Da li je Miloš Obilić istorijska ličnost?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
један човек,назван Милош Обилић ( по турском извору Билиш Кобила, .

Prezime Biliš postoji i dan danas u Hercegovini, na Korčuli (Žrnovo) nekad nastanjenoj neretvljanskim Srbima, jedan graditelj iz Zadra 1384. zabeležen je kao Biliš Blišić, sa sinom Nikolom Bilišićem; a nosio ga je i Jurij Križanić Srbljanin - preteča panslavizma (1618-1683), koga danas kroatizuju.

U Moskvu je stigao 1659. godine. Ovde se "Srpskim pismom" obratio caru Alekseju Romanovu. Predstavio se kao sin srpskog trgovca, kao "Serbljin Jurija Ivanova Biliša". U službu je primljen kao "istoričar - letopisac". U Moskvi se odmah prihvatio pisanja rasprava o potrebi reforme ruske ćirilice
http://www.rastko.rs/antropologija/ljcerovic_srbi_bru.html#_Toc413058878

Između ostaloh, Jurij Križanić Srbljanin zapisao je i tri duga stiha, zapamćena u detonjstvu u rodnom mestu, o Marku Kraljeviću
http://www.scribd.com/doc/133978311/Marko-Kraljevic-Pjesme

U Obrovcu postoji toponim Bilišane
http://sr.wikipedia.org/sr/Билишане
 
Poslednja izmena:
Inace upoznao sam devojku koja se preziva Obilic , nisam imao ni nameru a ni priliku da nesto propitujem .
Srpkinja je naravno .



Dr Goran Komar
Savinske čitulje novskih familija


Čitulja Sima Obilića

Sija čitulja
Sima Obilića
s Tople 1809 .................................... na vanjskoj strani korica

Sija čitulja
Sima Obilića
žitelja Kastel
Novoga, 1809 -
januarija, 2:

Pomjani Gospodi
duši usopših
rabov tvoih

Andriju, Maru,
Đura, Vuka,
Vuiju, Luku, Đor -
đija. Anđu, Spi -
ra, Dostinju
Stoiju. Sima
Marka. Katu

Živih

Andriju
Marka. Mića
Jovana, Petra
Đura. Katu[34]

34. Porodica Obilić, Obilović, po starini je stajala u selu Kameno. U Kamenome žive i danas. Odavde iseljavali u Toplu.
http://www.rastko.rs/rastko-bo/istorija/gkomar-citulje_l.html#_Toc530922347
 
Dr Goran Komar
Savinske čitulje novskih familija


Čitulja Sima Obilića

Sija čitulja
Sima Obilića
s Tople 1809 .................................... na vanjskoj strani korica

Sija čitulja
Sima Obilića
žitelja Kastel
Novoga, 1809 -
januarija, 2:

Pomjani Gospodi
duši usopših
rabov tvoih

Andriju, Maru,
Đura, Vuka,
Vuiju, Luku, Đor -
đija. Anđu, Spi -
ra, Dostinju
Stoiju. Sima
Marka. Katu

Živih

Andriju
Marka. Mića
Jovana, Petra
Đura. Katu[34]

34. Porodica Obilić, Obilović, po starini je stajala u selu Kameno. U Kamenome žive i danas. Odavde iseljavali u Toplu.
http://www.rastko.rs/rastko-bo/istorija/gkomar-citulje_l.html#_Toc530922347

Obilic i Kopilic ima razlike .
 
Мене интересује да ли неко зна коју славу је славио Кнез Лазар и уопште Грбљановићи/Хребељановићи?

На неким сајтовима (и црквеним) кажу да му је слава била 15/28.јуна, дан Св.пророка Амоса..по народном календару Видов-дан.

Према неким изворима, Св. Пророка Амоса је као крсну славу славио Свети кнез Лазар. У селу Грбицама је пре више од шест векова био саграђен средњовековни манастир или црква мањих димензија, намењена за богослужења мештанима који су населили ове крајеве и могуће је да је ова црква била посвећена управо овом свецу.
http://www.manastir.se/index.php?option=com_content&view=frontpage&limitstart=5

И који су то неки извори?
Сумњам у ствари да је постојао неки рукопис (који је сада ван Србије напр) у коме су могли да истрче овакви детаљи.
Код дубровачког бенедиктинца Лудовика Туберона Цријевића (који је у Франкфурту на Мајни 1603. штампао књигу Коментари) описује се , по цитатима које сам читала, и како је Лазар мењао коња (па је то унело забуну у његовој војсци, где нестаде са видика?), а и како је ухваћен јер му је коњ, у бегу,, нагазио тзв"вучју јаму", рупу у земљи прекривену уплетеном трском или нечим сличним. Како су могли да знају те детаље, морао је да постоји неки извор за који ми данас не знамо.

P.S.
Tražeći bezuspešno noviju knjigu nemačkog slaviste Maksimilijana Brauna Kosovskom boju, nađoh samo isečke u kojima se vidi ime Miloš u srpskom srednjevekovnom rukopisu, možda poznijem
books


books

http://books.google.rs/books?id=8B8tAQAAIAAJ&q=цара+Мурата&hl=sr&source=gbs_word_cloud_r&cad=4

I postoji rukopis iz Peći tzv "Srpska hronika", izgleda s kraja 14. veka.TO BI TREBALO NAĆI, možda je to baš ona iz koje su crpeli detalje Dubrovčami, Orbini i sl.
books
 
Poslednja izmena:
На неким сајтовима (и црквеним) кажу да му је слава била 15/28.јуна, дан Св.пророка Амоса..по народном календару Видов-дан.
Према неким изворима, Св. Пророка Амоса је као крсну славу славио Свети кнез Лазар. У селу Грбицама је пре више од шест векова био саграђен средњовековни манастир или црква мањих димензија, намењена за богослужења мештанима који су населили ове крајеве и могуће је да је ова црква била посвећена управо овом свецу.
http://www.manastir.se/index.php?option=com_content&view=frontpage&limitstart=5
И који су то неки извори?

U Nikšiću je, u manastiru Sv.Luke, pronađen tekst Skazamija o knezu Lazaru i Kosovskom boju, u rukopisnom zborniku Mihaila Milodragovića , prepisan u Moskvi 1714-1715.godine.Skenirala sam ovaj tekst koji je objavila Jelka Ređep u knjizi Žitije kneza Lazara, Novi Sad,2010. Knjiga je poprilično "debela" pa nije mogao bolji sken da ispadne od ovoga.

lazareva_slava_MM_rukopis_o.jpg


lazareva_slava_MM_rukopis_1.jpg


lazareva_slava_MM_rukopis_2.jpg


lazareva_slava_MM_rukopis_3.jpg


Na poslednjoj strani čitamo (ukratko): posle vesti koju je Milan Topličanin (na Milošev nagovor "pozitivnu" kako se ne treba plašiti Turaka) doneo o Turcima posle izviđanja terena, i velika i mala gospoda srpska, i banovi i vojvode sa svojim ljudstvom su se veselili, pevali pesme i igrali kola i veliko oro u Lazarevom taboru. Miloš Obilić je igrao i pevao pesmu o svojoj moćnoj sablji i predstojećoj bici u kojoj neće štedeti svoju moć. Na toj večeri beše i Duka, koji je pristigao iz Ugarske kao pomoć Lazaru, još 30 mladih Ugra, mnogo vitezova. Duka prvi počne jesti, a posle toga svi se rukom prihvatiše "brašna",a Lazaru donesoše vina u zlatnom peharu.

Slava se, po tradiciji, slavi tako što se prethodne večeri okupi rodbina..
дакле 14.јуна увече (што зову "Кнежевом вечером"), зато се окупила родбина са свих страна и понеки страни дипломата ..... "пак за њим сва господа се руком брашна доватише", што је опис колективног ручног ломљења славског обредног колача- обредног хлеба;

Код Дукиног преводиоца, шест пута се у опису помиње здравица
http://www.scribd.com/doc/233423665...Византолошког-института-VIII-2-1964-стр-53-67
 
Poslednja izmena:
Da li je Lazar bio CAR ili KNEZ?

(To je jaaaaaako velika razlika!)

Цар у пјесми значи "царство небеско". Вјерско значење.

Имаш МИЛОША и у арбанашким епским пјесмама. Да није и њи СПЦ преварила?

Веселин Чајкановић, Мотиви прве арнаутске песме о боју на Косову. (Архив за арбанску старину, језик и етнологију, књ. I, св. 1-2, 1923, ст. 69).
 
Poslednja izmena:
Najdraze bi bilo SPC da je svaki covek pravoslavac.

Inace tekst pise o tome kako Srbi za pravoslavlje kazu srpska vera, ali za Islam su rekli i turska vera.

Naravno to ne znaci da su Srbi koji se bavili nacionalnim pitanima mislili da su svi pravolavci Srbi.

To je istina, kolko je i Grcka vjera, i katolicanstvo Irska i Talijanska, i Hrvatska vjera. Neki narodi su homogeni oko vjere a neki kao Njemci, Amerikanci, Albanci, ne.

Nije to ograničeno samo na neke narode:

books


Katolička se vjera samo u krajnjem primorju, gdje su Latini, zvala latinskim imenom. Dublje u unutrašnjosti i u srpskim zemljama, njen naziv je bio albanska vjera.
No, to što je katolička vjera 'albanska', ne znači da nema Albanaca druge vjere. I ne samo to, već ni da su katolici čak najbrojniji etnički kontigent u Albanaca.
 
Poslednja izmena:
Kakac kopilic? Mani se zabluda , pa i to je prisutno u srpskome jeziku .
Odkud Arbanasu Ic na kraju prezimena .
.....
Dragutin, Kostic, "Milos Kopilic — Kobilic — Obilic," Revue Internationale des etudes balkaniques, 1935, I, pp. 232-254. According to Kostic, the absence of the hero’s name from Serbian docments may be attributed to the chroniclers’ habit of mentioning merely names of well-known nobles. Evidently, Milos did not come from a prominent family.

The Balkan word Kopil (non-Slavic) is considered by F. Miklosic (Etym Worterb. d. Slav. Spr.) and by Skok (Juznoslav Fil XII p. 142) as being of Albanian origin. In Albanian it also has the meaning of smart, skilled. Kostic has indicated two localities by that name.
 
Obilic je od Kobilic a ne od Kopilic. Milos je Kobilic jer pije mleko kobile.

Inace

https://translate.google.at/#hr/ru/kobila

Mozda je Kobilic nastalo od Kopilic a Kopilic od ....kopile? Neciji vanbracni sin? Dusanov?

Milos KOPILE, KOPILIC, KOBILIC, OBILIC...??? :think:

Posto kazu da je bio snazan i visok....

A Dusan je bio visok 205 cm (izmeren kostur), sto je za ono vreme, kada su svi bili mali i debeljuskasti, bilo nesto - strasno!
 
Poslednja izmena:
Male su sanse da tako velikog i bitnog junaka kao sto je Milos, nadjemo precizno u istoriji. Ako je negde i zapisano, verovatno je toliko sakrivano, da su zaboravili gde.
Koliko je nasih junaka iz 20-tog veka koji ce ostati nezabelezeni u istoriji (u vreme intereneta, licnih dokumenata, popisa stanovnistva, cipova, ...) da ne zavrse u Hagu. E u vreme Milosa, umesto Haga bio je sultan sa svojom sabljom i svojim egzekutorima. Ko god da je bio Milos, u vreme nakon Kosovskog boja, nije ga bilo pametno pominjati niti podsecati na njegov junacki cin. Ali je svakako postojao, nepisani dokaz nam je nacin na koji se od tada vrsi pozdrav sultanu, nakon boja pa do kraja Osmanlija.
 
Негде сам прочитала да је Обилић син Теодоре, Душанове сестре. У књизи које је Сребрена окачила јуче, доводи се у сумњу да ли је та иста Теодора она која је била удата за Дејановића, па по томе и преткиња Драгаша, или можда није.
Узмимо да је Милош рођен најкасније 1360-те, да ли се уклапа ово?
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top