Što da ne? I tada su postojali političke tvorevine sa neki suverenima na čelu.
U tom smislu, nesporno je da je u ranom srednjem veku Duklja postojala kao
natio. Za Bosnu je malčice diskutabilnije; Bosna je u ranom srednjem veku nesporno pod Srbima, ali se izdvaja kao zasebna nacija polako negde u XII stoleću. Tu postoje i neka podeljena mišljenja, jerbo se sve vrti oko tumačenja pasaža u
DAI koji se tiču Bosne. Primera radi, Tibor Živković je bio vrlo decidan da spomen Bosne aludira na postojanje nekog političkog entiteta bosanskog dublje u srednjem veku, ali kako je formiran i kada i na koji način je prešao u srpske ruke, ostaje samo mašta.
Ostaje isključivo falsifikat bule pape Zaharija iz 743. godine. Original tog pisma je postojao, ali šta je tačno u njemu pisalo, ne znamo nažalost. U njemu nema Bosne, već se pominje samo Srbija, Zahumlje i Travunija. Ako je tako, to bi mogao biti dobar indikator da je još tada Bosna u Srbiji. No, sve je to klizav teren jerbo nam je ostoa samo falsifikat, koji treba detaljno proučiti da se vidi mogu li se rekonstruisati umetnuti delovi i je li originalni adresar koji spominje balkanske nacije autentičan. Ovako, vrlo zeznuto.
Ako je tačan zaključak da je Bosna bila zasebna
slavinija dublje u mračnom dobu ranog srednjeg veka, ostaje otvoreno pitanje na koji način su Srbi tačno njom zagospodarili. Da li je ratom osvojena, da li je sklopljen neki prirodni savez u kom se srpski knez uspeo nametnuti; da li je bilo nekog dvoboja šampiona Srba i Bosanaca ili možda neki drugi način...ništa od toga ne znamo, jer spada u mračno doba. I to sve, naravno, po uslovom da su zaključci tih redova
DAI dobri, jerbo jedino što ostaje jeste da je Bosna nekakvo posebno područe u okviru srpske države, slično kao što je Lika i Krbava pod Hrvatima (a što je vrlo verovatno relikt Gudušćana).