Da li spavate kao medved, vuk, lav ili delfin?

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
398.250
Spavanje je fiziološki proces bez koga ne možemo da živimo. Ima izuzetno veliku važnost i za oporavak celog organizma i za funkcionisanje našeg mozga,

Koliko sna je dovoljno
Nauka je pokazala da samo oko jedan odsto populacije spada u genetski determinisane „kratkospavače“, to jest one kojima je dovoljno tri do četiri sata sna, čak i manje. Ipak, za 99 odsto populacije potrebno je klasičnih šest, sedam do osam sati sna
Kada su u pitanju takozvani kratkospavači obično je prva asocijacija Nikola Tesla, ali i brojni državnici, poput Vinstona Čerčila, Margaret Tačer, Kemala Ataturka,
koji su spavali samo tri do četiri sata, a po nekim navodima, Tesla samo dva sata. Ali oni predstavljaju izuzetke koji verovatno spadaju u tih jedan odsto populacije
 
spava-momak-sa-bradom.jpg
 
Kom hronotipu pripadate

Hronotip predstavlja individualni biološki ritam koji određuje kada smo najbudniji, najproduktivniji i kada nam je san potreban.
Ovo je nešto što je zapisano i u našim genima, i zajedno sa našim biološkim, cirkadijalnim ritmom određuje naše funkcionisanje.

-Hronotip medved je najzastupljeniji i njihov ritam se uglavnom poklapa sa prirodnim ciklusima dana i noći. To je najčešći hronotip i nekih 50 do 55 odsto stanovništva spada u ovaj hronotip koji funkcioniše najbolje tokom dana.

-Hronotip vuka, je noćni tip, sklon kasnim buđenjima i kreativnom radu u večernjim časovima. U ovu kategoriju spada nekih 25-30%. To su ljudi koji su budniji i aktivniji u kasnim satima. Oni ustaju oko 10-11 sati i najproduktivniji su u drugom delu dana, u toku večeri i kasnije odlaze na spavanje.Pokazalo se da ljudi koji se bave nekim kreativnim zanimanjima, imaju najčešće ovaj hronotip.

-Hronotip lav je jutarnji tip i u tu kategoriju spada otprilike 15 do 20 odsto populacije. Oni su najbudniji u prvom delu dana, ustaju jako rano i ta velika količina svetlosti koju dobijaju u tim satima im je dovoljna da postignu maksimum svojih aktivnosti.To su uglavnom ljudi koji ostvaruju dobre rezultate i radne performanse, zato što se poklapaju sa socijalnim ritmom koji nameće standardno radno vreme i vreme polaska u školu

-Hronotip delfina se često bori sa nesanicom, imamo poteškoće da uđe u duboke faze sna, što u kontinuitetu dovodi do određenih problema. Srećom, oni spadaju u najređe oblike.Njima treba više vremena da se uspavaju i lako se bude, imaju površan san i, naravno, to može da bude zdravstveni problem ukoliko je hronično i dugo traje. Zato za njih imamo posebne strategije kako da poboljšaju kvalitet spavanja

Nekada su se hronotipovi delili na ševe i sove, ali sada postoje standardizovani testovi koji pokazuju da je raspon mnogo veći od ove dihotomije.
Činjenica jeste da nam je hronotip genetski determinisan, ali činjenica je i da on nije nešto što je nepromenljivo, napominje doktor. Hronotip nam se menja tokom života u skladu sa navikama i starošću. Na primer, tinejdžeri više spadaju u hronotip vuka, dok su starije osobe više po tipu lava.
 
Kvantitet ne znači i kvalitet

Sama dužina spavanja nije jedini parametar koji određuje kvalitet spavanja.
Očigledno da svim ljudima nije potrebna ista količina spavanja i u istom periodu dana. Međutim, za najveći broj stanovništva, radnoaktivnog stanovništva, zdravog stanovništva, to jeste neka brojka koja je ustaljena. Da li će to biti 6, 7, 8 sati je dosta individualno i zavisi od vaših navika, trenutnog posla koji obavljate i treniranosti, tako da kažemo, za spavanje.

Takođe, treba imati u vidu da je naš ciklus spavanja regulisan određenim promenama u hormonima. Glavni promoter spavanja je melatonin koji počinje da se luči sa prvim mrakom i ima određene pikove.Zato je najbolje uhvatiti taj melatonin pre ponoći, odnosno u skladu sa cirkadijalnim ritmom unutar 24 sata.

Što se tiče kvaliteta spavanja, on se ne meri samo dužinom.
Drugi parametar je dubina spavanja, odnosno u kom procentu dostižemo takozvane N3 stadijume spavanja. Zatim, koliko je iscepkano spavanje, to jest da li postoje period razbuđivanja u toku noći. Kolika je latenca uspavljivanja, kolika je takozvana efikasnost spavanja, odnosno koliki procenat vremena spavate u odnosu na vreme koje provedete u krevetu, objašnjava dr Dragan Hrnčić za RTS
 
Spavam kao vuk.
Hronotip vuka, je noćni tip, sklon kasnim buđenjima i kreativnom radu u večernjim časovima. U ovu kategoriju spada nekih 25-30%. To su ljudi koji su budniji i aktivniji u kasnim satima. Oni ustaju oko 10-11 sati i najproduktivniji su u drugom delu dana, u toku večeri i kasnije odlaze na spavanje.Pokazalo se da ljudi koji se bave nekim kreativnim zanimanjima, imaju najčešće ovaj hronotip.
 

Back
Top