„Dan belih traka“, sećanje na ubijene i nestale Prijedorčane

комшија

Stara legenda
Poruka
96.548
https://www.danas.rs/drustvo/suocavanje/medju-stradalim-i-102-deteta/

„Dan belih traka“, sećanje na ubijene i nestale Prijedorčane

U Prijedoru, delovima BiH i pojedinim okolnim zemljama, danas će biti obeležen „Dan belih traka“, u znak sećanja na više od tri hiljade stradalih građana tog grada, među kojima je, prema zvaničnim informacijama i 102 dece.

wmpd-678x381.jpg


Piše: S.B.31. maja 2019. 10.15 Izmenjeno: 11.48

Proglasom od 31. maja 1992. godine lokalne vlasti Prijedora naredile su nesrpskom stanovništvu da nosi bele trake oko ruke i da istaknu belo platno iznad svojih kuća kao dokaz lojalnosti srpskim vlastima.

U okviru planiranog napada i preuzimanja vlasti u opštini Prijedor, paralelno uspostavljenje srpske vlasti u ovom gradu, formirale su i logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, kroz koje će u roku od svega tri meseca proći hiljade prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, od kojih su brojni pobijeni, drugi fizički zlostavljani, premlaćivani, silovani i podvrgnuti brojnim drugim nehumanim i ponižavajućim postupanjima.
Prema podacima Instituta za nestale osobe (INO) BiH, na području Prijedora je tokom proteklog rata nestalo oko 3.200 osoba, a za oko 700 još uvijek se traga. Na lokalitetu Korićanskih stijena otkriveno je šest masovnih grobnica. Iz pet grobnica koje su otkrivene od 2003. do 2013. godine identifikovano je 117 žrtava. Iz Međunarodne komisije za nestale osobe navode da su, nakon ekshumacija na području Korićanskih stijena do aprila ove godine, dostavili više od 900 izveštaja o podudaranju DNK na temelju kojih je moguća pouzdana identifikacija.

U izjavi za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) predstavnica za medije Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić je za 20. jul najavila obavljanje kolektivne dženaze na stadionu „Vedro polje“ u mestu Hambarine. „Koliko će osoba biti ukopano, još uvijek se sa sigurnošću ne može kazati s obzirom da porodice još uvijek nisu zvanično identificirale posmrtne ostatke za koje je stigao DNK nalaz“, dodala je Fazlić. Prema ovom Institutu, prilikom posljednje ekshumacije rađene 2017. godine na području Korićanskih stijena, ekshumirano je 135 posmrtnih ostataka.
Uništene spomen-ploče
Pre nekoliko dana u mestu Briševo pored Prijedora polupane su spomen-ploče podignute meštanima hrvatske nacionalnosti koji su ubijeni 25 jula 1992. godine. Spomen ploče su u martu podigli članovi Udruženja Briševo iz Zagreba. Ovo selo koje su pre rata nastanjivali meštani hrvatske nacionalnosti, potpuno je porušeno i popaljeno. Samo u jednom danu ubijeno je 68 nedužnih meštana. Danas u Briševu niko ne živi, a obnovljeno je tek nekoliko kuća.
Cijelog sam ga rodila, a kupim njegove dijelove
Naili Bajrić su u proteklom ratu na Korićanskim stijenama ubijeni suprug Šerif i dvadesetjednogodišnji sin Zafir. Pronađeno je telo njenog supruga i deo tela sina. „Svoga sina pronašla sam 2005. godine. Dvije kosti. Ukopala sam te dvije kosti“, kaže Bajrić u razgovoru za BIRN BiH. Bajrić je nedavno išla u Centar za identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu da vidi posmrtne ostatke svojih najmilijih. „Imala sam želju da to svoje dijete još jednom uzmem u ruke. Ja sam njega cijelog rodila, a kupim njegove dijelove“, kaže Bajrić.





ШТА НЕЉУДИ ОД ЉУДИ УЧИНИСТЕ?!
 
Локални лист "Козарски вјесник" је иницирао подизање споменика у Приједору за стотину и двоје погинуле деце из сва три народа у периоду 1992-1995 на подручју Приједора, а све је више људи из разних делова Региона који учествују у "Маршу белих трака" који се сваке године одржава у знак протеста због дискриминације жртава прогона.

 
Локални лист "Козарски вјесник" је иницирао подизање споменика у Приједору за стотину и двоје погинуле деце из сва три народа у периоду 1992-1995 на подручју Приједора, а све је више људи из разних делова Региона који учествују у "Маршу белих трака" који се сваке године одржава у знак протеста због дискриминације жртава прогона.
:aaa: :aaa::aaa:
 
Сваки дан започињеш неки нови рат, шта се палиш?
На град од преко 80 хиљада становника на задњим изборима бошњачке странке нису добиле ни 4500 гласова.
Дакле памет у главу и мани се клиначког виртуелног ратовања.
ПС.Ја нисам у странци нити ћу бити, не интересује ме то...
 
Приједор је српски град,то мало што је остало бошњака старија популација.
Та битка када је требало је добијена...
Da ali vidis iz dva videa koja sam postavio i videa koji je komso postavio gde grade nekakv spomenik da bitka jos nije zavrsena zbog necije glupe politike
Ovako je to bilo dok nam nisu zapadnjaci instalirali lazne srbe,turci nisu mogli da prismrde

 
https://www.cdm.me/svijet/region/da...e-na-krvavo-prijedorsko-ljeto-i-3-176-zrtava/

Region
Dan bijelih traka: Sjećanje na krvavo prijedorsko ljeto i 3.176 žrtava

564945


31/05/2019 10:41

Danas se obilježava Dan bijelih traka. Naime, 31. maj simboličan je datum proglašen u znak sjećanja na 3.176 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja, a ovaj datum se obilježava u Bosni i Hercegovini i brojnim evropskim gradovima.

Na današnji dan su vlasti bosanskih Srba prije 27 godina naredile nesrpskom stanovništvu da nosi bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okače bijele čaršave.
Međunarodni dan bijelih traka već sedmu godinu zaredom obilježava se mirnom šetnjom kroz prijedorske ulice.
Krajem aprila 1992. godine SDS je uz pomoć paravojnih formacija i JNA izveo klasični vojni puč i preuzeo vlast u Prijedoru, a samo nekoliko dana kasnije počeli su se izvršavati i prvi masovni zločini. Tako je kraj maja i definitivno označio početak krvavog prijedorskog ljeta 1992. godine.

Ovako je glasio poziv upućen preko Radija Prijedor 31. maja 1992. godine:
“Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosiće teške posljedice”.
Ovo je bilo prvi put da su nakon nacističkog proglasa iz 1939. članovi jedne etničke ili religijske skupine na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje, što je predstavljalo uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocid nad Bošnjacima na području Prijedora.


Konačan ishod ovog zločinačkog poduhvata bio je uklanjanje 94 odsto Bošnjaka i Hrvata s teritorije ove opštine.
 

Back
Top