš kojom magijom? Šta je pitanje, tačno?



Van Meurs nije mogao ništa da štampa, ni da hoće. On nije posedovao nikakvu štampariju.

Kazobon je hteo da priredi DAI. On, dakle.
Čuva se u Vašoj najbogatijoj i istinski kraljevskoj biblioteci, gospodaru, knjiga cara Konstantina Porfirogenita, koja ostaje javnosti nepoznata. Ovaj pobožni otac napisao ju je u čast svog sina Romana, koji mu je već bio savladar. Iskusni vladar je dobro razumeo da je, za vođenje poslova od kojih zavisi sigurnost države, od najveće važnosti imati pravilno znanje o naravi onih sa kojima se posluje. Bilo da su to podanici, prijatelji, saveznici ili neprijatelji, bilo da žive blizu ili nastanjuju udaljene krajeve, od velike je važnosti — štaviše, mogao bih reći da sve zavisi od toga — da se ne ostane u neznanju o njihovoj prirodi, običajima, ustanovama, obliku vere, sklonostima ili odbojnostima.
Zbog toga je taj car, nakon što je najpažljivije naučio iz iskustva i iščitavaja knjiga o poreklu, načinu života, ustanovama rata i mira svih naroda s kojima je njegovo carstvo na bilo koji način bilo u vezi, sastavio komentar na ovu temu, koji je bio i veoma učen i koristan. Ostavio ga je kao izvanredan spomenik očinske naklonosti svom sinu.
To je delo dostojno da bude objavljeno i ugleda svetlost dana po zapovesti Vašeg Veličanstva, itd.


Čovek je, vrlo očigledno, nameravao da posle Polibijeve istorije objavi i DAI. Kakvog smisla ima pitanje zašto nije to neko drugi uradio, umesto njega (a on hteo, očigledno)? :D
Ocigledno ne znas da je Meurs 1607g "prepisao" rukopis iz Hajdelberga :D
 
Potrosi 3 miniuta pa procitaj 4 pisma koja sam postovao

Ako je to nešto ono što si kačio bez originalnih citata ili bar navođenja strane i knjige gde se nalazi original čiji si ti prevod postavio, ništa od toga, jer ne znamo da li taj tekst išta vredi.

Kako si ti ono sam kažeš, to je samo moderni tekst koji, zapravo, nema nikakvu vrednost.

Ne znamo vredi li išta tj. valja li prevod išta (ako i jeste prevod nečeg) i da li uopšte i postoji igde zaista to pismo.

Ako nije reč o tome i ako zaista jesi priložio original, a ne neki svoj prevod, onda postavi link da vidimo.
 
Na pokatoličavanju pravoslavnih Moralaka u Dalmaciji nisu radili samo isusovci, već i svi drugi redovi i svećenici katoličke crkve koji su postojali u Hrvatskoj. Protestantizam nije bio tolika prijetnja za Vatikan, relativno lako su ga ugušili. Pokatoličavanje je jednostavno bilo standardna praksa Kongregacije za propagande vjere. Od pokatoličenih Morlaka Hrvati će nastati tek u 20. stoljeću, nevezano za protestantizam, zajedničkim djelovanjem Beča i Katoličke crkve, a djelomično i spontanim socijalnim procesima.
Evo dokaza da je u Dalmatinskoj zagori i zapadnoj Hercegovini itekako bilo katolika u 16. stoljeću i 17. stoljeću. Napominjem da se radi o turskim izvorima (dokumentima). Pošto su Turci tada vladali tim prostorima sigurno su bolje znali kakva je situacija tamo nego neki tvoj navodni Mlečanin.
1562. kolovoza
(3. dekade muharema 970.)
Pismo hecegovačkog sandžak-bega Malkoč-bega mostarskom vojvodi Feruhu: Na molbu redovnika fra Pavla dopušta se redovniku fra Ivanu, da u crkvi Kameni most blizu Imotskoga može slobodno kršćanima čitati evađelje (=služiti misu i pripovijedati), kako je to na tome mjestu od davnina uobičajeno."
//////////////////////////// 1575. (oko 20. studenoga) Mostar .- Sudsko rješenje mostarskoga kadije, u kojem opisuje nasilja mitropolite Savatina prema katolicima u zapadnojHercegovini, od kojih silom utjerava novčane pristojbe i čini nasilja i prema samim turskim ženama. !
Prijevod: Na čelu listine sa pečatima:
Alija, sin Mehmedov, kadija mostarski, Mehmed, sin Fethullaha, mulla... Uzrok pisanju ovoga lista je to: Došli su na šerijatsko vijeće: knez Šimun, sin Grgurev, sa svojim čafirima - plemićima iz sela Bukovice (?) u Duvanjskoj nahiji; Paval, sin Stipanov, knez iz sela Donba, župe (nahije) Imota, sa svojim seljanima; Nikola, sin Zuje, iz sela Vina sa okolišnim seljanima; Petar, sin Matijin iz sela Grude, sa svojima, te knezovi iz kotara i bližnje okolice Mostara sa ... čafirima, gdje su na ovo šerijatsko vijeće bili također dobavljeni Radonja, sin Ivice i Nikola Radosav, iz grada Mostara. Gore navedeni iskazali su svoje želje: Sadašnji mitropolit, zvani Savatin svećenik, sa 12 konjanika hoda po carskom vilajetu, te od svakoga sela uzima po petnaest, po dvadeset i više groša, a od mnogih mučeći nas uzima po pet i deset groša. Do sada pak mitropolit od nas uopće nije ni jedne pare uzimao, a sada rečeni svećenik protiv svetom šerijatu i protiv visokom postojećem zakonu od raje u carskoj zemlji novac i blagajnu sakuplja i čini beskrajne strahote i nasilja. Može bit da je mitropolit dosada uzimao od crnih razbojnika, a mi pošto smo frenkskoga zakona, dosada nismo nikomu ništa davali. Rečeni svećenik, osim što uzima novce, drži uza se ljude u muslimansko ime. Također je o prstima objesio fra Ivana, svećenika iz nahije Imota. Tako isto među muslimanske žene nenadno dolazi i udara ih nogama u trbuhe tako, da se s toga dogodi da pobace dijete. Nedavno je tako učinio ženi Memišovoj, iz sela Uzarića, da je pobacila dijete, te joj je silom još oteo kojekakvih stvari, i slično. Spomenute je strahote izvršio rečenoga svećenika poslužnik imenom šarif Rajak, gradeći se mahnitim. Mi smo ga na mostarski sud doveli i tražili svoja prava. Gore rečeni Radovan i Nikola budu jamci za spomenutog Rajaka, te s našim Rajakom učine dogovor. Što mi nismo došli do svoga prava i svojih tražbina, oni su uzrok, zato tražimo sada, da se naše tražbine i pravo od rečenih naplati i nama uruči. To su iskazali tako. Po suočenju rečeni Radonja i Nikola budu upitam o odgovoriše: Doista smo bili za gore rečenoga Rajaka jamci, poslije toga smo ga na šerijat pozvali, ali on smutnju i nezakonitost čineći nije se htio pokoriti šerijatu. Tako su očitovali, te se zato na zahtjev ovo ovdje zavede i pismeno potvrdi.
Pisano sredinom mjeseca šabana god. 983.
Svjedoci: Ahmet, mulla, Mehmed, mulla. Mehmed, mulla. Hodža Hrami, hatib. ///////////////////////////

Stanovnicima nahija Blato i Broćno, da prime na znanje slijedeće: Vlasi Hrvati ( "Hrvat Eflakani" ), koji se kreću po spomenutim nahijama, trebaju jednog redovnika. Nositelj ove murasele redovnik po imenu fra Marijan od Imotskog došao je njima, pa je potrebno da ga nitko, ne sprečava i ne uznemiruje. Da ste zdravi. Siromah Ahmed, kadija u varoši Mostaru. Godina po hidžri 1050 (1660).
 

Back
Top