Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 37.879
Mora se razlučiti kontekst, imenovanje nekog naroda ne prejudicira nužno njegovo pretpostavljeno poreklo. Slovensko stanovništvo Balkana (na posletku i nacija srpska) nazivani su Ilirima, prosto zato što naseljavaju Ilirikum, bez uplitanja bilo kakve veze sa onim što danas podrazumevamo pod Ilirima - antičke Ilire. Srbi sa područja Zete i Kosova nazivani su Albancima iz prostog razloga što je to područje u austrijskim mapama bilo ulistano kao Albanija. Mađari jednostavno nisu turkijski narod, a sa turkijskim narodima stoje u dalekoj vezi zajedno sa ostalim ugro-finskim narodima.
Teško je davati takve procene ako se lično ne poznaje jezik, ali ako je verovati lingvistima, azijski jezici su takvi po strukturi i složenosti razvoja da je nemoguće ustanoviti jasne veze među njima, odrediti vreme razgranavanja ili odrediti neka osnovna svojstva hipotetičkog proto-jezika, kao što je to moguće učiniti kod indoevropskih jezika, opet zahvaljujući njihovoj strukturi. Na primer, mađarski i finski jezik, koji su izbačeni u prvi plan u samom imenovanju ugro-finske grupe, međusobno su višestruko udaljeniji nego dva najrazličitija jezika iz indoevropske porodice, do te mere da čak i nad postojanjem proto-ugrofinske etničke grupe i zajedničkog proto-jezika stoji znak pitanja. Sa turkijskim jezicima mogu biti u vezi jedino preko (odbačenog) koncepta uralo-altajske jezičke zajednice, a koji još uključuje i mongolske jezike, korejski i japanski, tako da ih to ne čini turkijskim plemenom.
Nisam ništa preterano upućen, samo primećujem da se ponekad koristi stara literatura bez prethodne provere da li je ono što u njoj piše u međuvremenu osporeno, ili je bilo osporeno čak i u momentu izdavanja. Mađarski jezik ne spada u turkijske jezike, niti sa njima tvori neku širu jezičku zajednicu. Mađarski jezik je deo ugro-finske jezičke familije, a koja je, ilustracije radi, sama po sebi daleko manje homogena i predstavlja mnogo širu zajednicu od indoevropske jezičke familije. U vezu sa turkijskom familijom jezika ulazi jedino preko uralo-altajskog koncepta, i to sa celom svojom ugro-finskom grupom, uz pridruživanje mongolskih jezika, korejskog i japanskog. Drugim rečima, turkijsko su pleme isto koliko i su i Finci japansko ili Korejci estonsko.
Turcizama nema bez uticaja turkijskih naroda. Nadam se da za postojanje turcizama u Slavoniji ne uzimate Mađare i mađarsku vlast kao organski izvor, uz zanemarivanje viševekovnog kontakta Slovena i Avara na tom području, brojne provale stvarnih turkijskih naroda sa istoka i naroda koji su u svom jeziku nosili turkijske uticaje, uključiv proto-Bugare, Tatare i Kumane? Pred-osmanskih turcizama nema samo u srpskom jeziku, ima ih i u mađarskom. Neki turcizmi sežu čak do rane slovenske zajednice, obično se reči "bubreg" i "kraguj" navode kao takvi primeri.
Koji su to turcizmi u Slavoniji vekovima pre dolaska Turaka?
Kao što rekoh, ni ja nisam baš upućen, niti imam pristup relevantnoj literaturi, pa pitam Vas jer se javno izjašnjavate ipak upućenijim od mene, a pristup literaturi podrazumevate.
Moje je pitanje bilo "odakle turcizmi (ili "turcizmi") u Slavoniji stolećima pre dolaska Turaka", dakle suštinski drugačije od pitanja odakle "turcizmi u Slavoniji vekovima pre dolaska Turaka?" Pri tome sam mislio na reči kao bubreg (da!), zatim klobuk, balvan, Čazma, kalup, pa i bik, trbuh, kila, katun (možda i tovariš - ne znam kada je zasvedočena) i sl.
Nije mi jasna Vaša, kako ju ja shvatam, implicite data teza: Srbi su nazivani Ilirima jer nastanjuju Ilirik, ali "antički Iliri" su, "podrazumevamo", Iliri jer su govorili ilirski jezik i imali (nazovi) državu koja se po njima nazvala Ilirik. Interesuje me da li, po Vama, danas možemo dokazati ili, pak, ne možemo dokazati postojanje ilirskog i/ili tračkog jezika?
Sa ostatkom se slažem - Mađari su zaista imali brojne i plodne kontakte sa velikim brojem turkijskih naroda, isto kao što su ih imali i npr. Srbi. Ali ih to ne čini turkijskim narodom, niti njihov jezik turkijskim, kao što ne čini ni Srbe. Srpski jezik ima više turcizama nego mađarski, a mađarski više slavizama nego turcizama. Kad smo kod toga, zahvaljujući slavizmima, mađarski jezik najveću "sličnost" pokazuje sa slovenskim jezicima, višestruko brojniji zajednički koreni nego što ih ima sa npr. finskim. Da li je to dovoljno da se mađarski jezik proglasi slovenskim i indoevropskim?
Da, ako gledamo prema vokabularu, ali ne i po jezičkoj strukturi. Pogledajmo:
Poslednja izmena od moderatora:
